Službena stranica Vlade HNŽ/K
Prva konferencija u nizu planiranih aktivnosti u razdoblju u kojemu BiH predsjedava EU strategijom za dunavsku regiju održana je danas u Mostaru, u organizaciji Uprave za europske integracije BiH, a uz nazočnost mnoštva sudionika iz više europskih zemalja, predstavnika Europske komisije, koordinatora za prioritetna područja same strategije te predstavnika više razina vlasti i drugih tijela i institucija u BiH.
U pozdravnomu govoru na početku konferencije imena ''Zajedno jači'', održane u hotelu Mostar, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač pozdravila je okupljene, ne krijući ponos zbog činjenice da je upravo administrativno središte HNŽ-a domaćinom ovoga zbivanja.
- Odabir organizatora u tomu pogledu uopće nije slučajan. Ova, kao i sve ostale strategije pod pokroviteljstvom EU-a, otvara višestruke mogućnosti integracije i rasta za zemlje različite gospodarske snage. Vlada HNŽ-a u više je navrata izrazila i javno komunicirala punu opredijeljenost za europski put BiH, kao i za našu izravnu uključenosti u EU programe i projekte, s posebnim naglaskom na prekograničnu suradnju, razmjenu znanja, iskustava i snaženje zajedničkih kapaciteta usmjerenih dosezanju jasno postavljenih ciljeva. Danas nas okuplja moćno ime Dunava, a na tragu svojih opredjeljenja, Vlada HNŽ-a snažno podupire četiri glavna stupa EU strategije za dunavsku regiju: Povezivanje i očuvanje okoliša, jačanje prosperiteta i jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnosti – kazala je Buhač, istaknuvši posebno zanimanje županijske vlasti za teme ove konferencije koje se odnose na upravljanje vodama, kao i na snaženje međunarodne suradnje vezane za žurni odgovor i upravljanje rizicima od nepogoda, prije svega poplava i požara.
- HNŽ se svake godine suočava s požarima koji ugrožavaju živote ljudi, imovinu i naša prirodna bogatstva. Zato ulažemo snažne napore na aktivnostima prevencije, posebice u opremanja i osuvremenjivanja službi za žuran odgovor odnosno za borbu protiv svih prirodnih nepogoda, kao i neželjenoga ljudskog utjecaja na naše živote i okolinu. Upravo smo ove godine napravili važan iskorak omogućivši najam protupožarne letjelice koja će tijekom požarne sezone biti smještena u Zračnoj luci Mostar. Ona će biti na raspolaganju i nama i našim susjedima koji se nađu u stanju potrebe, a naš dugoročni cilj svakako ostaje trajna nabava letjelica za gašenje požara – naglasila je predsjednica Vlade, osvrnuvši se i na lanjsku tragediju u Jablanici i Konjicu.
- Prošloga je listopada, nažalost, cijeli svijet pratio izvješća iz naših krajeva, kada su nas pogodile razorne poplave i odnijele 24 života naših sugrađana, nanijevši materijalne štete koje se mjere u stotinama milijuna eura. Iz ovako bolnih iskustava s onim najvećim gubicima, a to su ljudski životi, razvidno je kako svi zajedno moramo učiniti maksimalne napore na tragu ne samo otklanjanja nastalih šteta nego osobito na strateškim planiranjima s ciljem sprječavanja odnosno ublažavanja onoga što se u budućnosti može dogoditi bilo kojoj regiji i zajednici – jasno je poručila Marija Buhač.
Dodala je kako je ključ u predviđanju, ulaganju u sustave obrane i zaštite i uopće preventivnomu djelovanju, ali i kako je međunarodna, prekogranična, međuinstitucionalna, bilateralna i multilateralna suradnja unutar EU strategija najbolji put razvijanja što učinkovitijih odgovora na svaku vrstu nepogoda koje nas mogu snaći.
- Sila prirode ne poznaje ni ljudske ni administrativne granice i ključno je uspostaviti čvrst i učinkovit sustav zajedničkoga koordiniranog pristupa i djelovanja u izvanrednim okolnostima. Duboko vjerujem kako ćemo jačanjem kapaciteta svih ključnih dionika, odgovarajućim obukama, razmjenom dobrih praksi i uspostavljenjem još snažnije mreže suradnje, biti sposobniji snažnije odgovoriti na izazove i ojačati otpornost i održivost na područjima naše mjerodavnosti i odgovornosti za naše sugrađane, njihovu imovinu i naše zajedničko civilizacijsko prirodno i svako drugo naslijeđe. Vlada HNŽ-a zato je odlučna uključiti se u sve projekte koji će pomoći dosezanju tih ciljeva – zaključila je Buhač.
Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić i ravnatelj Policije MUP-a HNŽ-a Robert Perić sudjelovali su na 12. međunarodnoj konferenciji o digitalnim dokazima ''DataFocus 2025'', održanoj početkom ovoga mjeseca u Zagrebu, čime je još jednom potvrđena opredijeljenost županijskoga MUP-a za osuvremenjivanje i digitaliziranje svojih kapaciteta u borbi protiv suvremenih oblika kriminala.
Konferencija je okupila vodeće stručnjake iz različnih sektora, uključujući javni sektor, odvjetnike, suce, tužitelje, sudske vještake te pripadnike policije, vojske i tajnih službi. Razmatrane su ključne teme poput prikupljanja, obradbe i pravne valjanosti digitalnih dokaza, a sudionici su bili u prigodi upoznati najnovije proizvode i usluge te sudjelovati u radionicama vodećih tvrtki iz toga područja.
- Imajući u vidu sve veću digitalizaciju društva i porast kaznenih djela s područja tzv. cyber kriminala, a u sklopu procesa digitalizacije koji potiče i Vlada HNŽ-a, MUP ostaje posvećen borbi protiv kibernetičkoga kriminala kroz kontinuiranu digitalizaciju i osuvremenjivanje svojih kapaciteta. Suočeni sa sve sofisticiranijim prijetnjama u digitalnomu prostoru, jačamo međunarodnu suradnju, unaprjeđujemo forenzičke metode i ulažemo u edukaciju naših službenika, a aktivnim sudjelovanjem na ovakvim konferencijama MUP HNŽ-a potvrđuje svoju predanost zaštiti građana i očuvanju sigurnosti – komentirao je ministar Marić.
Federalna novinska agencija (FENA) objavila je razgovor s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenkom Bevandom, pod naslovom ''Nesrazmjer između plaća liječnika i tehničara trebalo je ispraviti''. Tekst u cijelosti prenosimo na mrežnoj stranici Vlade:
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Milenko Bevanda, koji je na čelo ovog ministarstva došao prije šesnaest mjeseci, suočio se s brojnim izazovima. Dugovi u zdravstvenim ustanovama, nedostatak kadra, problemi u organizaciji sustava i zastarjeli normativi samo su neki od problema koje je zatekao dolaskom na dužnost.
U razgovoru za Fenu o trenutnom stanju i planovima za budućnost, ministar je detaljno izložio što je do sada učinjeno i koji su sljedeći koraci.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi jedno je od najsloženijih, budući da se sastoji od tri velika sektora koji bi, kako kaže ministar, svaki za sebe mogao biti zasebno ministarstvo. Uz sve izazove, jedan od osnovnih problema jest i nedostatak zaposlenika.
- Broj zaposlenika u ministarstvu daleko je ispod potrebnog. Gotovo svaki zaposlenik radi na dva zaduženja, često i u dva različita resora. Vrlo je teško doći do popunjavanja kompletnog broja potrebnih ljudi - istaknuo je ministar Bevanda.
Jedan od prvih izazova s kojim se ministar suočio bio je štrajk zdravstvenih djelatnika, koji je u studenom 2023. godine trajao već duže vrijeme. Ministarstvo je odmah pristupilo rješavanju problema, te je u roku od tjedan dana postignut dogovor i potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike u zdravstvu, s izuzetkom liječnika, koji su svoj ugovor potpisali godinu ranije.
Međutim, podjela na dva odvojena kolektivna ugovora za liječnike i ostale zdravstvene djelatnike stvorila je dodatne probleme.
- To nam je unijelo popriličnu pomutnju, pogotovo sada kada su u pitanju novi zahtjevi zaposlenika u zdravstvu - napominje ministar.
Kako je ministar pojasnio, kolektivni ugovor za zdravstvene djelatnike vrijedi do prosinca 2025. godine, no i dalje postoje dodatni zahtjevi i pregovori. Za sutra su najavili i masovni prosvjed. Ministar je pojasnio kako je došlo do nesrazmjera u koeficijentima plaća između liječnika i medicinskih tehničara te sestara s fakultetskim obrazovanjem.
- Brojčano iskazano, naši doktori medicine došli su na razliku od 157 maraka u odnosu na tehničare i sestre koji su završili fakultet zdravstvenih studija, dok u drugim županijama ta razlika iznosi između 600 i 700 maraka. To je bilo nespojivo i izazvalo je revolt liječnika - objasnio je.
Ministarstvo je reagiralo dodatnim aneksom koji je poboljšao stanje, smanjivši razliku na 400-450 maraka, što je i dalje najmanja razlika u Federaciji BiH.
- Smatrali smo da ovu anomaliju moramo ispraviti, ne zato što sam liječnik, već zbog jasne razlike u obrazovanju i odgovornosti. Izuzetno cijenim naše medicinske sestre, s kojima nikada nisam imao nesuglasica, no smatram da postoji značajna razlika u opsegu studija i razini odgovornosti. Sva odgovornost zdravstvenog sustava je na liječnicima. To, naravno, ne umanjuje važnost ostalog medicinskog osoblja. Svjesno smo donijeli aneks kako bismo popravili postojeće stanje – pojasnio je ministar.
Međutim, sindikati zdravstvenih djelatnika iznijeli su nove financijske zahtjeve.
- Kada smo sabrali sve podatke, pokazalo se da zahtijevaju dodatnih 25,9 milijuna KM godišnje, što trenutno nije održivo - naglasio je ministar.
Tvrdi da bi udovoljavanje tim zahtjevima ugrozilo stabilnost sustava.
- Ako bi naš fond bankrotirao, svi bismo bili nezadovoljni. Moramo biti racionalni i razgovarati na realnim osnovama - poručio je.
Ministar smatra da su koeficijenti sada dovedeni u realne okvire, u skladu s mogućnostima, te da više ne treba raspravljati o njima, već o satnici. Istaknuo je da kolektivni ugovor za doktore ističe u kolovozu, no zatraženo je njegovo prolongiranje do prosinca kako bi se tada, u suradnji sa sindikatom zdravstvenih radnika, fokus stavio na pitanje satnice. Naglasio je i da je satnica u HNŽ-u među najnižima u Federaciji.
Drugi veliki problem s kojim se ministarstvo suočilo bili su nagomilani dugovi u svim javnim zdravstvenim institucijama.
- Naš zadatak bio je najprije sanirati domove zdravlja, što smo i uspjeli kroz rebalanse proračuna. No, najveći problem ostaje bolnički sustav, gdje su dugovi godinama rasli i bit će potrebna šira politička i financijska suradnja kako bi se pronašlo rješenje – napomenuo je ministar Bevanda.
Problem je, kaže ministar, i u zastarjelim standardima i normativima koji datiraju još iz 1980-ih godina. Zdravstvo funkcionira po pravilima koja se nisu prilagođavala suvremenim uvjetima, a dodatno ga opterećuje tarifnik usluga.
- Specijalistički pregled u bolnicama ne može koštati 12 maraka. Paralelno s time razvija se i privatni sustav, a istovremeno smo pod velikim pritiskom različitih udruga koje traže uključivanje privatnog sektora u javni. S obzirom na trenutne okolnosti, to je zasad nemoguće. Dakle, prije svega moramo prilagoditi i promijeniti standardne normative kako bismo uopće mogli razgovarati o toj mogućnosti – rekao je on.
Rješenje vidi u hitnoj intervenciji federalnih vlasti koje bi morale donijeti nove standarde i normative te formirati povjerenstva koja će raditi na ovom problemu.
Osvrnuo se i na nedostatak regulacije privatnog zdravstvenog sektora. Posebno ga je, kako kaže ministar, šokiralo stanje s privatnim ordinacijama i poliklinikama.
- U ovom trenutku mi raspolažemo s podacima da preko 60 posto ordinacija i poliklinika uopće nije registrirano. Ja ne mogu da vjerujem da je to takvo stanje – rekao je ministar.
Kako navodi, situaciju dodatno otežava činjenica da inspekcije ne mogu djelovati jer mogu kontrolirati samo registrirane subjekte.
- Uložili smo velike napore u uređenje ljekarništva, a sada se okrećemo novom zadatku, sređivanju ambulanti, ordinacija i poliklinika. Cilj nam je uspostaviti barem okvirnu strukturu unutar zdravstvenog sustava, kako bi bilo jasno tko, što i na koji način radi. Ovo je ozbiljan problem koji moramo riješiti u što kraćem roku – istaknuo je.
Dalje je govorio i o problemu pravnog statusa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kao jednog od ključnih izazova u zdravstvenom sustavu. Iako ova bolnica ima pet osnivača, nitko od njih nije preuzeo konkretne obveze, što rezultira time da HNŽ financira gotovo 80 posto njezinih troškova.
- Mi moramo pod hitno napraviti povjerenstvo koje će riješiti to pitanje - istaknuo je ministar, dodavši da su u tijeku pregovori kojima se nastoji osigurati da i Federacija BiH te ostali osnivači preuzmu svoj dio odgovornosti, kako ne bi ostali samo „na papiru“.
Nedostatak pravne regulative dodatno otežava situaciju, ističe ministar Bevanda, no pomak je ostvaren usvajanjem plana i programa mjera zdravstvene zaštite, po prvi put u povijesti.
- Nije se znalo uopće tko što treba raditi. Mi smo to riješili, vjerujte da to nije bilo lako - naglasio je.
Još jedan veliki problem je, navodi ministar, nesrazmjer u zapošljavanju unutar zdravstvenog sustava. Postoje procjene da je u zdravstvu višak od 800 zaposlenika, no točan broj teško je utvrditi zbog neusklađenih standarda i normativa.
- Prema dostupnim podacima, u zdravstvenom sustavu imamo višak od 800 zaposlenih. Međutim, ako uzmemo u obzir ranije spomenutu neusklađenost standarda i normativa, taj broj možda nije potpuno točan. Budući da novi standardi i normativi još nisu definirani, a zdravstvene ustanove kontinuirano unapređuju svoje usluge te opravdavaju potrebu za dodatnim kadrom, nužno je precizno utvrditi stvarne potrebe sustava. Stoga ćemo izraditi realan program zdravstvene zaštite kako bismo utvrdili imamo li zaista višak zaposlenih ili je moguća i suprotna situacija - pojasnio je.
Kako navodi, podaci pokazuju da županija ima 20 posto više zaposlenih u zdravstvu nego bilo koja druga županija u Federaciji BiH, što upućuje na moguću neracionalnu kadrovsku politiku.
- Evidentno je da na nekim kliničkim odjelima imamo više liječnika nego kreveta. To je nemoguće - upozorio je. S druge strane, primarna zdravstvena zaštita suočava se s manjkom liječnika jer mnogi prelaze na rad na sekundarnu i tercijarnu razinu. Stoga je ključno postići ravnotežu u sustavu i racionalizirati zapošljavanje kako bi zdravstvena zaštita bila učinkovitija - napominje ministar Bevanda.
Rekao je još da se zdravstveni sustav u županiji suočava s neravnomjernom raspodjelom posla među trima bolnicama. Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar obavlja čak 80 posto svih usluga, dok ostale dvije ustanove nisu ravnomjerno uključene u sustav.
- Ne možemo forsirati nerad. Novac mora ići onima koji rade – istaknuo je ministar, dodajući da je cilj postići pravedniju raspodjelu resursa i osigurati da zdravstveni sustav funkcionira na „zdravim nogama“.
Dodatni izazov predstavlja odluka iz 2021. godine kojom se favorizirala domaća proizvodnja lijekova. Iako je to tada smatrano dobrim rješenjem, pokazalo se da nije u skladu s međunarodnim standardima, osobito sada kada BiH pregovara o članstvu u EU.
- Na nas su počeli raznorazni pritisci iz Vijeća ministara, Ministarstva vanjske trgovine, pa i agencije. Onda su se javile određene kompanije koje su zakinute na taj način i imali smo nekoliko tužbi, u prvom redu od Plive, Unifarma, Krke koje su otvoreno potraživale izgubljenu dobit – pojasnio je ministar.
Kako bi se izbjegla financijska šteta za županiju, odlučeno je da se sustav vrati na prethodno stanje, uz postupno usklađivanje liste lijekova s federalnom listom. Kao rezultat toga, uvedene su 241 nove molekule, što je veliki iskorak u poboljšanju dostupnosti lijekova za pacijente.
Također su uvedene važne promjene u financiranju ortopedskih pomagala. Ranije su pacijenti s teškim dijagnozama, poput onih s malignim bolestima, sljepoćom ili gluhoćom, morali sami snositi 50 posto troškova za svoja pomagala.
Vladi je sada predloženo rješenje prema kojem bi troškovi pomagala za takve pacijente bili u potpunosti pokriveni, što se smatra jednim od ključnih pomaka u zdravstvenoj politici.
- U svakom smislu u kojem mi pričamo o zdravstvu, ipak je nama najvažniji pacijent. Ako je pacijent zadovoljan, onda zadovoljni smo i mi – istaknuo je.
Ministar Bevanda je komentirao i zdravstvene institucije u županiji koje se suočavaju s ozbiljnim problemima, ne samo financijskim, već i organizacijskim. Poseban izazov predstavlja Zavod za javno zdravstvo, koji trenutno „ne opravdava svoje postojanje“.
- Oni su u ovom trenutku svrha sami sebi. Sve su im moguće akreditacije istekle i oni ništa ne privređuju na tržištu – dodao je. Kako bi se to promijenilo, u proračunu su planirana dodatna sredstva za osposobljavanje laboratorija i obnovu akreditacija, čime bi zavod mogao ponovno preuzeti svoju primarnu funkciju.
Još jedan problem je organizacija Centra za ovisnosti, koji na razini grada pruža pomoć za 120 do 150 osoba. Iako se ova ustanova smatra neophodnom, trenutno nije moguće staviti je pod županijsku kontrolu jer bi to zahtijevalo registraciju zavoda, a za to nema dovoljno kompetentnog kadra ni financijskih sredstava.
- Ne možemo osigurati ni kadar ni financije za novu instituciju sa svim potrebnim resursima, opremom, prostorom, stručnim osobljem – pojasnio je.
Uz ove izazove, dodatne prepreke pojavljuju se i u pravnom okviru, što zahtijeva prilagodbe i kompromise.
Jedno od ključnih pitanja u zdravstvenom sustavu je zadovoljstvo pacijenata.
- Koliko su naši pacijenti zadovoljni? To je ono što si stalno postavljamo kao pitanje – rekao je ministar Bevanda, navodeći da glavni problemi uključuje liste čekanja i kvalitetu usluga.
Iako podaci kojima ministarstvo raspolaže ne pokazuju alarmantno stanje, udruge pacijenata izražavaju nezadovoljstvo.
- Imamo samo u nekoliko segmenata gdje liste čekanja prelaze dogovorene okvire, prvenstveno na sofisticiranim pretragama poput magnetske rezonance i CT-a te na ortopediji, gdje su zaostaci posljedica pandemije koronavirusa – objasnio je.
Unatoč tome, kako je ministar rekao, zahtjevi da liste čekanja potpuno nestanu nisu realni.
- I mi bismo voljeli da liste čekanja ne postoje, ali to je nemoguće čak i u financijski mnogo jačim državama. Primjerice, u Hrvatskoj su čekanja dvostruko duža nego kod nas, a pritom treba uzeti u obzir i razliku u financijskoj situaciji između naših sustava – pojasnio je.
Dodatni izazov su kvarovi medicinskih uređaja, koji mogu dodatno produžiti čekanja. Stoga se razmatra uvođenje povjerenstava unutar ustanova koja bi određivala hitnost pretraga. Problem dodatno usložnjava privatni sektor, gdje registrirane i neregistrirane ordinacije upućuju pacijente na pretrage u javnim ustanovama, povećavajući pritisak na sustav.
Što se tiče konkretnih rješenja, istaknuo je da su onkološki pacijenti uvijek prioritet.
Ministar Bevanda je istaknuo nekoliko ključnih postignuća i izazova u zdravstvenom sustavu te socijalnoj zaštiti. Rekao je da financiranje plaća zaposlenika ostaje izazov jer, kako je naglasio "Vlada ne može sudjelovati u financijskom rješavanju plaća zaposlenika. Ono što mi dajemo su grant programi i projekti za materijalno-tehnička sredstva potrebna za normalno funkcioniranje".
Ministarstvo je završilo s uspostavom mreže ljekarni i sada se okreće rješavanju pitanja privatnih praksi. Usvojen je plan i program mjera u zdravstvu, a strategija zdravstva i socijalne politike bit će objavljena u roku od desetak dana. Također, upućena je inicijativa federalnom ministru zdravstva kako bi se promijenili standardi, normativi i tarifnici, što bi omogućilo bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava.
Poseban naglasak stavio je na liste lijekova. Prema procjenama, ove godine će se izdvojiti između 20 i 21 milijun KM za lijekove, što je značajno poboljšalo dostupnost pacijentima.
- Ako ništa, nećemo imati više primjedbi da se naši pacijenti moraju prijavljivati u druge županije, jer je sada naša lista puno bolja nego, recimo, u Županiji Zapadnohercegovačkoj – naglasio je.
Kad je riječ o preventivnoj medicini, trenutni programi obuhvaćaju prevenciju tumora dojke i pluća, s time da se program za tumore pluća trenutno revidira.
- Naš cilj je proširiti preventivne programe i uključiti veći broj ustanova kako bi oni bili dostupniji većem broju pacijenata – naveo je ministar, nadodavši da je odaziv na preventivne preglede zabrinjavajuće nizak, što ukazuje na potrebu za boljom promocijom.
Osim toga, u pripremi je novi preventivni program za rano otkrivanje tumora debelog crijeva putem testova stolice na okultno krvarenje, čime bi županija postala vodeća u Federaciji u preventivnoj medicini.
- Najvažnije nam je da obiteljski liječnik bude polazna i završna instanca u preventivnim programima, jer bez toga gubimo krajnje rezultate – poručio je.
Ministarstvo također nastoji održati Centar za ovisnosti, smatrajući ga nužnim za sustav. Kako je ministar Bevanda rekao, najgore što bi se moglo dogoditi jest da ti pacijenti budu prepušteni sami sebi i ostavljeni na ulicama.
Što se tiče socijalne zaštite, donesena su dva nova zakona – Zakon o socijalnoj skrbi i dopuna Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, s posebnim naglaskom na pomoć djeci s malignim bolestima te onima bez jednog ili oba roditelja.
Govoreći o budućnosti, ministar je naglasio da je ključ u dobrim analizama i promišljenoj realizaciji. U kontekstu demografskih mjera, ministarstvo planira dodatne socijalne i zdravstvene programe kako bi se poboljšali demografski pokazatelji.
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda zaključio je da sve ovisi o financijskoj situaciji, koja diktira brzinu i opseg realizacije planiranih mjera.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je danas u svojemu uredu predsjednika Udruge gluhih i nagluhih ''Sluh'' u HNŽ-u Nebojšu Vavru. On je predsjednicu upoznao s aktivnostima Udruge koja, u povodu 70. obljetnice postojanja, organizira manifestaciju kojoj će pribivati više od 300 gluhih i nagluhih osoba iz BiH i inozemstva.
- Planiramo športska natjecanja gluhih i nagluhih osoba, izvedbe predstava pantomime na znakovnomu jeziku, humoristično-kazališne nastupe gluhih komičara iz Njemačke, nastup zagrebačkoga dramsko-glazbenog sastava Dlan, izbor miss i mistera te važan sastanak predstavnika Balkanskoga saveza gluhih – kazao je Vavra, istaknuvši kako Udruga djeluje u nezahvalnim uvjetima i kako im je potrebna potpora za organiziranje toga događaja.
Pozitivno se osvrnuvši na djelovanje Udruge Sluh, osobito na njihovu visoku obljetnicu koja sama po sebi zavrjeđuje poštovanje, predsjednica Buhač najavila je financijsku potporu županijske vlade, naglasivši važnost razumijevanja poteškoća s kojima se naši gluhi i nagluhi sugrađani nose.
- Dužni smo biti posebno osjetljivi na bilo koju populaciju koja ima određene poteškoće u svakodnevnomu životu i radu, tako i prema članovima Udruge Sluh i njihovim potrebama. S radošću ćemo se odazvati njihovu pozivu i, u skladu s proračunskim mogućnostima, pružiti potporu proslavi njihova 70. rođendana – komentirala je predsjednica Vlade koja je s Vavrom razgovarala i o inicijativi za donošenje Zakona o uporabi znakovnoga jezika na razni Županije.
U povodu nastupajućega blagdana Ramazanskoga bajrama, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uputila je čestitku cjelokupnoj islamskoj vjerničkoj zajednici:
- Neka vam ovaj veliki blagdan bude na duhovnu korist i neka pobudi sve najbolje u svakomu vjerniku, kao i u svim ljudima dobre volje, na dobrobit zajednice u kojoj živimo i djelujemo. Bajram Šerif Mubarek Olsun – stoji u čestitci koju potpisuje predsjednica Vlade Marija Buhač.
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Na dnevnom redu današnjega zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNŽ-a za razdoblje od 2023. do 2028. godine, zajedno s pripadajućim Akcijskim planom. Predsjednik Vlade HNŽ-a, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNŽ-a, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zajamčen prostor u društvenim gibanjima i stvarnu mogućnost utjecaja na procese, donijela Strategiju za mlade s nakanom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvitka lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različnih polja djelovanja, a u radnoj su skupini bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za područja obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom područja slobodnoga vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja potpore mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNŽ-a, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Proračunu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 milijuna KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, obnavljamo i unaprjeđujemo školske zgrade, školske dvorane, podsjetio je prvi čovjek županijske vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovirati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uvjete za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene skrbi. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnomu okružju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sustava i kulturno-umjetničkoga aktivizma.
-Kakvoća Strategije ogleda se u njezinoj razradbi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje izravno utječu na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uvjeti za afirmiranje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos s organizacijama koje okupljaju mladež, sve s ciljem postizanja više razine dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i gospodarskomu, kao i društvenomu razvitku Županije, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u sklopu Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije, predsjednik županijske vlade Nevenko Herceg iskazuje javnu potporu tomu poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tijekove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNŽ-a, na samomu izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažiranju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji s resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih natječaja za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNŽ-a. Potrebna sredstva za financiranje troškova bruto plaća i naknada osigurali smo u Proračunu za tekuću godinu, kazao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovoga projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove suvremenoga doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, skrb za očuvanje mentalnoga zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovomu pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih europskih zemalja, mi u Vladi HNŽ-a prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNŽ-a.
Inače, Vlada HNŽ-a nastavlja sva pitanja s područja prosvjete stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih djelatnika na cjelokupnomu prostoru HNŽ-a. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uvjete, ali i zaslužene financijske naknade za njihov rad.'', izjavio je predsjednik Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg natječaja za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanske županije u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uvjete za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa u Vladi HNŽ-a Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNŽ-a nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a, Ministarstvo je uz suglasnost županijske vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uvjete dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinanciranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekt u HNŽ-u realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali potporu mladim znanstvenicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i znanstvenih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a, kao i protekle godine obuhvaćao je pet programa, a pravo na sufinanciranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinanciranje znanstveno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u sklopu izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinanciranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinanciranje objavljivanja znanstveno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i potporu izdavanju novije znanstvene i stručne literature, te sveučilišnih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i znanstvenicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljnjem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru financija u Vladi HNŽ-a Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s predsjednikom Vlade Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNŽ-a, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najbitnijih prioriteta u svomu radu.
- Sve to na tragu je širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalnoga poboljšanja općega standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNŽ-a koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege zastupnici i ministri, odnosno čelnici županijskih resora.
Podsjetio je da su prvi u Županiji pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ove županije počivaju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveučilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za potporu mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a izdvojeno je pola milijuna maraka.
- Pomogli smo i sufinanciranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinanciranje znanstveno-istraživačkoga rada u sklopu izradbe disertacije, sufinanciranje troškova obrane disertacije, sufinanciranje objavljivanja znanstveno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je predsjednik Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNŽ-a stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na potpore školarcima, studentima, vježbenicima, pa na koncu i mladim znanstvenicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskoga sustava.
Također kontinuirano provode programe primanja vježbenika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima predsjednika Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u županijskim tijelima HNŽ-a osigurana mogućnost stjecanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu potporu nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika županijskoga proračuna.
Na koncu, udvostručila je i novčanu potporu majkama-rodiljama, produljivši je s ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Proračuna za tekuću te o Nacrtu Proračuna HNŽ-a za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune financijskoga plana Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, kao i Prijedlog odluke o kreditnomu zaduženju Županije za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja triju bolnica u HNŽ-u.
Tim povodom dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih financijskih dokumenata za sljedeću godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno financijsko funkcioniranje cijeloga društva već s početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Proračun i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih zastupnika očekujem potporu po svim današnjim točkama, tako i suglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 milijuna KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNŽ-u, u Mostaru i Konjicu, proračun za sljedeću godinu u konačnici će nadmašiti Proračun HNŽ-a za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Proračuna u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim financijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu potporu jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih proračunskih korisnika. Primjerice, osim svih zakonom utvrđenih obveza, predvidjeli smo i šest milijuna KM na ime dodatne potpore proračunskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri milijuna KM na ime potpore domovima zdravlja u Županiji – ističe premijer HNŽ-a.
Pojasnio je kako je, rebalansom Financijskoga plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 milijuna KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prigodom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNŽ-u da ih tih sredstava, ukupno 16 milijuna KM, omoguće isplatu potpore i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Županija nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne financijske potpore i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 milijuna, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dostatno prostora i za potporu zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Predsjednik Vlade HNŽ-a podsjetio je kako su prošloga tjedna izmirili gotovo tri milijuna KM na ime nabave udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i s potporom za znanstvenike, potom za projekte dvaju sveučilišta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u županijska tijela i ustanove primiti značajan broj vježbenika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju temeljem Zakona o zaštiti obitelji s djecom. Nastavljamo skrbiti za branitelje i potvrđujemo spremnost da svima njima, poglavito poduzetnicima iz te populacije, osiguramo potporu za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i športskih objekata i infrastrukture. Kroz projekt energetske učinkovitosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNŽ-u – dodao je predsjednik Vlade, dotaknuvši se i naslijeđenih obveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i izvansudskim nagodbama.
- Te obveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena s našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrjede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika županijskoga proračuna. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprijeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u cijelosti ispunjava sve obveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na koncu, vezano za Nacrt Proračuna za 2023., po svojemu ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Županije usklađuju s realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu proračunskoga deficita te doprinijele konsolidiranju stanja na polju županijskih javnih financija. K tomu, proračun su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred zastupnicima je danas uravnotežen proračun koji se temelji na realnoj projekciji prihoda i s njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva proračunskih korisnika, a s druge rezultat ostvarenja Proračuna u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom gospodarskom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tomu, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih financija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovomu smo dokumentu zadržali postojeću razinu prava, a u skladu s projekcijom rasta prihoda osnažili smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i potpore. Uvjeren sam kako će zastupnici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprijediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa proračuna za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od zastupnika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Proračuna za 2022. i Nacrta proračuna za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu potporu kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražile sve ostale županije u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijemu položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih županija konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedna županija, osim one privilegirane, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNŽ izgubio gotovo jedan i pol godišnji proračun.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših proračunskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i šport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem žurnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sustava odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
