Službena stranica Vlade HNŽ/K
Na tragu zaduženja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, Vlada HNK-a je na prošlosedmičnoj sjednici razmatrala Informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju u HNK-u koju je pripremilo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, te zadužila resorno ministarstvo da iznijete sugestije i primjedbe ugradi u konačni tekst Informacije.
Nakon što je Ministarstvo danas dostavilo dorađen dokument u obliku detaljne analize i pregleda ukupnog stanja u obrazovanju kako na osnovnoškolskom tako i na srednjoškolskom nivou, sazvana je hitna telefonska sjednica Vlade na kojoj je taj dokument i usvojen, te upućen kantonalnoj skupštini.
Današnje izdanje novine Dnevni avaz donosi razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti''. Razgovor je vodila novinarka Meliha Smajkić, a na webu Vlade ga prenosimo u cjelini:
Marija Buhač na čelu je Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona nešto više od godinu dana. Upravo je protekla godina u ovom dijelu BiH bila prilično izazovna i obilježena brojnim događajima. Premijerka HNK-a u intervjuu za naš list osvrće se na neke od njih, od kataklizme u Jablanici i u Konjicu do štrajka prosvjetnih radnika, ali govori i o odnosima u radu kantonalne Vlade u kojoj su kadrovi tri stranke, HDZ-a BiH, SDA i SDP-a.
Možete li, u najkraćem, da rezimirate proteklu godinu? Koliko ste zadovoljni radom Vlade HNK-a na čijem ste čelu?
Godinu iza nas obilježili su brojni izazovi tako da je teško u nekoliko rečenica napraviti rezime svih tih događanja. Ako govorimo isključivo o radu Vlade, mislim da smo odgovorili zadaći, ali uvijek ističem da će konačan sud o našem radu dati stanovnici ovog kantona.
Nažalost, u dijelu HNK-a, u Konjicu i u Jablanici, dogodile su se smrtonosne poplave. Tragično su izgubljena 24 života, brojne porodice su razorene, katastrofa je ostavila pustoš, materijalna šteta je ogromna... Jasno je da Vlada HNK-a nije u mogućnosti da podnese teret sanacije posljedica te kataklizme, ali da li se moglo učiniti više? Imate li kontakte sa višim nivoima vlasti u vezi obnove tih područja?
Spomenuvši izazove u protekloj godini, mislila sam i na strašnu tragediju koja je pogodila Jablanicu i Konjic kada su 24 naša sugrađanina izgubila život, a brojni ostali bez domova, uz iznimnu materijalnu štetu i na privatnoj i na javnoj imovini. Kao Vlada, i u toj smo izvanrednoj situaciji učinili maksimum da bi život na tom prostoru koliko-toliko vratili u normalne okvire. Prvih je dana fokus bio na spašavanju i potrazi za nestalima, a potom na pružanju materijalne potpore i hitnoj sanaciji posljedica, za što smo dosad izdvojili više od 6,5 miliona KM. Teret ove kataklizme daleko nadilazi naše mogućnosti i naravno da komuniciramo i sa drugim nivoima vlasti, zajednički tražeći najbolja rješenja za pomoć i obnovu nastradalih područja. I ovom prilikom zahvaljujem prijateljima iz okruženja koji su nam među prvima nesebično priskočili u pomoć.
Štrajk prosvjetnih radnika je, umjesto dijalogom i postizanjem rješenja, prekinut sudskom odlukom.
Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih radnika nije završen dijalogom socijalnih partnera nego o njegovoj zakonitosti mora da odlučuje sud. No, bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje je postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna.
Na poziciji ste na kojoj puno toga zavisi od politike. Kako funkcioniše Vlada u kojoj su HDZ BiH, SDA i SDP?
Našu saradnju mogu da ocijenim vrlo korektnom. Razumljivo je da neka pitanja traže više vremena, energije i dijaloga, ali na kraju sve odluke donosimo usaglašeno, što pokazuje i činjenica da Vlada nije imala zastoja u radu. Očekujem da ćemo na tim temeljima uspješno broditi i kroz ostatak mandata.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona objavilo je listu šifri studenata prijavljenih na Konkurs za dodjelu osnovnih stipendija za akademsku 2024./2025. godinu.
Lista je dostupna na web stranici Ministarstva: https://www.monkshnk.gov.ba/Obavijest/PregledHR/15057
Pravo prigovora na rezultate ističe u roku od pet dana od dana objave, a prigovore je moguće poslati na e-mail: prigovori@monkshnk.gov.ba
Nakon razmotrenih prigovora, Ministarstvo će objaviti Odluku o dobitnicima osnovnih stipendija za akademsku 2024./2025. godinu, te utvrditi raspored termina potpisivanja ugovora.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 35. sjednici usvojila Odluku o izboru zdravstvenih ustanova s kojima će Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a sklopiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga za 2025. godinu, a riječ je o uslugama koje se finansiraju iz sredstava Zavoda. Odlukom su utvrđene zdravstvene ustanove koje će obavljati djelatnosti primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za osiguranike ZZO-a HNK-a. Vlada je dala i saglasnost na Pravilnik o vrstama vlastitih javnih prihoda ZZO-a HNK-a.
Na tragu zaduženja Skupštine HNK-a, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta priredilo je Informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju u HNK-u o kojoj je Vlada danas raspravljala te zadužila resorno ministarstvo da iznijete sugestije i primjedbe ugradi u konačni tekst Informacije.
Na sjednici je prihvaćen Izvještaj o radu Koordinacijskog tima Vlade HNK-a za borbu protiv trgovine ljudima na području Kantona za 2024. godinu, a Tim je zadužen da izradi prijedlog novog akcionog plana za provođenje Strategije suprotstavljanja trgovine ljudima u BiH za period do kraja 2027. koji će biti dostavljen Vladi HNK-a na usvajanje.
Vlada je usvojila i Izvještaj o provedenim aktivnostima i postignutim ciljevima kroz Program utroška novčanih sredstava planiranih Rebalansom Budžeta HNK-a Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša sa pozicije ''Tekući transferi drugim nivoima vlasti – Manifestacije iz turizma''.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a prihvaćeni su izvještaji o planu i provođenju jesenske sjetve, o berbi grožđa te o žetvi sitnih žita za 2024. godinu. Prihvaćena je i Informacija Ministarstva privrede o stanju preduzetništva i obrta na području HNK-a u 2023. godini. Usvojen je i niz odluka o dodjeljivanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata – solarnih fotonaponskih elektrana na području Čapljine, Čitluka, Konjica i Mostara.
Današnji broj Večernjeg lista, izdanja za BiH, donosi opsežan razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao''. Tekst koji je smješten i na naslovnici novine i koji obrađuje nekoliko vitalnih tema za sadašnjost i budućnost HNK-a, prije svega pitanje donošenja i primjene seta novih zakona, u podnaslovu ističe poruku '' Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima''. Razgovor koji je vodio novinar Dario Pušić prenosimo u cjelini:
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u aktuelnom sazivu izašla je iz prve godine svog mandata koji je započeo preuzimanjem dužnosti 9. novembra 2023. Samim imenovanjem, preuzeli su vruć krompir štrajka zdravstvenih radnika koji su uspješno riješili, a kroz proteklih godinu i mjesec dana susreli su se s nizom izazova, od konačnog rješavanja gorućih pitanja popunjavanja nedostajućih upravljačkih i policijskih kadrova u MUP-u, uvođenja demografskih mjera za mlade, zatim nezahvalnih okolnosti u kojima je nužno očuvati stabilnost Budžeta i kantonalne likvidnosti, preko tragične prirodne katastrofe sa velikim brojem ljudskih žrtava iz oktobra prošle godine, do aktuelnog štrajka prosvjetnih radnika.
U svemu tome, godinu su uspjeli zaključiti isplatom jednokratne finansijske podrške svim budžetskim korisnicima te usvajanjem čak pet vitalnih zakona za budućnost Kantona.
Premijerko Buhač, kako biste sami ocijenili rad Vlade HNK-a u 2024. godini?
- O našem će radu konačnu ocjenu svakako dati stanovnici ovog prostora, kako to demokratski uređeno društvo i predviđa, ali budući da me pitate za mišljenje o protekloj godini i načinu na koji smo kolege ministri i ja odgovorili izazovima, a dominantno je riječ o naslijeđenim problemima koji tište našu sadašnjicu, kada podvučem crtu iskreno sam zadovoljna radom Vlade kao kolektivnog organa koji je preuzeo odgovornost za HNK u ne tako zahvalnom trenutku. Svakako, postoje neki segmenti kojima smo mogli posvetiti više pozornosti i vjerovatno učiniti i nešto više, ali često su ishodi suočavanja sa određenim pitanjima stvar spleta okolnosti koje na kraju i odrede uspješnost našeg rada, odluka koje donosimo i poteza koje povlačimo. Ono što je sigurno, ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti da crpimo snagu iz uspjeha, učimo iz pogrešaka i odgovorno radimo svoj posao.
Aktuelni štrajk prosvjetnih radnika ipak navlači sjenu na ukupan dojam o godini koja je iza nas?
- Ne mogu biti zadovoljna činjenicom da je u javnosti trenutno glavna tema štrajk prosvjetnih radnika koji je zasjenio i u drugi plan gurnuo sve druge aktivnosti Vlade, ali i sve druge pojave u našem društvu uopće. No, to je razumljivo kada uzmete u obzir činjenicu koliko sedmica su učenici u HNK-u bili van školskih klupa i koje je razmjere poprimilo medijsko razračunavanje unutar tih procesa.
Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih radnika nije završen dijalogom socijalnih partnera, nego je o njegovoj zakonitosti morao odlučivati odnosno odlučuje sud. Međutim, i unatoč tome i bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Da se ne vraćam na sve što je više puta ponovljeno, zaključit ću jasnom porukom da je stabilnost javnih finansija Vladin prvi prioritet, a možemo je održati samo ako finansijama upravljamo odgovorno. Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima. Zato i ovom prilikom pozivam socijalne partnere na razumnost i realno sagledavanje stvarnosti da bismo iz svega konačno izašli realnim i održivim dogovorom. K tome, tek nas čeka otvaranje pitanja kvalitete našeg obrazovnog sistema i iznimno loših međunarodnih pokazatelja ishoda učeničkih postignuća odnosno otvaranje pitanja reformi koje su nužno pred nama.
U ovom se trenutku ipak doima da će i ovu godinu obilježiti sindikalna nezadovoljstva?
- Upravo zato moramo donijeti zakone koji će sistemski riješiti trenutna otvorena pitanja i vrlo jasno utvrditi i pitanje plata, povećanja plata, naknada i ostalog. Sve to da bismo izjednačili pojedina prava svih budžetskih korisnika odnosno utvrdili jasan sistem i okvir za utvrđivanje samog iznosa plata, njihovog porasta, ali i ulogu svih dionika tog sistema. Vlada mora upravljati sistemom da bi on bio stabilan, održiv i da bi se planski razvijao, a ne donositi ad hoc rješenja po određenim pojavama. Tu, prije svega, mislim na Zakon o platama, Zakon o državnim službenicima i sl.
Često ste isticali da je važno održati razvojnu budžetsku dimenziju, što u ovim okolnostima nije zahvalan zadatak. Međutim, uspjeli ste aktivirati značajnu demografsku mjeru za mlade bračne parove te na samom isteku godine odgovoriti i na inflatorni porast životnih troškova?
- Jednokratnu finansijsku pomoć svim budžetskim korisnicima u iznosu od 1000 KM isplatili smo na izričito traženje sindikalnih organizacija, a na tragu pripadajuće odluke Vlade FBiH o mogućnosti takvog načina ublažavanja porasta osnovnih životnih troškova. Iskreno, nisam sretna sa takvim pristupom, osobito pored penzionera i niza socijalno ugroženih kategorija našeg stanovništva sa kojima dijelimo svakodnevnicu.
Međutim, ispoštovali smo to traženje naših socijalnih partnera, unutar čitavog niza poteza koje smo povukli na tragu poboljšanja materijalnog statusa budžetskih korisnika iz svih sektora i resora, od obrazovanja, preko policije do zaposlenika u javnoj upravi.
Vezano za demografsku mjeru koju spominjete, Vlada je za proteklu godinu donijela Odluku o subvencijama poreza za mlade pri kupovini prve nekretnine ili građevinskog zemljišta i za tu namjenu smo osigurali 750.000 KM budžetskih sredstava.
Subvencije su isplaćene korisnicima koji su, po javnom pozivu, ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza, a raduje me što je prošle godine gotovo 80 mladih porodica dobilo sredstva po ovom osnovu. Ovu ćemo mjeru svakako nastaviti i u ovoj godini, uz razmatranje modela izmjene odluke da bi još veći broj mladih mogao koristiti ovo pravo.
Napravili ste iskorak po pitanju usvajanja novih zakona ili, pak, izmjena i dopuna postojećih. Nabrojite nam što to konkretno znači za stanovnike HNK-a odnosno koje ste promjene osigurali?
- Na tim smo zakonima, uz sve nevolje koje su se isprječavale na putu, uporno radili cijelu godinu i neki su u obliku nacrta, a neki su u obliku prijedloga prošli skupštinsku proceduru tako da ćemo ih uskoro imati na snazi u punom obimu. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, zatim Zakonu o socijalnoj zaštiti te o zakonima koje HNK dosad uopće nije imao: Zakon o kulturi, Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te Zakon o studentskom radu u HNK-u.
Osim toga, vrijedi podsjetiti i na činjenicu da smo, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojili i novu listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja HNK-a kojom su na tržište vraćeni i strani proizvođači, ali i uvršteno čak 135 novih zaštićenih naziva lijekova.
Idemo redom, što konkretno donose Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom?
- Najvažnija izmjena u tom je što smo propisali da pravo na dječiji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkog kućanstva, pripada svoj djeci bez jednog ili oba roditelja, kao i djeci oboljeloj od zloćudnih bolesti. Te smo izmjene radili vodeći se načelom socijalne pravednosti i osjetljivosti prema potrebama djece bez roditelja i teško oboljele djece i članova njihovih porodica.
Osim toga, utvrdili smo rok unutar kojeg poslodavci centrima za socijalnu zaštitu mogu podnijeti zahtjev za povrat novčanih sredstava isplaćenih umjesto plate majci u radnom odnosu za vrijeme izostanka sa posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta. Kada govorimo o fiskalnim efektima tih izmjena, u budžetu za 2025. planirali smo dodatna sredstva za njihovo provođenje. U skladu sa procjenama centara za socijalni rad prema kojima će opisana prava ostvarivati otprilike 500 djece bez jednog ili oba roditelja odnosno procjenama Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite prema kojima u pravo uvodimo 30 djece sa teškim zloćudnim oboljenjima.
Sa druge strane, govoreći o socijalno najugroženijoj kategoriji naših sugrađana, istog su dana na sjednici Skupštine usvojene i Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti HNK-a?
- Taj je zakon dugo na snazi, ali su njegove ranije odredbe obuhvaćate relativno mali broj korisnika koji su mogli ostvariti prava koja zakon propisuje. Zato smo odlučili ići s proširenjem prava i samih usluga unutar socijalne zaštite što povećava i sami broj korisnika. Prijedlog novog zakona preciznije utvrđuje korisnike, dopunjuje ih i revidira uslove za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihovog pružanja, propisuje postupak registracije udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih lica za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite te uvodi obavezni unutrašnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Najvažnije promjene su preciznije utvrđen i proširen krug korisnika prava i usluga u sistemu socijalne zaštite. Takođe, uveli smo i nove kategorije djece korisnika, i to dijete koje je u sukobu sa zakonom, riziku od razdvajanja, žrtva porodičnog ili drugoga nasilja, žrtva trgovine ljudima, žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti, dijete bez pratnje ili maloljetna trudnica. Uveli smo i nove kategorije punoljetnih osoba korisnika, a to su žrtve porodičnog ili drugog nasilja, žrtve trgovine ljudima, ovisnici o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti te beskućnici. Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sistemu socijalne skrbi, a riječ je o stalnoj novčanoj pomoći, zatim mjesečnoj naknadi djetetu kojem troškove usluge smještaja izmiruje kantonalni budžet te pravu na naknadu za redovno studiranje.
To zasigurno nosi izrazita povećanja na budžetskoj stavci za ovu oblast?
- Istina je kako Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti značajno povećavamo broj korisnika koji mogu ostvariti određena prava, ali to je i bila intencija kojom smo krenuli u taj postupak. Naravno, time uvećavamo i finansijske iznose koje korisnici tih prava ostvaruju. Važno je naglasiti da radimo na tome da centri za socijalnu zaštitu koji su ključni u provođenju ovih zakona, pojednostave postupke za ostvarivanje prava da bi naši sugrađani kojima ta prava pripadaju mogli, uz osjetno manje administrativnih koraka i prepreka, svoja prava i da ostvare. Naš cilj i želja su da obuhvatimo što više ljudi u stvarnoj potrebi i omogućimo im što lakšu dostupnost korištenja tih prava. Fiskalni efekti primjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom i Zakona o socijalnoj zaštiti koji obuhvata i civilne žrtve rata, znače da ćemo u budžetu za 2025. za njihovo provođenje izdvojiti ukupno 21.202.000 KM.
Godinu ste zaključili i usvajanjem tri potpuno nova zakona koje Hercegovačko-neretvanski kanton dosad uopće nije imao, na primjer Zakona o kulturi…
- Mi smo prva Vlada koja je odlučna u tome da ovu iznimno važnu granu života naše zajednice zakonski uredimo. Resorno ministarstvo priredilo je nacrt zakona i on je, možemo reći, prošao prvo čitanje. S obzirom na činjenicu da je riječ o Zakonu koji prvi put donosimo, biće potrebna najšira moguća rasprava svih dionika na koje se njegove odredbe odnose i čije će djelovanje regulisati da bismo, kroz mišljenja i prijedloge ljudi i organizacija kojima je kultura osnovna djelatnost, na kraju iznjedrili najbolja rješenja.
Cijeneći činjenicu da želimo sistemski urediti javni interes u kulturi, ostvarivanje javnog interesa u kulturi, djelatnosti kulture i nositelje djelatnosti u kulturi, finansiranje i poticaj kulturnom razvoju, nadzor kao i druga pitanja od značaja za kulturu, razumjet ćete zašto smatram da je do usvajanja konačnog teksta tog zakona potrebno podrobno proći sve nužne korake.
Činjenica koju treba otvoreno reći jest da su brojne poteškoće u radu na području kulture proizlazile upravo iz nedovoljne zakonske regulative, šta nas je i ponukalo da se uhvatimo sa tim u koštac i konačno uredimo sva ključna pitanja od značaja za kulturu, štiteći pritom vitalne nacionalne interese svih konstitutivnih naroda unutar kojih kultura ima identitetsku ulogu.
Iz sličnih razloga manjka zakonske regulative i objektivnih problema na terenu, javila se i potreba za donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada?
- Tačno. Nužno je bilo da zakonski uredimo i tu oblast. Podsjetit ću na to da je taj zakon Skupština HNK-a donijela još 2005. godine. No, kako se u praksi uvidjelo niz propusta i nedostataka, a kako je spomenuti zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH iz 2013., bilo je bolje ne ići u izmjene postojećeg nego napraviti novi Zakon. Prednacrt je u dva navrata proslijeđen svim jedinicama lokalne samouprave, kao i svim upraviteljima zgrada na nivou HNK-a, da bi mogli dati primjedbe, sugestije i mišljenja.
Po dobivanju svih mišljenja Ministarstvo građenja i prostornog uređenja dio je primjedbi ugradilo u tekst Zakona, održali smo niz javnih rasprava te je zakon u obliku nacrta razmatran na Skupštini. Do njegovog konačnog usvajanja razmotrit ćemo sve prijedloge i primjedbe skupštinskih poslanika, a oni koji imaju tendenciju poboljšanja zakonskih rješenja biće ugrađeni u odredbe, o kojima će se Skupština na kraju i odrediti.
Javnost je pozitivno reagirala i na Zakon o studenskom radu u HNK-u?
- Riječ je o još jednom zakonu koji prvi put donosimo u našem kantonu, a svakako je među prvima i kada govorimo o cjelokupnoj FBiH. Činjenica je da svjedočimo brojnim djelatnostima u kojima učestvuju studenti i smatramo da se takvim zakonom na ispravan način uređuju prava i obaveze, kako samih studenata tako i izvođača i naručitelja posla te posrednika tokom studenskog rada, kao i sva ostala pitanja iz obavljanja studenskih poslova. Inicijativa za donošenje toga zakona potekla je iz Skupštine, a mi smo kao Vlada nedvojbeno zainteresovani za uređenje i tog segmenta našega društva, osobito u svjetlu činjenice da je Mostar univerzitetski grad. Uvjerena sam da ćemo Zakonom o studentskom radu pomoći i studentima i poslodavcima koji u svojim poslovima često angažuju mlade ljude.
Šta očekujete od 2025. godine?
- Kolegama u Vladi jasno sam rekla da prioritet naših aktivnosti u ovoj godini mora biti donošenje novih i izmjena postojećih zakona da bismo pojednostavili procedure u svim životnim oblastima. Vjerujem da ćemo vrlo skoro, zapravo odmah nakon usvajanja budžeta, usvojiti i program rada Vlade za 2025. u kojem će biti prepoznate aktivnosti u oblastima koje sam upravo spomenula. Svjesna sam izazova koji stoje pred nama. Imamo obavezu da nastavimo brinuti i pomagati područja našeg kantona koja su stradala u poplavama za koja smo u 2024. izdvojili više od 6,5 miliona KM. Takođe, i obavezu poticanja razvoja privrede i donositi nove mjere koje će biti razlog da ljudi, prije svega mladi, ostaju na ovim prostorima i budućnost svojih porodica planiraju upravo ovdje. Za to treba još puno rada i puno vidljivih pomaka a, kako sam rekla, nama volje i snage ne nedostaje, ali nam treba i potpora svih dionika tih procesa.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
