Službena stranica Vlade HNŽ/K
POLICAJCI MUP-A HNŽ-A PROŠLI OBUKU O BORBI PROTIV CYBER KRIMINALA
Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije uspješno su završili petodnevnu obuku o cyber kriminalu, održanu na Policijskoj akademiji Federalnoga ministarstva unutarnjih poslova, uz potporu Agencije Europske unije za obuku u provedbi zakona.
Obuku su pohađali policijski službenici iz sedam županijskih ministarstava unutarnjih poslova, a polaznici su upoznati s okvirima koji se odnose na suzbijanje cyber kriminala te su obradili širok spektar tema, poput računalno omogućenoga kaznenog djela prijevare, iznude, zloporabe digitalnih sadržaja, izazivanja nacionale i vjerske mržnje, uhođenja, ucjene, seksualnoga uznemiravanja i zloporabe seksualno eksplicitnoga sadržaja, kompromitiranja e-pošte, CEO prijevara, ransomware i DDoS napada, zloporabe kriptovaluta i aktivnosti na tzv. dark webu.
Predavačima su bili predstavnici FUP-a, a polaznici su, kroz praktične vježbe, usvojili i napredne metode zaprimanja prijava, prikupljanja i analize digitalnih dokaza, kao i postupke međunarodne i međuagencijske policijske suradnje na polju cyber kriminala. Iz MUP-a HNŽ-a je istaknuto kako će nastaviti podržavati slične obuke s ciljem jačanja profesionalne osposobljenosti policijskih službenika te unaprjeđenja učinkovitosti u borbi protiv suvremenih oblika kriminala, osobito onih koji se odvijaju u digitalnomu prostoru.
MINISTAR BALAVAC U STUDIJSKOMU POSJETU ČEŠKOJ U SKLOPU PROJEKTA F.I.R.E.S.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije Emil Balavac boravio je u studijskomu posjetu Republici Češkoj, u sklopu projekta F.I.R.E.S. koji se bavi prevencijom i gašenjem požara, s posebnim naglaskom na šumske požare koji predstavljaju rastući izazov za BiH. Tijekom susreta s ravnateljem Odjela za južnu i jugoistočnu Europu pri češkomu Ministarstvu vanjskih poslova Tomašem Szunyogom, Balavac je istaknuo važnost suradnje s partnerskim državama koja doprinosi jačanju kapaciteta i učinkovitosti sustava zaštite od požara.
- Projekt F.I.R.E.S. najboljim je primjerom kako inovacije i međunarodna partnerstva mogu unaprijediti sigurnost ljudi i očuvanje okoliša – izjavio je, najavivši daljnje sudjelovanje Ministarstva u sličnim projektima.
Studijski je posjet nastavljen sastancima s ključnim provoditeljima projekta F.I.R.E.S. iz češke nevladine organizacije ''People in Need'' koji su potvrdili nastavak snažne potpore BiH u borbi protiv šumskih požara. Središnji dio posjeta činila je specijalizirana obuka i razmjena iskustava za 17 vatrogasaca, članova civilne zaštite i gorske službe spašavanja iz sedam jedinica lokalne samouprave BiH (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum i Trebinje) koji su, sa češkim kolegama, sudjelovali u praktičnim vježbama gašenja požara u stambenim zdanjima i spašavanju ugroženih osoba, uz posebnu usredotočenost na šumske požare, uporabu napredne opreme i sigurnost timova. Naglasak je stavljen je na razmjenu iskustava u gašenju šumskih požara, unaprjeđenje znanja i prakse, sigurnost, organizaciju i odgovornosti timova.
- To je od iznimne važnosti za otpornost i spremnost zajednica u regiji. Projekt F.I.R.E.S. predstavlja jedinstveni sustav ranoga upozoravanja na šumske požare, temeljen na mreži visokotehnoloških senzora koji otkrivaju potencijalne izvore požara u ranoj etapi, unutar svega nekoliko minuta. Provodi ga organizacija ''People in Need'', uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, u partnerstvu s Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a te općinskim odnosno gradskim vlastima Čitluka, Jablanice, Konjica i Trebinja.
KOMUNIKACIJU S ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. studenog, Vlada je 27. listopada, na 52. redovitoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnoga ugovora s doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo pokrenuti inicijativu za pregovore o novomu kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim djelatnicima.
Inicijativa je reprezentativnomu NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. studenog, a ta je sindikalna organizacija 7. studenog odgovorila dopisom u kojemu je navedeno kako se suštinski ne protive otpočinjanju pregovora i kako će Inicijativa biti dostavljena Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkoga tima.
Vlada odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako niti sastav Pregovaračkoga tima Sindikata, a svjedocima smo ponovnoga prosvjednog okupljanja ispred zgrade Vlade HNŽ-a.
Cjelokupnoj javnosti na znanje ponavljamo kako je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima jamče zakoni ove zemlje i postizanje konačnoga dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih djelatnika. Zato ponovno, u duhu socijalnoga dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnoga statusa zdravstvenih djelatnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije s ulice za pregovarački stol.
MUP CRNE GORE U STUDIJSKOMU POSJETU MUP-U HNŽ-A
Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić i načelnik Odjela za informacijski sustav MUP-a HNŽ-a Vedran Buhovac primili su danas u studijski posjet izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore, s ciljem predstavljanja suvremenih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNŽ-a.
Sa sastanka je poručeno kako policijski poslovi i zadaće, bez obzira na to u kojoj ih se zemlji okruženja provodi, imaju zajednički temelj i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebice u smjeru digitalne transformacije, osuvremenjivanja i učinkovitijega djelovanja policijskih agencija.
MUP HNŽ-a s razlogom je izrazio osobito zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sugovornika i partnera za teme s polja sigurnosti, što otvara vrata za daljnju suradnju i razmjenu iskustava.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
REAKCIJA PREDSJEDNICE BUHAČ NA TELEVIZIJSKE PROZIVKE NERMINA NIKŠIĆA PROTIV MUP-A HNŽ-A
- U najmanju je ruku šokantan javni istup predsjednika Vlade FBiH Nermina Nikšića i njegovo iznošenje teških insinuacija i izravnih optužbi na račun djelatnika Uprave policije MUP-a HNŽ-a – navodi se u reakciji predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač koja poručuje kako od javnoga dužnosnika, osobito onoga na visoko-odgovornoj funkciji, u ovomu slučaju čelnoga čovjeka entitetske izvršne vlasti, nije očekivala ponašanje po principu ''rekla-kazala'', osobito ne populističko i neosnovano uznemiravanje javnosti na račun bilo koje razine vlasti.
Nikšić je, naime, gostujući u programu TV Sarajevo, kazao kako je zaprimio prijavu da se u Hercegovačko-neretvanskoj županiji traži novac za zapošljavanje u policiji te kako se za radno mjesto policajca traži 10.000,00 KM, a za mjesto mlađega inspektora 20.000,00 KM. S obzirom na to da je riječ o ozbiljnoj optužbi za iznimno teška kaznena djela, izrečenoj u javnomu prostoru, predsjednica Buhač je kolegi s federalne razine u svojoj reakciji postavila javni upit komu je i kada prijavio spoznaje o izvršenju opisanih radnji.
- Kako je i sam Nikšić u svojemu krajnje neodgovornom istupu kazao, ''građani BiH zaslužuju da se institucije bore protiv korupcije i kriminala svim raspoloživim sredstvima'', ovom ga prigodom podsjećam na stavak 1. članka 228. Zakona o kaznenomu postupku FBiH koji kaže: ''Službene i odgovorne osobe (…) dužne su prijaviti kaznena djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na koji drugi način.'' Također, podsjećam ga i na stavak 2. članka 345. Kaznenoga zakona FBiH kojim je propisano kažnjavanje službene osobe koja ne prijavi kazneno djelo za koje je saznala u obavljanju svoje dužnosti – napisala je predsjednica, dodavši kako će se Vlada HNŽ-a sa svakom pojavom koruptivnih radnji, bez obzira na to otkuda počinitelj dolazio, obračunati oštro i beskompromisno, konkretnim radnjama, a ne populizmom preko televizijskih ekrana.
Buhač podsjeća javnost na to da je borba protiv korupcije jednom od ključnih odrednica Smjernica djelovanja Vlade HNŽ-a, pozvavši sve koji eventualno imaju saznanja o koruptivnim radnjama u HNŽ-u neodgodivo ih prijaviti mjerodavnim tijelima. Ocijenila je nedopustivim ponašanje kakvo je prvi čovjek federalne Vlade ničim izazvan demonstrirao, ne ponudivši niti jedan dokaz za svoje tvrdnje, niti ijedan dokument kojim bi pokazao da je na izrečeno reagirao na način koji je zakonom predviđen.
- Premda je gosp. Nikšić u svojemu TV nastupu kazao kako iznesenim tvrdnjama nije nikoga naciljao, nema dvojbi o tomu da je otrovna strjelica ispaljena. Međutim, ostaje nejasno kojom ju je pobudom ispalio prema Vladi HNŽ-a u kojoj je njegova stranka dijelom vladajuće koalicije. Ta koalicija u HNŽ-u funkcionira na razini razumijevanja, konsenzusa i suglasja, temeljeći sve svoje odluke na slovu i duhu zakona. Nijedna neosnovana optužba koja podriva temelje javnoga povjerenja u rad naše policije nije nam prihvatljiva i takvo ponašanje oštro osuđujemo – poručila je Buhač.
PONUDA VLADE HNŽ-A: DODATNIH 27 MILIJUNA KM ZAPOSLENICIMA U ZDRAVSTVU KROZ DVIJE GODINE
Danas je održan drugi sastanak pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u. Odmah na početku zaključeno je kako je, zapravo, otprilike 90 posto točaka koje se reguliraju kolektivnim ugovorom usuglašeno te kako je ostalo nekoliko otvorenih pitanja o kojima se nastavlja pregovarati. Na tomu tragu, Vlada je i danas ponovila ponudu koju je iznijela na prvomu sastanku, održanom 27. studenog.
Ponuda Vlade podrazumijeva povećanje izdvajanja za zaposlenike u zdravstvu u iznosu od 27 milijuna KM za vrijeme trajanja novoga kolektivnog ugovora, što je godišnje povećanje od 13,5 milijuna KM u odnosu na postojeće stanje.
Vlada je precizno predložila povećanje satnice svim zaposlenicima u zdravstvu s postojećih 2,94 na 3,1, s tim da je ponudila posebno povećanje koeficijenata medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom s trenutačnih 2,85 na 3,0 što je porast od 11 % na postojeća primanja, kako bi ublažila razliku između sestara i NK / KV nemedicinskoga osoblja koja je nastala povećanjem minimalne plaće. Taj prijedlog Vlade ponukan je činjenicom da su upravo medicinske sestre jedna od najbitnijih karika u zdravstvenomu sustavu i posebno opterećena kategorija te zavrjeđuju i adekvatnije vrjednovanje njihova rada. Činjenica je da upravo ta kategorija čini čak 50 posto ukupnoga broja zaposlenika u zdravstvu.
Treba razjasniti kako povećanje stanice svim zaposlenicima u zdravstvu iznosu 20 milijuna KM u dvogodišnjemu razdoblju, a prijedlog Vlade za poseban porast primanja medicinskim sestrama težak je preostalih 7 milijuna KM.
Kada je u pitanju prijedlog koji se odnosi na medicinske sestre, Vlada je sindikatima ostavila mogućnost da, ukoliko žele drukčiju raspodjelu predmetnih 7 milijuna KM, samostalno predlože drukčiji model već na sljedećemu sastanku pregovaračkih timova.
Ponudu koju je Vlada iznijela na prvomu sastanku, a danas ponovila, sindikalnomu će pregovaračkom timu, na njihovo traženje, dostaviti i u pisanomu obliku, očekujući brz i konstruktivan odgovor. Vlada ovom ponudom potvrđuje kako je neupitno opredijeljena poboljšati materijalni status zaposlenika u zdravstvu i regulirati ga što je moguće brže, na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, tako i pacijenta koji posebno trpe zbog trenutačnoga stanja.
PROJEKTI POSTAVLJANJA FOTONAPONSKIH ELEKTRANA NA OSNOVNIM ŠKOLAMA U HNŽ-U PRIPRAVNI ZA PROVEDBU
Početkom travnja 2024. godine, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije zaključili su Ugovor o izradbi projektne dokumentacije za izvedbu radova postavljanja fotonaponskih elektrana na zgradama osnovnih škola u Županiji. Ukupna je vrijednost projekta 35.000,00 KM, od čega Fond za zaštitu okoliša FBiH sudjeluje s 22.000,00 KM, a Vlada HNŽ-a s 13.000,00 KM.
Sukladno ugovorenim obvezama, Ured predsjednice Vlade HNŽ-a proveo je postupak javne nabave i, putem konkurentskoga zahtjeva, izabrao najpovoljnijega ponuđača za izradbu projektne dokumentacije. Nakon izradbe glavnih projekata po školama, Ured predsjednice Vlade je, putem izravnoga sporazuma, izabrao najpovoljnijega ponuđača za uslugu revizije, ugovorene vrijednosti u iznosu od 4.972,50 KM. Time je ukupna vrijednost izradbe projekata i njihove revizije porasla na 39.967,20 KM odnosno financijski udio Vlade HNŽ-a u projektu porastao je s 13.000,00 KM na 17.967,20 KM.
Glavni projekti postavljanja fotonaponskih elektrana na zgradama osnovnih škola u HNŽ-u sada su u cijelosti pripravni za provedbu, a Ured predsjednice Vlade obavio je i provjeru tržišta, utvrdivši kako je za njihovu provedbu potrebno osigurati cca 650.000,00 KM (sukladno cijenama iz studenoga 2025. godine). Sredstva će, dakle, biti osigurana iz Proračuna HNŽ-a, Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Provedbom ovih projekata, planiranom u 2026. godini, bit će značajno smanjeni troškovi potrošnje električne energije u osnovnim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
