SKUPŠTINA USVOJILA IZVJEŠĆE O RADU VLADE

Na današnjoj, 3. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanske županije jednoglasno je usvojila Izvješće o radu Vlade HNŽ za 2018. godinu.

Obraćanje predsjednika Hercega, u kojem je skupštinskim zastupnicima predstavio najbitnije projekte prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedajući i dopredsjedajući, Cijenjeni zastupnice i zastupnici, kolege ministri, nazočni gosti! 

Pred Vama je Izvješće o radu Vlade u 2018. godini – godini koja je bila Izborna i rekao bih vrlo zahtjevna. Godina koja se može mjeriti, po planiranom i učinjenom, sa svakom do sada (na koncu to su rekli i birači).

Kada sam, za ovom govornicom, predstavljao Program rada  Vlade za 2018. godinu, kazao sam kako je, prije svega, usmjeren  na realiziranje strateških i prioritetnih ciljeva koji su utvrđeni Strategijom i Akcijskim planom za njezinim implementiranjem, te  usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i godišnjim  planovima rada županijskih ministarstava, samostalnih  županijskih uprava i upravnih organizacija. 

Analizirajući naš rad u protekloj godini, mogu kazati kako smo ostvarili zapažene, najvećim dijelom planirane rezultate, a u nekim segmentima i premašili ono što smo tada Programom rada  zacrtali. Istina, s nekim segmentima nismo toliko zadovoljni – kao što je zakonodavna aktivnost nekih naših resora (morala je biti puno bolja).

Uz podizanje razine sigurnosti, svi usporedni pokazatelji koji  određuju stanje sigurnosti u 2018. godini pozitivni su u odnosu na 2017. godinu odnosno zabilježen je manji broj prekršaja  javnoga reda i mira, manje kaznenih djela, a smanjen je i  ukupan broj prometnih nezgoda, posebno broj nezgoda s poginulim i teže povrijeđenim osobama – nastavili smo voditi održivu, razumnu i uravnoteženu fiskalnu politiku koja je  omogućila da ostvareni suficit tzv. Rebalansom Proračuna preusmjerimo u različne razvojno-socijalne programe jedinicama lokalne samouprave, za: komunalnu i cestovnu infrastrukturu; visokoškolskim, znanstvenim i zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i športskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava na izmirenje obveza za izvršne sudske presude, za što smo lani izdvojili više od 6 milijuna KM, što značajno doprinosi daljnjemu postupku ušteda, a i bitno smanjuje dug u ovomu području djelovanja.

Stabiliziranje financijskih prilika omogućilo nam je, u duhu socijalnoga dijaloga, uspješno okončati pregovore i potpisati kolektivne ugovore sa svim reprezentativnim sindikatima, onim iz:  zdravstva, obrazovanja, uprave i sudbene vlasti, kao i policije. 

Temeljem potpisanih kolektivnih ugovora, svim proračunskim korisnicima plaće će biti povećane ukupno za 15%. Za ovu godinu  već smo ih povećali za 5%, a u sljedećih dvije godine bit će povećane za još po 5% godišnje. U zdravstvu, ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34% (u prvoj godini primjene Kolektivnog ugovora).

Budući da je jedan od naših prioriteta poboljšanje stanja u zdravstvu, uz potpisivanje kolektivnoga ugovora sa zdravstvenim djelatnicima, čime su omogućene značajno veće plaće, o čemu sam maloprije govorio, nastavili smo aktivnosti na osiguranju dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama. Na tomu tragu, Vlada je prihvatila preuzimanje otplate staroga kreditnog zaduženja u iznosu 3 milijuna KM, koji je vraćao Zavod zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a,  čime je otvorila put Zavodu da tih dodatnih 3 milijuna KM na  godišnjoj razini preusmjeri zdravstvenim ustanovama. Ujedno, najznačajniji dio ostvarenih 11 milijuna KM suficita našega Zavoda  za 2018. godinu usmjeren je na poboljšanje materijalnoga statusa bolničkih i zdravstvenih ustanova i njihovih zaposlenika. 

U prošloj godini, potpisan je i kreditni sporazum sa Saudijskim fondom za izgradnju nove Dječje bolnice-pedijatrije u sklopu SKB-a Mostar i za moderniziranje druge dvije bolnice - KB-a Mostar i Opće bolnice u Konjicu, u ukupnom iznosu od 32 milijuna KM. Kredit će u cijelosti vraćati Županija.

Doprinos poboljšanju kvaliteta života građana nastojali smo  osigurati i aktivnostima usmjerenim na poboljšanje  zdravstvenih usluga te promoviranje zdravlja i preveniranje  bolesti.  Premda su provedeni brojni programi preveniranja bolesti, istaknut ću kako je Vlada HNŽ-a, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, prva u BiH usvojila Županijski  program ranoga otkrivanja raka dojke, koji obuhvaća žene u dobi od 45 do 69 godina, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja, a njih je u HNŽ-u više od 32 tisuće. 

U 2018. godini provedeno je i niz aktivnosti na jačanju socijalne  uključenosti i solidarnosti, s ciljem demografske obnove, zaštite  djece, majčinstva i obitelji u stanju socijalne potrebe, pri čemu  je zaštita obitelji s djecom bila u vrhu prioriteta Vlade. Na prijedlog resornoga ministarstva, Vlada je, nakon izvršene  analize primjene Zakona o zaštiti obitelji s djecom (usvojenog nakon 19 godina), donijela odluke kojima je udvostručila visinu novčane potpore ženi-majci koja nije u radnom odnosu, te visinu jednokratne potpore  za opremu novorođenoga djeteta koju sada dobivaju sva  novorođena djeca, što ste, na prošlom zasjedanju, uz još neka poboljšanja, prihvatili i vi – zastupnici. 

Skrb za mladež ogleda se i u projektu kojega kontinuirano  provodimo već dulji niz godina – prijam vježbenika - kojih smo  lani u županijskim tijelima zaposlili više od 160, te im omogućili  jednogodišnje osposobljavanje za rad u struci i stjecanje  prvoga radnog iskustva. 

Također, uz redovito sufinanciranje rada dva naša javna sveučilišta - Sveučilišta i Univerziteta, kao i dva studenska doma, Vlada je podupirala i brojne projekte opremanja fakulteta, uređenja kampusa (godišnje oko 10 milijuna KM), te stipendirala i subvencionirala smještaj u  studentske domove za sve koji su se prijavili na naš natječaj – za njih više od 1.800.

Naravno, naš rad i potpora projektima iz različnih područja za koja smo mjerodavni ne bi bio moguć bez jačanja gospodarskih aktivnosti u Županiji. Svjesni značaja razvitka gospodarstva, podizanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća,  poljoprivrede i turizma, što je strateški cilj, identificiran Integriranom Strategijom razvitka (koju smo donijeli u ovom mandatu), nastavili smo aktivnosti  kojima se pojednostavljuje i ubrzava proces registriranja poslovnih subjekata.

Tako smo, protekle godine, priredili izmjene Zakona o sudskim pristojbama s tarifom, čime je izvršeno ciljano smanjenje visine tih pristojbi za 50% u prigodi  upisa u sudski registar, što bi trebalo pozitivno utjecati na poslovanje, ulaganja, ''rasterećenje'' poslovnih čimbenika, kao i na povećanje njihove konkurentske sposobnosti. Novi Zakon o koncesijama, također, je dao pozitivne učinke.

Nadalje, na ime naknada za korištenje voda, na godišnjoj razini uprihodimo do 3,2 milijuna KM, što s nepovučenim sredstvima koje prenosimo iz prethode godine, dosegne između 5 i 6 milijuna godišnje, koje usmjeravamo u niz različnih projekata u općinama i u gradovima naše županije.

Izdvajamo u stalno zanavljanje i snaženje kakvoće opremljenosti općinskih i gradskih vatrogasnih postrojbi, na čemu Civilna zaštita intenzivno radi. Bitno je istaći kako su sve jedinice lokalne samouprave dobile barem jedno vozilo za vatrogasne postrojbe, a vrlo je bitan i projekt nabave kamera za rano otkrivanje požara, u sklopu projekta prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom.

Akcijskim planom za provedbu Strategije razvitka konkretizirali smo i različne mjere i projekte u sklopu svakoga od tri strateška cilja:

Kada govorimo o prvom strateškom cilju – podizanje  konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrede i  turizma, ističem kako smo Odlukom Vlade odobrili milijun KM za subvencije poduzećima, poduzetnicima i  klasterima. Protekle godine, drugi puta smo osigurali 1.200.000 KM poticaja poljoprivrednicima, također i milijun KM za razvitak novih turističkih proizvoda.

Svjesni značaja bolje prometne povezanosti, Vlada je, s Gradom Mostarom i Zračnom lukom Mostar, zaključila Sporazum o subvencioniranju troškova izravnih letova niskotarifnoga zrakoplovnog prijevoznika EUROWINGS, te za tu nakanu osigurala i prošle godine 500.000 KM.  Aktivno smo uključeni u razgovore koji se vode i sa zrakoplovnim tvrtkama - Rayanair, Vueling, Wizz air, Turkish i s drugima.

Poboljšanje kvaliteta života građana, sukladno EU standardima, naš je drugi strateški cilj. Nastavili smo projekt obnove javnih objekata, poglavito zgrada osnovnih i srednjih škola i domova zdravlja u Županiji. 

Za izgradnju, obnovu i rekonstruiranje školskih zgrada i  športskih dvorana osnovnih i srednjih škola u više naših općina, u prošloj godini kroz Proračun smo osigurali 1.570.000 KM. Posebno značenje projekta – kojega nastavljamo – uz kvalitetu boravka i bolje uvjete za rad učenika, nastavnika i ostaloga osoblja, svakako su značajne energetske i ekonomske uštede koje su izravnim plodom toga projekta.

Jedan od temeljnih ciljeva kojega je Vlada realizirala jest kupnja zgrade hotela Ero za zgradu Vlade, što će, konačnim završetkom i useljenjem, iznimno doprinijeti racionaliziranju javne uprave, dodatnoj uštedi i, svakako, poboljšanju učinkovitosti rada u sustavu Vlade HNŽ-a.

Također, za više od 100% povećana su izdvajanja za šport i kulturu. U  2018. godini odobrili smo preko 1,5 milijuna KM za projekte  u kulturi i potporu razvitku športske infrastrukture i kulture športa. 

Održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim potencijalima također je jedan od naših  prioritetnih strateških ciljeva u koje je Vlada uložila znatna materijalna sredstva iz vlastitih, donatorskih i kreditnih  sredstava, kako bi na najbrži, najučinkovitiji i najisplativiji način pomogla jedinicama lokalne samouprave i poboljšala kvalitetu školskih, ali i zdravstvenih i drugih javnih objekata. 

U prvoj etapi Projekta energetske učinkovitosti, kojeg kontinuirano provodimo iz proračunskih, kreditnih i donatorskih sredstava, obnovljene, izgrađene i rekonstruirane su osnovne škole u Čitluku, u Crnićima sa športskom dvoranom, Četvrta, Šesta i Ilićka osnovna škola u Mostaru, OŠ Domanovići, OŠ S.S. Kranjčevića s dvoranom u Mostaru, OŠ u Drežnici, OŠ Biletić polje, OŠ Bijelo polje, OŠ kardinala Stepinca u Neumu, OŠ A.B. Šimića i Ivana Gundulića u Mostaru, osnovne škole u Gnojnicama i u Blagaju, OŠ Čelebići, OŠ Suljo Čilić u Jablanici i njezin područni odjel u Ostrošcu sa športskom dvoranom, OŠ Marka Marulića u Prozor-Rami, OŠ Služanj u Čitluku, dvije osnovne i srednja škola u Konjicu, srednje škole u Jablanici i Čapljini, Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca u Mostaru, športska dvorana uz OŠ Međugorje-Bijakovići, kao i domovi zdravlja u Jablanici i u Mostaru te Općinski sud u Čitluku i čitlučka ispostava Službe za zapošljavanje HNŽ-a. 

Druga etapa ovoga projekta ''utopljavanja'' javnih objekata u HNŽ-u obuhvaća i Srednju mašinsko-saobraćajnu školu u Mostaru, Srednju školu u Prozor-Rami, domove zdravlja u Čapljini i Čitluku te Narodni univerzitet u Konjicu.

U projektu izgradnje OŠ Gnojnice, u značajnom iznosu sudjelovala je i Vlada HNŽ-a.

Naravno, uz obnovu i izgradnju javnih objekata, posebna pozornost posvećena je osiguranju bolje prometne povezanosti – rekonstruiranju i održavanju regionalnih prometnica, za što je, u odnosu na Plan za prošlu godinu, Rebalansom izdvojeno više od 3 milijuna KM (jučer uspješno završeno uređenje i asfaltiranje 3,6 km ceste prema Blidinju).

Značajna postignuća ostvarena su u sklopu Ministarstva za pitanja branitelja. Iznimno je bitno, kada govorimo o braniteljskoj populaciji, da je usvojen Zakon o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji kojim se, na sustavan način i transparentno, utvrđuju prava kojima se poboljšava kakvoća života branitelja i članova njihovih obitelji, prava nakon smrti korisnika, te ostala prava kojima se osiguravaju zaštita branitelja i njihov dignitet. Utrošeno je više od 2 milijuna KM za financiranje ostvarenja svih onih prava koji proističu iz odredbi toga zakona.

Trend povećanog izdvajanja za prava branitelja nastavlja se svake godine, što se potvrđuje kako Proračunom za 2018. jednako tako i Rebalansom Proračuna, iz kojih se financiraju braniteljske udruge i organizacije u značajnom iznosu od oko pola milijuna KM. Vlada je dala suglasnost na Program sufinanciranja zapošljavanja djece poginulih branitelja i djece ratnih vojnih invalida čiji je nositelj realiziranja Služba za zapošljavanje HNŽ-a, u suradnji s Ministarstvom za pitanja branitelja. Sporazumom o međusobnoj suradnji, osigurana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 380.000 KM. Realiziranjem toga Programa, zaposleno je 36 djece iz obitelji poginulih branitelja.

Nadalje, Vlada je dala suglasnost na Program pomoći upošljavanja i samoupošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji u HNŽ-u za razdoblje 2018.-2019. godina, i za tu nakanu osigurala 280.000 KM. Naše resorno ministarstvo organiziralo je Prvi sajam braniteljskih zadruga. Naime,  utemeljena je 21 braniteljska zadruga s 214 zadrugara s braniteljskim statusom. Vlada je dala suglasnost Ministarstvu za provedbu Javnoga oglasa za stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji na području HNŽ-a i, temeljem toga oglasa i pratećih odluka Vlade, izdvojena su sredstva  za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 585.000 KM, čime su obuhvaćena 162 korisnika.

Cijenjeni zastupnice i zastupnici, u ovom sam izlaganju izdvojio samo nekoliko, po osobnom sudu, posebno značajnih stavki u Izvješću o radu za 2018. godinu. 

Uvjeren sam u to kako svi dijelimo zajedničke ciljeve usmjerene ka boljitku naše županije i njezinih građana te podupiremo projekte koji vode ostvarenju tih ciljeva. 

Stoga Vas pozivam da, u sinergiji zakonodavne i izvršne vlasti,  nastavimo i dalje predano raditi kako bismo, unatoč brojnim kušnjama kroz koje prolazi naša županija, uspjeli odgovoriti zadaći koja je pred nama, a koja je naša obveza, prije svega, prema građanima koji su nam ukazali povjerenje.        
 

OTVOREN 4. KONGRES O KATASTRU U BIH

U organizaciji Geodetskog društva Herceg-Bosne u Neumu je danas otvoren 4. Kongres o katastru u BiH.

U uvodnom obraćanju nazočne je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Ivan Lesko, predsjednik Geodetskog društva Herceg-Bosne naglasivši kako je nakana Društva svim zainteresiranima omogućiti uvid u aktualnosti o katastru i zemljišnoj administraciji u BiH i susjedstvu.

Također je istaknuo kako Geodetsko društvo Herceg-Bosne u svom radu ima snažnu potporu Vlade Hercegovačko – neretvanske županije i dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika koji je podupro održavanje ovog trodnevnog kongresa.

Pozdravljajući nazočne u ime dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Darko Juka, savjetnik predsjednika istaknuo je kako je Vlada prihvaćanjem sponzorstva nad ovim značajnim događanjem potvrdila opredijeljenost za razvitkom digitaliziranja i moderniziranja državnih registara.

''Veliki broj zemalja u svijetu prihvaća koncept otvorenog i neograničenog pristupa informacijama javnog sektora. To se, prije svega, odnosi na znanstvene, informacije o okolišu i, u novije vrijeme, prostorne informacije. Podaci o zemljištu i nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države.

Katastarski podaci prostorno pokrivaju područje cijele države i čine vrijedan nacionalni resurs. Stoga je dostupnost podacima katastra bitna za mnoge zainteresirane subjekte.

Naravno, postojanjem četiri registra, odnosno registra osoba, adresnog registra, katastra i zemljišne knjige u digitalnom okruženju nužno se javlja i potreba njihove automatske veze onda kada se za vođenje jednog registra koriste podaci iz drugog registra. 

Vjerujem u to kako će ovaj kongres dati odgovore na pitanja vezana upravo za povezivanje temeljnih državnih registara, ali i rezultirati novim rješenjima kako bi prostorni podaci kojima upravlja javni sektor bili što dostupniji građanima. Vlada Hercegovačko-neretvanske županije podupire sve napore usmjerene na izradu učinkovitog, sigurnog i održivog sustava evidentiranja nekretnina, te dostupnost i distribuiranje točnih i kvalitetnih digitalnih podataka“, kazao je savjetnik Juka.

Inače, tijekom trodnevnoga održavanja Kongresa, na kojemu se očekuje oko 300 stručnjaka iz zemalja okruženja, te Švedske, Belgije i Švicarske, uz prezentiranje radova koji se odnose na katastar i zemljišnu knjigu u praksi, tematski će biti obrađeni organizacija sustava zemljišne administracije, kao i moderne tehnologije u geodeziji i upravljanju zemljištem.

Također, bit će upriličeno i svečano potpisivanje ugovora s Geodetskom upravom iz Švedske u svezi s projektom izgradnje kapaciteta za unaprjeđenje zemljišne administracije i postupaka u BiH - tzv. CILAP projekt.