Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNICA BUHAČ NA SVEČANOJ SJEDNICI SKUPŠTINE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Na poziv splitsko-dalmatinskoga župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač jučer je nazočila Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizirane u povodu Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu prigodnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, istaknuvši kako je razvoj Županije moguć samo ukoliko je cjelovit, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me biti dijelom ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika suradnje na dobrobit žitelja naših prostora i obaju država u cjelini. Uvjerena sam kako ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije unaprijediti i kako ćemo, u brojnim segmentima, znati iskoristiti bogata iskustva SDŽ-a, osobito kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se financiraju iz EU fondova – kazala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Svečanomu su programu nazočili brojni gosti i visoki uzvanici, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. obljetnica Hrvatskoga kraljevstva.
OBUKA O NAČINU SPAŠAVANJA KULTURNO-POVIJESNIH DOBARA U SLUČAJEVIMA KATASTROFE
Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.
Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.
Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.
- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.
- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.
OPĆINSKI SUD U MOSTARU ZABRANIO ŠTRAJK ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
Nakon što je Županijski sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnomu sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnomu sindikatu, zabranio štrajk i provedbu štrajka te poduzimanje bilo kakvih daljnjih aktivnosti u svezi s organiziranjem štrajka, do pravomoćnoga okončanja ovoga postupka ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, s ciljem osiguranja nesmetanih i redovitih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obvezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, omogućiti nesmetane i redovite aktivnosti pružanja cjelovitih i pravodobnih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a.
RADNI POSJET VISOKOGA IZASLANSTVA VLADE HNŽ-A GRADU ČAPLJINI
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić i ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradskoga poglavarstva, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čijom je zajedničkom svrhom unaprjeđenje ukupne kakvoće života žitelja toga hercegovačkog grada s iznimnim razvojnim potencijalom.
- Vidljivi gospodarski procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan zemljopisni položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih prometnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tomu da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje obitelji. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prigodom ističem kako smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažnim partnerom svim našim gradovima i općinama na njihovu putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali bitno je što su odgovorni ljudi pripravni suočiti se s izazovima i biti uporni u dosezanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje biti vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i inih projekata, kako iz komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz gospodarstva, turizma, poljoprivrede, prosvjete, kulture, športa i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
Kako se u Čapljini veliki dio pučanstva bavi poljoprivredom, bilo je riječi i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede s ciljem poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i kako će Čapljina biti jednim od pilot prostora skorašnje provedbe projekta pametnoga navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istoga resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te sanaciju kanalizacijskoga i vodoopskrbnog sustava u Ulici Ante Starčevića, potom za provedbu projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provedbu treće etape izgradnje vodoopskrbnoga sustava na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoko izaslanstvo županijske izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u tijeku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNŽ-a u proteklomu razdoblju financijski pomogla odnosno planira pomoći proračunskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je ravnatelj Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa suvremenim standardima energetske učinkovitosti. Predsjednica Buhač danas je obećala i financijsku potporu Vlade za planirani projekt ugradnje dizala i prilagodbu prilaza školi za lakši pristup osobama s posebnima potrebama.
Predsjednica i ministri potom su se susreli s načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više etapa, a zaključno s tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktualne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. kata te izgradnju suvremenih prostorija za izdavanje osobnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je etapi izradbe Regulacijskoga plana Gospodarske zone Tasovčići 1. Radi se o strateškomu razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski razvitak hercegovačkoga juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 milijuna KM, a Vlada HNŽ-a najavila je potporu realiziranju projekta.
- Zahvalni smo predsjednici Buhač i županijskim resornim ministrima što prepoznaju i redovito pomažu našu viziju napretka i budućnosti našega grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum kako bismo svojim sugrađanima stvorili sve preduvjete za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje obitelji i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provedbe naših strateških projekata treba snažna potpora viših razina vlasti, a Vlada HNŽ-a u kontinuitetu svjedoči kako je uistinu Vlada cijele Županije i kako ima razumijevanja i volje konkretno pomoći, što se u Čapljini jasno vidi u čitavomu nizu segmenata, od prometne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – kazala je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNŽ-a, putem Ministarstva prometa, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novoga raskružja u Gabeli, a riječ je o suvremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne prometnice R425, sudionici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim prometnoga osuvremenjenja, skorašnje će dovršenje tog raskružja značajno podići razinu sigurnosti svih sudionika u prometu. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Upriličen je i posjet Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNŽ-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu potporu Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa suradnicima, pozdravili su zajedničko izaslanstvo županijske Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavu i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti kako se stadion priprema da zadovolji sve uvjete UEFA-e kako bi dogodine mogli biti domaćinom natjecanja ženske nogometne reprezentacije BiH.
CIVILNA ZAŠTITA HNŽ-A OGLASILA NARANČASTO UPOZORENJE ZA HERCEGOVINU
U skladu s predviđanjem Federalnoga hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije oglasila je narančasto upozorenje zbog mogućih obilnijih padalina u Hercegovini. Obuhvaćeno razdoblje očekivanih oborina, s predviđenom količinom padalina između 30 i 70 mm odnosno mjestimično do 90 mm unutar 24 sata, jest srijeda, 24. rujna.
Posebno je upozoreno na mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava, a žiteljima je preporučeno, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzeti mjere opreza i pratiti prognozu i izvješća. U slučaju bilo kakovih poteškoća i ugroze, službenici Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
VLADA HNŽ-A U GREEN LUPO – GREENING LAND-USE POLICIES
Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je, početkom 2024. godine, Pismo namjere za sudjelovanjem u projektu ''Greening land-use policies by developing land management to protect, restore and conserve nature and biodiversity'' koji se provodi u sklopu Programa INTERREG EUROPE 2021-2027, gdje je predstavljen kapacitet Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a kao potencijalnog partnera u pripremi i provedbi toga projekta.
Cilj projekta jest prilagoditi regionalne i nacionalne instrumente prostornoga planiranja kako bi se bolje upravljalo zemljištem. To uključuje smanjenje konkurencije između gospodarskoga korištenja zemljišta i ekosustavnih usluga u razvijenim regijama te obnovu zagađenih područja u regijama u razvoju. Projekt predstavlja prvi zajednički pokušaj provedbe ključnih koraka za postizanje cilja Europske unije o nultomu neto oduzimanju zemljišta kroz regionalne prostorne planove. Težište mu je na povezivanju zaštite biološke raznolikosti u holistički pristup prostornomu planiranju, smanjujući korištenje zemljišta za naseljavanje i štiteći prirodni okoliš. Kroz upravljanje ciklusom korištenja zemljišta, izgrađena područja će biti dugoročno obnavljana u zelene površine, a konkretna primjena u deset europskih regija donijet će praktične rezultate.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a prihvaćeno je kao partner u timu koji čine sudionici iz Njemačke, Latvije, Poljske, Italije, Grčke, Rumunjske, Belgije, Albanije i Francuske, zastupljeni u rangu regionalnih resornih ministarstava odnosno mjerodavnih tijela državne uprave. Rok za razvijanje projekta je od 1. svibnja 2025. do 30. travnja 2028., a voditeljem je, u ime resornoga ministarstva, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Jaroslav Vego.
U prvoj etapi razvoja projekta partneri će dijeliti svoja iskustva, strategije i najbolje prakse u svezi s upravljanjem zemljištem i prostornim planiranjem. Cilj je razmijeniti znanje među različnim regijama i učiti iz konkretnoga iskustva drugih. Fokus je na identificiranju učinkovitih metoda za smanjenje oduzimanja zemljišta i implementaciji kružnih ekonomskih modela. Kroz različne radionice, studijske posjete i međuregionalne rasprave, partneri će razvijati konkretne smjernice za poboljšanje svojih politika i strategija u svezi s korištenjem zemljišta.
Cilj je razviti jasna mjerila i metode za praćenje i procjenu korištenja zemljišta, uzimajući u obzir njegovu ekološku vrijednost i ulogu u očuvanju biološke raznolikosti, što uključuje izradbu standardiziranih metoda za bilježenje i klasificiranje zemljišta prema različnim vrstama uporabe i njegovoj prirodnoj vrijednosti, kako bi bila osigurana održiva i odgovorna uporaba zemljišnih resursa. U sljedećemu koraku, težište rada bit će na iznalaženju konkretnih načina izbjegavanja ili nadoknađivanja gubitka zemljišta kroz kružnu ekonomiju, dok je jedna od tema projekta posvećena političkoj i zakonodavnoj provedbi te analiziranju modaliteta povezivanja građevnih odobrenja s obvezama zaštite okoliša i kružnoga korištenja zemljišta. Bit će održane i radionice o fiskalnim politikama i stvaranju sustava koji smanjuje potrošnju zemljišta.
U drugomu dijelu razvoja projekta, partneri će analizirati učinke već implementiranih politika i strategija te pratiti njihov dugoročni učinak, gdje će se razmisliti o potrebnim prilagodbama na osnovu stečenih iskustava, a postignuća će biti javno objavljena kako bi se osigurao širi utjecaj na politiku upravljanja zemljištem.
Na poveznici je dostupan promotivni video projekta:
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
VLADA POKRENULA INICIJATIVU ZA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR I POZVALA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE ZA PREGOVARAČKI STOL
S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. studenog, Vlada je na današnjoj, 52. redovitoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s obadva reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnoga ugovora s doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo pokrenuti inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim djelatnicima.
Shodno tomu, a imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već dulje vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNŽ-u, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih djelatnika na neodgodivi prekid aktualnoga štrajka koji, skorašnjim istekom postojećega kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene s pregovorima o sadržaju novoga kolektivnog ugovora.
Nastavljajući aktivnosti potpore mladim obiteljima, Vlada je odobrila dodatnih 50.945,00 KM proračunskih sredstava s pozicije Ureda predsjednice Vlade za subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente, za osam novih korisnika.
Na sjednici je usvojena i Odluka o načinu utroška 800.000,00 KM planiranih Proračunom za 2025. godinu za Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa s pozicije ''Strateški projekti od značaja za HNŽ i strukturne reforme''. Sukladno Odluci, Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je iznos od 440.000,00 KM, a Univerzitetu Džemala Bijedića 360.000,00 KM. Posebnom odlukom, preraspodjelom sredstava, danas su im osigurana i dodatna sredstva (Sveučilištu 275.000,00 KM i Univerzitetu 225.000,00 KM) za potrebe tekućega financiranja. Riječ je o ukupno 1.300.000,00 KM proračunskih sredstava.
Usvojena je i Odluka o načinu utroška 130.000,00 KM, utvrđivanju kriterija, uvjeta i načina raspodjele tih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi s pozicije ''Grant javnim kuhinjama''. Pravo na predmetna sredstva imaju registrirane ustanove, udruge i vjerske zajednice na području Županije, u sklopu kojih je organizirana pučka kuhinja.
Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a utvrđenih županijskim Proračunom za 2024. godinu s pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' u ukupnomu iznosu od 8.866.865,30 KM. Istaknuto je kako je osnova za donošenje ovoga programa županijski Zakon o vodama te kako je sastavljen po prijedlozima projekata gradova i općina u HNŽ-u.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša usvojena je Odluka o visini boravišne pristojbe na području HNŽ-a za 2026. godinu u iznosu od 3,00 KM, kao i Odluka o visini godišnjega paušalnog iznosa boravišne pristojbe na području HNŽ-a za 2026. godinu u iznosu od 65,00 KM za razred A i 55,00 KM za razred B. Godišnji se paušalni iznos plaća za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koja se koristi za usluge smještaja.
Nastavljajući započete aktivnosti u svezi s rješavanjem pravomoćnih sudskih presuda / rješenja, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o izvansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, za što je odobreno 250.000,00 KM.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na izradbi Studije za mapiranje rizika i razvoj strateškoga okvira sa smjernicama za smanjenje i upravljanje rizicima prouzročenim prirodnim nepogodama u HNŽ-u. Cilj je osigurati strateški smjer i operativne alate prostornoga planiranja za smanjenje izloženosti, ublažavanje rizika i izgradnju dugoročne otpornosti kroz rješenja zasnovana na prirodi i integriranomu planiranju.
Vlada je usvojila i Rješenje o imenovanju Koordinacijskoga tijela za ravnopravnost spolova za praćenje implementacije Gender akcijskoga plana za HNŽ za razdoblje od 2025. do 2028. godine. Predmetni je plan strateško-planski dokument kojim se nastoji potaknuti budući rast i razvitak zajednice te unaprijediti ravnopravnost spolova u svim segmentima življenja.
PRVA TRIBINA ARHIVA HNŽ-A IZVAN BIH ODRŽANA U NOVOMU PAZARU
U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije i Muzeja Ras, u Novom je Pazaru, u Republici Srbiji, održana tribina o životu i djelu Hivzije Hasandedića, istaknutoga istraživača kulturno-povijesne baštine BiH.
Tom je prigodom ravnatelj Arhiva Amir Kadribegović naglasio zadovoljstvo jer je prvo zbivanje koje je Arhiv ikad organizirao izvan BiH tematski vezano za Hasandedića, i to u godini obilježavanja 110. obljetnice njegova rođenja. Osim njega, okupljenima su o djelovanju i bogatoj ostavštini toga istraživača govorili i ravnatelj Muzeja Elmir Habibović, istraživač i publicist Jasmin Branković te novinar i publicist Hasan Eminović. Više o ovomu možete doznati na službenim stranicama Arhiva HNŽ-a.
MINISTAR BEVANDA I GRADONAČELNICA RAGUŽ OBIŠLI RADOVE U STRUGAMA
Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije, putem Uprave za ceste HNŽ-a, a u sklopu aktivnosti investicijskoga održavanja, izvodi radove na obnovi regionalne prometnice R-425a u Strugama, na dionici od Mogorjela do prvoga mosta na rijeci Trebižat. Riječ je o drugoj etapi obnove koja obuhvaća i izgradnju nogostupa, sustava oborinske odvodnje te obnovu dotrajale kolničke konstrukcije.
Gradilište su danas obišli resorni ministar Ivo Bevanda i gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, izrazivši zadovoljstvo viđenim, osobito jer opisani zahvati značajno podižu razinu sigurnosti svih dionika u prometu, napose pješaka.
- Vrijednost radova predviđenih drugom etapom iznosi cca 150.000,00 KM. Lani smo Čapljini doznačili 140.000,00 KM za zahvate u sklopu prve etape koja je obuhvatila izgradnju potpornih zidova te odvodnog kolektora prema rijeci Neretvi – kazao je Bevanda, podsjetivši i na činjenicu da je Ministarstvo ove godine završilo i rekonstrukciju kolničke konstrukcije križanja za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti od oko 120.000,00 KM.
- Na području Čapljine u tijeku je i projekt izgradnje raskružja u Gabeli, gdje je u tijeku postavljanje tamponskoga sloja kolničke konstrukcije, nakon čega slijedi ugradnja nosivoga te habajućega asfaltnog sloja. Naša je Uprava za ceste, zajedno sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i službama Grada Čapljine, provela postupak potpunoga izvlaštenja zemljišta u obuhvatu izvođenja građevinskih radova, a završen je i postupak javne nabave za odabir izvođača građevinskih radova i stalnoga stručnog nadzora nad gradnjom. Novčana sredstva za izradbu glavnoga projekta raskružja i projekta osvjetljenja, potpuno izvlaštenje nekretnina, izgradnju i nadzor nad izgradnjom, u ukupnomu iznosu od oko 800.000,00 KM, osigurala je Vlada HNŽ-a kroz Plan i program Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza – zaključio je ministar.
