Službena stranica Vlade HNŽ/K
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na 10. vanrednoj sjednici usvojila Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2021. godinu u iznosu od 263.714.112,20 KM i Nacrt Budžeta za 2022. godinu u iznosu od 253.830.600 KM.
Govoreći o Prijedlogu Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2021. godinu, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer je istakao kako je Vlada HNK unatoč zdravstvenoj i privrednoj krizi uspjela zadržati stabilnost javnih finansija, ali i podržati brojne aktivnosti i različite razvojno-socijalne i infrastrukturne projekte u jedinicama lokalne samouprave, te dati snažniju podršku obrazovanju, nauci, privredi, kulturi i sportu.
''Osigurali smo sredstva za obaveze proistekle iz kolektivnih ugovora sa sindikatima korisnika budžeta, te sudske presude. Preduzeli smo i potrebne aktivnosti vezane za rješavanje radno-pravnog statusa za 215 prosvjetnih radnika, te izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNK. Na taj način ispunjavamo ono što smo u korektnom socijalnom dijalogu dogovorili.
Također, uz značajna sredstva koja smo izdvojili za kredite u zdravstvu, ali i podršku našim bolnicama i domovima zdravlja, nastavili smo snažnu podršku visokoškolskim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama.
Na osobit način želim izdvojiti nastavak podrški u privredi, poljoprivredi i turizmu, jer bez jačanja preduzetništva i investicija na našem području ne možemo osigurati kvalitetnije uslove života građana i zaustaviti trend odlazaka mladih'', rekao je premijer Herceg.
Obrazlažući Nacrt Budžeta za 2022. godinu, premijer Herceg rekao je kako je u njemu zadržana razvojna dimenzija kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške.
„Uvećali smo sredstva za privredu, poljoprivredu i turizam, osobito Aerodrom Mostar. Također, podržali smo strateške projekte jedinica lokalne samouprave, te podržali brojne aktivnosti u obrazovanju, sportu, kulturi i drugim područjima važnim za razvoj Kantona. Predviđena su i potrebna sredstva za ispunjavanje obaveza vezanih za kolektivne ugovore sa sindikatima korisnika Budžeta'', zaključio je premijer Herceg.
O Rebalansu i Nacrtu Budžeta detaljnije je govorio i Adnan Faladžić, ministar finansija.
Skupštinski poslanici na današnjoj sjednici usvojili su i Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta, Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti porodice s djecom, Finansijski plan Službe za zapošljavanje za 2022. godinu i Odluku o izvršenju Finansijskog plana Službe za zapošljavanje za 2022. godinu.
Na 160. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je prihvatila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, te ga poslala u dalju skupštinsku proceduru. Razlozi za donošenje ovog Zakona su usklađivanje sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF) koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija. Istaknuto je kako je HNK prvi u BiH u kojem će naredne godine biti provedeno pilotiranje novoga sistema procjene praćenja i upućivanja djece sa teškoćama i invaliditetom. Vladin tim za koordinaciju i praćenje pilot projekta će na kraju 2022. godine Vladi, UNICEF-u BiH i nadležnim federalnim ministarstvima podnijeti izvještaj o primjeni Pravilnika, smjernica i kriterija u praksi u cilju njihove implementacije u svim kantonima u 2023. godini. U vezi s tim, Vlada je usvojila i Akcioni plan transformacije sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom.
Također, razmotren je Prijedlog Strategije ruralnog razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period od 2021. do 2027. godine. Strategija je dokument koji sadrži viziju i plan transformacije poljoprivrede kao osnovne privredne djelatnosti ruralnih prostora u svim njenim aspektima od poslovanja na poljoprivrednom gospodarstvu do mogućnosti i analize svih faktora koji utiču na širi poljoprivredno-prehrambeni sektor, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i zahtjeve potrošača. Ujedno, osigurava okvir za postupno prilagođavanje i usklađivanje poljoprivrede i ruralnog razvoja HNK, sa najboljim praksama EU. Svrha njezinog donošenja je promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategija jasno definiše ciljeve, prioritete, fokuse, mjere i aktivnosti (operacije), način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. Istaknuto je kako Hercegovačko-neretvanski kanton ima niz komparativnih prednosti, kao što su primjerice raznolikost i očuvanost prirodnih resursa, koje je potrebno pretvoriti u konkurentne prednosti, kao osnovne pretpostavke ruralnog razvoja Kantona. U tu svrhu, definisana su tri strateška pravca (fokusa), na osnovu kojih se kreiraju strateški ciljevi ruralnog razvoja HNK: Poticanje konkurentnosti poljoprivrede; Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.
U cilju usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata budžetskih i vanbudžetskih korisnika u tekućoj za narednu godinu, Vlada je dala saglasnost na Finansijski plan i Odluku o izvršenju Finansijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2022. godinu koji će biti upućeni u dalju skupštinsku proceduru.
Razmotren je Izvještaj o radu Agencije za privatizaciju HNK za 2020. godinu, te data saglasnost na Program rada Agencije za 2021. godinu. Istaknuto je kako je, u cilju podizanja djelotvornog i racionalnog provođenja poslova iz djelokruga Agencije, u Programu rada dan sistemski prikaz instrumenata i mjera kojima će biti nastavljene započete aktivnosti iz prethodnih godina vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNK kroz postupak velike i male privatizacije.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, razmotren je i usvojen Programa utroška 200.000 KM koje su dodijeljene jedinicama lokalne samouprave u HNK za različite projekte kojima se poboljšava lokalna turistička ponuda, među kojima je i podrška manifestaciji „Advent u Mostaru“ u iznosu od 30.000 KM.
Vlada je donijela Odluku kako će se, zbog obaveza prema Federalnom zavodu i Službi za zapošljavanje HNK, prijem pripravnika odvijati u dva ciklusa. Prvi ciklus prijema bit će završen do kraja godine, a drugi tokom 2022. godine u skladu sa finansijskim mogućnostima Budžeta.
Usvojen je Zaključak kojim se izdvaja 200.000,00 KM za Ustanovu „Dom za socijalno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Stolac“ u Stocu. Istaknuto je kako su sredstva namijenjena za završetak započetih radova na izgradnji lijevog krila zgrade Doma čime bi se značajno povećao prostorni kapacitet, te omogućio prijem većeg broja korisnika usluga.
Vlada je usvojila Odluku o Izmjenama i dopunama Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK za 2021. godinu. Godišnjim Planom i programom održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje obuhvaćene su mjere i aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja postojeće cestovne infrastrukture i sigurnosti na cesti. Istaknuti su rekonstrukcija ceste Košpina luka-Džanići u iznosu od 450.450 KM, sanacija ceste Tromeđa-Zvirovići u iznosu od 437.694 KM, te rekonstrukcija mosta Arapovići u iznosu od 181.350 KM.
Na današnjoj sjednici razmotrena je i prihvaćena Informacija Ministarstva privrede o realizaciji zaključenih ugovora o koncesijama za 2021. godinu. U Informaciji je dan uvid u obavljanje djelatnosti iz oblasti rudarstva i energetike i to: eksploatacija mineralnih sirovina, obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata. Također, ovom Informacijom obuhvaćeni su podatci o mineralnim sirovinama koje su nastale kao rezultat izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija.
Vlada je razmotrila i Izvještaj o žetvi strnih žita u 2020. godini u kojem je navedeno da je ukupni prinos bio 2733 tone zrna žita.
Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona razmotrila je informaciju o jutros održanom sastanku dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, dr. sc. Gorana Opsenice, ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite i Adnana Faladžića, ministra finansija s dr. Dženanom Leparom, direktorom Opće bolnice Konjic i dr. Jasminkom Brkan-Hrvačić, direktoricom Doma zdravlja Konjic, te je usvojen Zaključak da se od Vlade Federacije BiH i Porezne uprave FBiH zatraži da, u skladu sa svojim nadležnostima, ulože dodatne napore kako bi se hitno deblokirali računi JU Opća bolnica Konjic i JU Dom zdravlja Konjic. Istaknuto je kako, uz niz problema koje imaju te zdravstvene ustanove, situaciju dodatno usložnjava najava doktora i medicinskog osoblja o raskidanju ugovora o radu.
Inače, na sastanku je razgovarano o teškoćama vezanim za rad Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic, osobito o problemu blokade računa zbog duga na ime poreznih obaveza u iznosu od 5.356.440,30 KM.
Istaknuto je kako je Vlada HNK, u cilju osiguranja nesmetanog funkcionisanja svih zdravstvenih ustanova, pa tako i onih sa područja općine Konjic, u proteklom periodu poduzimala i poduzima niz konkretnih mjera i aktivnosti, izdvajajući značajna redovna i vanredna budžetska sredstva iz tekuće pričuve za tu namjenu.
Konkretno, u Izmjenama i dopunama Budžeta za 2021. godinu, predviđeno je povećanje od milion KM domovima zdravlja te milion KM za bolničke ustanove u HNK. Takvo je povećanje planirano i u Nacrtu Budžeta za 2022. godinu.
Također, u Izmjenama i dopunama Finansijskoga plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK za 2021. planirano je više od 4 miliona KM dodatnih sredstava za tri bolnice u HNK. U tom kontekstu, očekujemo da Upravno vijeće ZZO-a hitno usvoji tzv. Rebalans Finansijskoga plana za ovu i Finansijski plan za 2022. godinu. Dakako, značajan dio tih sredstava ići će i za Dom zdravlja i Opću bolnicu Konjic.
Na sastanku je ponovno naglašeno kako je Vlada prihvatila i Sporazum o zajmu između Saudijskog fonda za razvoj i BiH u iznosu od 32 miliona KM za projekat izgradnje i obnove u HNK, a kojim je za izgradnju i obnovu odjela i nabavke računarske i medicinske opreme za Opću bolnicu Konjic izdvojeno ukupno 3,2 miliona KM.
Osim toga, Vlada i Skupština HNK snažno se zalažu za što skorije upućivanje u parlamentarnu proceduru Zakona o finansijskom konsolidiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, čime bi se riješio dio problema poslovanja zdravstvenih ustanova.
„Unatoč brojnim izazovima koji pred nama stoje u ovo složeno vrijeme prouzročeno pandemijom i njezinim posljedicama, Vlada HNK će, u skladu sa budžetskim mogućnostima, nastaviti podržavati rad i razvoj zdravstvenih ustanova, ujedno očekujući jednako razumijevanje i konkretnu pomoć i od drugih nivoa vlasti jer nam kvalitetna zdravstvena usluga našim sugrađanima svima mora biti u vrhu prioriteta“, zaključio je premijer Herceg.
Savjetnik premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona Darko Juka primio je zahvalnicu Hrvatskog katoličkog pogrebnog društva sv. Ante Padovanskog Mostar naslovljenu Vladi HNK zbog pružene finansijske podrške radu Društva i izradi prigodne monografije autora Marinka Jovanovića koja je, u povodu 100. godišnjice utemeljenja Društva, predstavljena u Velikoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
Juki je zahvalnicu uručio predsjednik HKPD-a sv. Ante Mostar Radoslav Udovičić, zahvalivši kantonalnoj vladi i njezinom premijeru dr. sc. Nevenku Hercegu na ukupnomu razumijevanju za njihove potrebe i rad.
''Neprekinuto trajanje od stotinu godina rađa osjećaj poštovanja, onog zbog kojeg zastaneš i razmisliš o tome što je sve jedno društvo, kao skup posvećenih istom cilju, moralo proći kroz ovaj burni i uglavnom tmurni vijek. Proći i, svejedno, opstati! Istorija Hrvatskog katoličkog pogrebnog društva sv. Ante Mostar u određenoj je dimenziji i istorija Mostara. Večeras svjedočimo predstavljanju iskustava i memorije njihovih sto godina. Djelo donosi niz interesantnih podataka, istorijskih predanja, iznenađujućih činjenica, podsjećanja na velikane čiji ostaci počivaju na Maslinama, Šoinovcu i Smrčenjacima, a na koje, kao društvo, nismo smjeli zaboraviti. Zato ne treba čuditi što je Vlada HNK prepoznala vrijednost projekta pripreme i štampanja ovog monografskog izdanja koje nam ostaje kao zajednička društvena memorija na neke dijelove recentne istorije našeg grada'', rekao je Juka.
Na današnjem sastanku Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite razgovarano je o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo, incidenca, odnosno broj oboljelih na 100.000 stanovnika u sedmici od 29.11. do 5.12. 2021. godine je 204,39. Na dan 7. decembra 2021. godine ukupno su u tri bolnice u HNK bila hospitalizirana 93 bolesnika od čega je 13 u respiracijskim centrima. Od tog broja, 14 bolesnika vakcinisano je barem jednom dozom, što znači da je trenutno u bolnicama 87% nevakcinisanih oboljelih od koronavirusne infekcije.
Također, prema prikupljenim podacima potpuno je (s dvije doze) vakcinisano 38.331 građana, što je 18,3% stanovništva. Trećom dozom vakcinisana je 971 osoba. Međutim, istaknuto je kako nema tačnih podataka o vakcinisanima van FBiH, te je procjena da je ukupan broj vakcinisanih veći, odnosno oko 25%.
Ponovno je istaknuto kako su osigurane potrebne količine vakcina, a u cilju uspješnije imunizacije, domovi zdravlja organiziraju akcije tzv. otvorenih vrata. Stoga je Štab još jednom uputio poziv građanima da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i druge. Također, građani su pozvani da, prihvaćajući ozbiljnost epidemiološke situacije, poštuju propisane epidemiološke mjere poput nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i održavanja minimalne distance od 2 metra.
Trenutno su u toku aktivnosti vezane za izradu registra vakcinisanih osoba i drugih važnih podataka vezanih za pandemiju, što je osnova za buduće izdavanje QR koda iz kojeg je vidljivo je li netko vakcinisan, prebolio ili testiran.
Istaknuto je kako je u SKB Mostar tokom 2020. godine bilo hospitalizirano 2077, a u dosadašnjem toku ove godine 1931 pacijent s koronavirusnom infekcijom. Također, naglašeno je kako je dobna struktura hospitaliziranih izmijenjena u odnosu na prošlu godinu. Naime, lani su bolesnici bili uglavnom starije životne dobi, dok su ove godine to bolesnici srednje životne dobi. Izraženo je zadovoljstvo činjenicom kako je, zahvaljujući predanom radu medicinskog osoblja i savremenim metodama liječenja, smrtnost pacijenata u SKB Mostar najmanja u Bosni i Hercegovini.
Članovi Štaba još jedanput su istaknuli nemjerljivi doprinos zdravstvenih radnika u borbi s pandemijom ističući kako svaki građanin ličnim primjerom, vakcinisanjem i kroz poštivanje mjera, može uticati na poboljšanje ukupnog epidemiološkog stanja, zaštiti sebe i svoje bližnje, te olakšati rad medicinskog osoblja.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je primio Ivana Klepića, evropskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Evropskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu.
Premijer Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg sportskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih sportaša na međunarodnim takmičenjima.
„Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Sportaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvanski kanton. Stoga Vlada, u skladu sa mogućnostima, podržava i podržavat će vaš rad, ali i rad drugih sportaša i sportskih klubova u HNK“, rekao je premijer Herceg.
„ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Evropsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati sport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, rekao je evropski prvak Klepić.
„Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju evropske medalje i evo uspjela sam u tomu“, rekla je brončana Ćavar.
Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su premijera Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je čestitku Hrvatskom sportskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:
Hrvatski sportski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu istoriju Bosne i Hercegovine.
Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.
Stoga, svim fudbalerima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HSK ''Zrinjski'', lično i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, od svega srca čestitam!
Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!
U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvanski kanton i BiH - želim Vam puni uspjeh, te puno sportske sreće i svakoga dobra.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
