Službena stranica Vlade HNŽ/K
Obavješćujemo kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijam 100 vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije kako je došlo do izmjene satnice održavanja intervjua za kandidate sa šiframa od P0281 do P0340. Novi termin za održavanje intervjua je u četvrtak, 28. studenog 2024. godine, s početkom u 14 sati.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač nazočila je danas u Vodicama 15. Danima kulturne baštine Hrvata BiH Šibensko-kninske županije, tradicionalne manifestacije koja okuplja Hrvate podrijetlom iz BiH s ciljem očuvanja bogate kulturne i tradicijske baštine te jačanja povezanosti unutar zajednice. Obraćajući se nazočnima, istaknula je kako je burna i teška povijest hrvatskoga naroda doprinijela tomu da danas nema kutka u svijetu gdje ne žive obitelji čije je podrijetlo iz nekoga od krajeva Bosne i Hercegovine.
- Ovdje, u Šibensko-kninskoj županiji, ne tako daleko od prostora s kojih su potekli, svoj život je izgradila velika zajednica Hrvata iz BiH. Ovaj prostor koji danas osjećate svojim domom itekako dobro razumije našu zajedničku prošlost, jer su kroz minula stoljeća i sami osjetili slična teška iskušenja – kazala je Buhač, naglasivši kako je kultura sjećanja, njegovanja nacionalnoga identiteta i održavanja žive povezanosti s mjestom podrijetla nešto na čemu se radi bez prestanka.
Govoreći o političkim prilikama u BiH, predsjednica Buhač kazala je kako su borba Hrvata za jednakopravnost, ujedno i borba za snažniji iskorak na puku ka Europskoj uniji, ključne odrednice hrvatske politike u BiH.
Inače, na području Šibensko-kninske županije živi veliki broj Hrvata podrijetlom iz BiH te je 2008. zaživjela Zajednica Hrvata BiH Šibensko-kninske županije čijom je osnovnom zadaćom unaprjeđenje kulturnih, prosvjetnih, gospodarsko-socijalnih i drugih životnih interesa članova, sve s ciljem unaprjeđenja društva, izgradnji zajedništva, kao i očuvanju vrijednosti na kojima je hrvatski narod opstao.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač govorila je danas, u hotelu Mostar, na otvaranju trodnevnoga 13. Međunarodnog simpozija ''Novosti u gastroenterologiji'' koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a.
- Zahvaljujući ovomu i sličnim znanstvenim i stručnim skupovima, stručnjaci iz različitih grana, iz okruženja, Europe i svijeta, u prigodi su čuti jedni druge, razmijeniti važna iskustva, obogatiti svoja znanja i postaviti nove osnove razvitku i osobne, kao i izvrsnosti svojega kolektiva i svoje struke. U konkretnomu slučaju, što me kao čelnu osobu županijske izvršne vlasti posebno raduje, govorimo o postizanju nove razine u kakvoći i učinkovitosti u pristupu liječenju pacijenata i uopće unaprjeđenju našega zdravstvenog sustava, čemu kao i Vlada težimo i na čemu predano radimo – komentirala je Buhač, podsjetivši kako su organizatori i ove godine, osim stručnjaka iz BiH, u Mostar dovesti i eminentna imena iz Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije Srbije i Turske.
- To svjedoči stalni rast i razvoj ovoga događaja i to je povodom i za osobnu čestitku mojemu kolegi, ministru Milenku Bevandi, začetniku i predvodniku ove izvrsne priče. Svjedoci smo kako, nažalost, kao društvo današnjice posebno patimo od niza ozbiljnih oboljenja, među kojima na posebnu pozornost pozivaju učestalost i složenost problema s probavnim sustavom, i to u svim uzrastima. Iz toga je osobito jasno zašto smo stali uz ovaj simpozij i zašto vam pružamo potporu, očekujući iskorake na tragu unaprjeđenja zdravstvene skrbi koju pružate vi kao pojedinci, kao i ustanove u kojima radite – poručila je predsjednica Vlade okupljenim liječnicima, specijalistima gastroenterologije iz više država, zaključivši kako će napori koje Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar ulažu u kontinuiranu izobrazbu liječnika i drugoga medicinskog osoblja, i nadalje imati punu potporu Vlade HNŽ-a.
Inače, 13. Međunarodni simpozij ''Novosti u gastroenterologiji'' zajednički organiziraju Asocijacija gastroenterologa i hepatologa BiH, SKB Mostar, Medicinski fakultet SUM-a i Liječnička komora HNŽ-a, a svake godine u Mostar dovedu niz vrhunskih stručnjaka ove medicinske grane iz brojnih država okruženja, Europe i svijeta.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zajedno s ministrom unutarnjih poslova HNŽ-a Marijom Marićem i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša Emilom Balavcem, primila je danas u službeni posjet glavnoga zapovjednika EUFOR-a za BiH general-bojnika Laszloa Sticza kojemu su u pratnji bili najbliži suradnici, između ostalih i zapovjednik mostarskoga tima za promatranje i vezu Christian Fischer.
Razmijenivši iskustva s terena nakon prošlomjesečnih katastrofalnih poplava koje su pogodile Jablanicu, Konjic i sjeverni prostor mostarske općine, predsjednica Buhač posebno se generalu Sticzu zahvalila na žurnoj helikopterskoj intervenciji njegovih vojnika kojom je spašen život kritično ozlijeđenoga dječaka.
- Iznimno smo vam zahvalni na brzini kojom ste priskočili u pomoć i pomogli spasiti život dječaka, također i što ste nam sve one dane ostali na raspolaganju i pružili pomoć i u ljudstvu, poslavši vojnike na nastradali prostor. Vezano za tu temu, poznato vam je na koje je sve načine Vlada HNŽ-a reagirala i što sve i dalje radimo kako bismo našim sugrađanima koji su ostali bez svojih domova pružili pomoć, obnovili regionalnu cestovnu infrastrukturu i sl. Očekujemo što skorije rezultate provedenih geodetskih vještačenja terena, što nam je nužno, također i priljev novca koji je stigao u BiH za pomoć nastradalim područjima kako bi lokalne vlasti mogle pokrenuti konkretne procese obnove i vraćanja života u normalne tijekove – poručila je Buhač.
Na sastanku je posebno bilo riječi o sigurnosnim pitanjima i mogućnostima EUFOR-ove dodatne potpore mjesnim vlastima u budućnosti. Iznijevši niz ključnih podataka o radu policijskih snaga u proteklih godinu dana, ministar Marić ovom je prigodom jasno precizirao medijska podmetanja i političku pozadina upletanja u nekoliko osjetljivih incidenata, poput onih u Baćevićima i Stocu, u čemu u budućnosti vidi potencijalni sigurnosni izazov.
- Istupi u javnost u kojima su izgredi koji su imali huliganski karakter predstavljeni kao napadi na povratnike, što su učinili i neki visoki politički dužnosnici, stvaraju iskrivljenu sliku o Mostaru i HNŽ-u koja nikako ne odgovara istini. Naša policija odgovorno izvršava svoje zadaće i sigurnost naše županije na visokoj je razini. Međutim, ponašanja poput ovih dugoročno mogu predstavljati ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i takvim se aktivnostima mora stati na kraj – jasan je bio ministar unutarnjih poslova.
Glavni zapovjednik EUFOR-a za BiH nadovezao se na Marićevo izlaganje zaključkom kako policiju i MUP u HNŽ-u doživljava iznimno profesionalnima, sposobnima i učinkovitima, u što se i osobno uvjerio, ali i što pokazuju izvješća koja prima iz zapovjedništva mostarskoga tima njegovih snaga. Također, pohvalno se izrazio i o načinu Vladina upravljanja Županijom, poručivši kako ostaje na raspolaganju za daljnju suradnju i svaki oblik potpore koju može pružiti.
U sklopu programa obilježavanja 70 godina postojanja Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije, u Gradskoj knjižnici Mehmedalije Maka Dizdara u Stocu predstavljena je izložba dokumenata pod nazivom "Život na području stolačkoga kotara (1878. – 1918.)". Riječ je o presijeku građe o životu na području Stoca u doba Austro-Ugarske monarhije, a organizatori ističu njihovu vrijednost za proučavanje stolačke prošlosti.
Ravnatelj Arhiva Amir Kadribegović istaknuo je kako je ova izložba jedan od važnijih programa kojima Arhiv obilježava svoj veliki jubilej, pojasnivši kako postav ne odražava turbulencije nastale nakon Berlinskoga kongresa, nego svjedoči svakodnevnim izazovima žitelja toga prostora.
Autorica postava Irma Šabanović kazivala je o tomu kako je osnovom za pripremu izložbe bio fond Kotarskoga ureda Stolac koji je pohranjen u Arhivu HNŽ-a, dodavši kako je Stolac bio sjedištem kotara koji je pripadao Mostarskomu okrugu i obuhvaćao znatno šire područje od današnjega gradskog prostora. Fond broji 150 kutija i, ističe Šabanović, upravo je zbog opsežnosti predstavljao izazov tijekom odabira dokumenata.
Izložbu je otvorio federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar, pod čijim je pokroviteljstvom i postavljena, a u planu je njezino gostovanje i u drugim sredinama u BiH i izvan nje.
Vrijedi podsjetiti kako je u prethodnomu razdoblju Arhiv HNŽ-a u Trebinju i u Konjicu gostovao sa zanimljivom izložbom plakata ''Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNŽ-a (1955. – 1965.)''.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće.
- Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija, to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.
Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.
