Službena stranica Vlade HNŽ/K
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i direktor Uprave za ceste pri tom ministarstvu Kemal Šoljić, te direktor firme Vodoprivreda Posavina d.o.o. Odžak Antun Bilandžija danas su, u zgradi Vlade HNK-a, potpisali Ugovor za izvođenje druge faze radova na interventnoj sanaciji posljedica poplava na regionalnoj saobraćajnici R437, konkretno na dionici Ostrožac – Fojnica, od mosta Kragulja do Ljeskovika, te na dionici od Nevizdraka do Buturović Polja i mosta Košpina luka.
- Ministarstvo saobraćaja i veza nastavlja sa kontinuiranom sanacijom posljedica elementarne nesreće koja je lani u oktobru pogodila prostor Konjica i Jablanice, nanijevši i značajna oštećenja na mreži tamošnjih regionalnih saobraćajnica. Radovi predviđeni ovim ugovorom predstavljaju nastavak aktivnosti na interventnoj sanaciji regionalne saobraćajnice R437, a obuhvatit će nasipe, cjevaste i pločaste propuste, kao i tamponiranje prethodno interventno probijenih trasa. Takođe, biće asfaltirana i dionica od Nevizdraka do Buturović Polja, pa do mosta Košpina luka. Po završetku ugovorenih radova biće moguće saobraćajno koristiti čitavu dionicu od Ostrošca do granice između HNK-a i Srednjobosanskog kantona – rekao je ovom prilikom ministar Bevanda.
Vrijednost potpisanog ugovora iznosi oko milion KM, sa rokom izvođenja radova od dva mjeseca. Finansijska sredstva je u potpunosti osigurala Vlada HNK-a, a otvorenu proceduru odabira izvođača radova provela je Uprava za ceste Ministarstva saobraćaja i veza. Inače, resorno ministarstvo prošlog je mjeseca uspješno provelo prvu fazu interventne sanacije posljedica poplava na mreži regionalnih saobraćajnica R437 i R418-b, u vrijednosti od 1.950.000,00 KM, a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora za izradu projektne dokumentacije za narednu fazu obnove, procijenjene vrijednost 570.000,00 KM.
U prisustvu premijerke Hercegovačko-neretvanskog kantona Marije Buhač i ministra finansija Adila Šute, danas je ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić sa čelnicima četiri sindikalne organizacije uposlenika u obrazovanju u HNK-u potpisao anekse kolektivnih ugovora.
- Čestitam i zahvaljujem na tome da smo uspješno okončali naše razgovore. Naš cilj bio je da plata za mjesec februar ne ide bez povećanja i zaposlenicima u obrazovanju. Današnjim potpisivanjem aneksa taj cilj je i ostvaren te će i zaposlenici u obrazovanju dobiti uvećane plate. Nadam se da su prosvjetni radnici zadovoljni onim što su dobili kroz ovaj kolektivni ugovor. Naravno, razumijem da to nije dovoljno i da bi svi voljeli da je više. Međutim, okolnosti su takve i mi se ponašamo u okvirima realno mogućeg. U vremenu pred nama želimo donošenjem zakona regulisati način povećanja plata i da to bude kontinuitet kroz naredne godine, da ne bi dolazili u ovakve situacije – rekla je premijerka Buhač.
- Ovo je početak jedne nove priče, otvaranja nove stranice za osnovno i srednje obrazovanje u HNK-u. Drago mi je što smo nakon dužeg vremenskog perioda uspjeli iznaći dogovor. Nadam se da će potpisivanje aneksa doprinijeti pozitivnijoj i kvalitetnijoj atmosferi u osnovnim i srednjim školama i da ćemo i dalje zajednički da radimo na poboljšanju obrazovnog sistema u našem kantonu na dobrobit, prije svih, naše djece, ali i uposlenika. Naši socijalni partneri su uvijek dobrodošli u Ministarstvo i svaki novi prijedlog koji ide u korist prosvjetnih radnika, a koji je realno održiv i provodljiv, nastojaćemo da primijenimo u praksi. Posebno me raduje što smo danas po prvi put potpisali Okvirni program, kao i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika u srednjim školama u HNK-u. To je još jedan pokazatelj da u Ministarstvu predano radimo i brinemo o prosvjetnim radnicima – izjavio je ministar Velagić.
- Nadamo se da je današnjim činom započeo jedan novi bolji vid saradnje i da su ovi potpisi potvrda spremnosti da u vremenu pred nama, kao istinski socijalni partneri, dijalogom i razgovorima rješavamo sva otvorena pitanja. Naš zadatak je da se kontinuirano borimo za bolji radno-pravni status i materijalni položaj onih koje zastupamo, a od Vlade očekujemo da na tom tragu sarađujemo isključivo kao partneri – istaknuli su predstavnici sindikata.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na 38. redovnoj sjednici usvojila Prijedlog budžeta HNK-a za 2025. godinu u iznosu od 420.983.075,00 KM. Usvojen je i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2025. godinu, a oba dokumenta su upućena u dalju skupštinsku proceduru.
- Unatoč svim izazovima planiranja ove fiskalne godine, zbog kojih je tek sa istekom februara došlo do zaključenja ovog dokumenta, mogu reći da smo zadovoljni činjenicom da su plate uvećane svim budžetskim korisnicima u HNK-u. Uspjeli smo da zadržimo sve budžetske stavke iz prethodne godine, ujedno da napravimo i značajne iskorake kroz nove programe i projekte. Najvažnijim svakako smatram dodatnih četiri miliona KM za oba univerziteta kojim smo obezbijedili sredstva za poboljšanje njihove finansijske situacije, ali i za konačno počinjanje procesa snižavanja postojećih upisnina našim studentima – komentarisala je premijerka Marija Buhač, dodavši da je u Prijedlogu budžeta za 2025. sadržan i milion KM za provođenje kurikularne reforme u HNK-u.
- Uz niz drugih mjera koje oslikavaju naša nastojanja koja smo najavili u Smjernicama rada Vlade, obezbijedili smo i dodatna sredstva za razvoj, sredstva za nove kreditne linije kod Razvojne banke kao poticaj novim investicijskim ciklusima kroz poljoprivredu, turizam i druge privredne grane, kao i za realizovanje naše ideje o uspostavljanju lokalnih linija željezničkog saobraćaja unutar HNK-a – rekla je Buhač.
Nakon višemjesečnih razgovora i nakon što je Vlada podnijela službenu inicijativu za izmjene i dopune kolektivnih ugovora za prosvjetu, na današnjoj sjednici data je saglasnost na anekse postojećih kolektivnih ugovora za osnovno i srednje obrazovanje u HNK-u. Do tog je došlo nakon uspješnog usaglašavanja oba dokumenta sa čelnicima četiri sindikalne organizacije u obrazovanju u Kantonu, a osim povećanja plata svim uposlenicima u sistemu obrazovanja, tim se, među ostalim, reguliše i pitanje uvođenja u prava promoviranih mentora, kao i pitanje načina organizovanja štrajka u prosvjeti.
Protekle sedmice je završena prva faza obnove regionalne ceste R424 na dionici Podgorje (M 17.4) – granica Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Radovi su izvedeni u dužini od otprilike 400 metara, od spoja sa magistralnom cestom M 17.4 do ulaza u naselje. U potpunosti je izgrađena nova kolovozna konstrukcija, sistem oborinske odvodnje, trotoar, autobusna stanica, te horizontalna i vertikalna signalizacija.
Radove, u iznosu od 253.500,00 KM, u potpunosti je finansirala Uprava za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a, a ovom prilikom su lokaciju obišli ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda i gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
- Odlukom Vlade FBiH iz juna 2021. godine, lokalna cesta Knešpolje (M 6.1) – Uzarići – Jare – Biograci – Ljuti Dolac – Podgorje (M 17.4) prekategorizovana je u regionalnu, a dionicom od Podgorja do granice dva kantona, u dužini od 2,5 km, gospodari i upravlja Uprava za ceste našeg ministarstva. Službena primopredaja dionice obavljena je u junu 2023. godine i mi smo odmah izradili projektnu dokumentaciju njezine obnove. Radovi prve faze uspješno su završeni, čime je značajno unapređen nivo usluge i sigurnosti i pješaka i drugih učesnika u saobraćaju, a mi sa radovima nastavljamo i kroz ovu godinu – rekao je ministar Bevanda.
Nakon što je Vlada HNK-a u više navrata od sindikata prosvjete tražila službeno pokretanje inicijative za izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, a sve u cilju postizanja rješenja, kao i zaštite djece i nastavnog procesa, sindikati to nisu učinili. Unatoč tome, Vlada je u nastojanju iznalaženja rješenja ovog problema, a imajući u vidu završne aktivnosti na izradi Budžeta za 2025., sama uputila inicijativu i pozvala ih na sastanak koji je održan jučer.
Premijerka Marija Buhač, ministar obrazovanja Adnan Velagić i ministar finansija Adil Šuta sindikalne čelnike upoznali su sa aktivnostima oko izrade Budžeta i, u tom kontekstu, sa postignutim dogovorima o novim koeficijentima za državne službenike i namještenike, kao i policijske službenike. Istaknuli su da na istim načelima žele da postignu dogovor i sa sindikatima prosvjete.
Vladin prijedlog prosvjetnim radnicima znatno je povoljniji u odnosu na druge budžetske korisnike. Zapravo, Vlada je Aneksom na postojeći kolektivni ugovor jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8 % već za platu za februar. Taj su procenat dobili još jedino državni namještenici. Takođe, ponuđeno je povećanje osnovice u iznosu od 5 % koje bi se primjenjivalo od 1. oktobra 2025. te dodatnih 5 % tokom 2026. godine.
Kako su čelnici sindikata i ovaj put nažalost iznijeli neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka, Vlada je dužna da iznese činjenice sadržane u ponuđenom aneksu. Štrajk, kao osnovno pravo, Vlada nije niti ima intenciju zabraniti. Aneks ne podrazumijeva zabranu, nego jasno utvrđuje da se po pitanjima koja su uređena kolektivnim ugovorom i koja se poštuju sindikat neće štrajkati. U svim drugim slučajevima štrajka, minimalni poslovi uređeni su na način kojim bi se poštovalo i pravo učenika na obrazovanje, to jest da će nastavnici obavljati minimum poslova iz svoje primarne djelatnosti, kao što je uređeno i kolektivnim ugovorima za druge oblasti.
Vlada želi eksplicitno zaštiti nepovredivo pravo djeteta na obrazovanje i zaštititi odvijanje nastavnog procesa. Time štrajk nipošto nije zabranjen nego je jasno regulisan način na koji bi ga bilo moguće provoditi, a to ne predviđa apsolutni prekid nastave i izvođenje djece na ulice. Uostalom, i posljednja presuda Kantonalnog suda u Mostaru jasno je rekla da je nedavni štrajk, kada su djeca duže od mjesec dana bila van školskih klupa, potpuno nezakonit, a to povlači i pitanje eventualne krivične odgovornosti.
Da bismo izbjegli ponavljanje takvih situacija, a sindikatima zaštitili pravo na zakonito izražavanje nezadovoljstva, ujedno i riješili pitanje poboljšanja materijalnih prava prosvjetnih radnika, Vlada je ponudila potpisivanje Aneksa i povećanje njihovih ličnih dohodaka. Takođe, Vlada je sindikalne čelnike upoznala sa činjenicom da, zbog obaveza koje proizlaze iz Zakona o izvršenju Budžeta, odgovor očekuje do početka naredne sedmice kada je krajnji rok za unos podataka za obračun plata za februar.
Žalosti nas što sindikati u svojim istupima ovaj značajni iskorak i u materijalnom statusu prosvjetnih radnika i u zaštiti djece i nastavnog procesa predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini. U iskrenom uvjerenju da će sindikalno rukovodstvo ovu ponudu ipak prepoznati kao najbolje moguće rješenje i najbolji mogući odgovor na njihova traženja, Vlada očekuje pozitivno izjašnjenje i potpisivanje Aneksa kako bi i prosvjetni radnici dobili uvećane plate već za februar, ali i kako bi bio uspostavljen korektan dijalog socijalnih partnera u vremenu pred nama.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
