- Vlada Hercegovačko-neretvanske županije čvrsto je opredijeljena, u sklopu svojih mjerodavnosti, ovlasti i odgovornosti, biti snažnom potporom Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskom putu. Na tomu tragu, osobito bitnim držimo snažno uključivanje u projekte međuregionalne suradnje, o čemu ponajbolje svjedoče brojne aktivnosti koje provodimo – kazala je u pozdravnomu govoru predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač na predstavljanju COASTRUST projekta, održanom danas u mostarskomu hotelu Buna. Istaknula je kako Vlada nastoji biti pokretačem, primjerom i poticajem i drugima za promicanje razmjene iskustava, dijeljenje znanja i primjenu dobre prakse kojom se promiču univerzalne europske vrijednosti. - Uložit ćemo dodatne napore kako bismo, kroz prekograničnu i međuregionalnu suradnju kao i zajednički rad na projektima, dali snažan vjetar u leđa međunarodnoj promidžbi naših gospodarskih, kulturnih, prirodnih i drugih resursa. Naša multisektorska integrirana Strategija razvitka HNŽ-a, uz ostale strateške dokumente, čvrstom je osnovom za snažnije sudjelovanje u programima i projektima Europske unije i snaženje prekogranične povezanosti s našim susjedima, a upravo je održivi razvitak jednim od najbitnijih ciljeva sadržanih u toj strategiji – poručila je Buhač, podsjetivši kako je osnovni cilj projekta COASTRUST očuvanje biološke raznolikosti i osiguranje održivoga upravljanja obalnim područjima Mediterana. Projektni partneri dolaze iz čak sedam zemalja, a predstavnik BiH upravo je Ured predsjednice Vlade HNŽ-a. Projekt će trajati do 31. kolovoza 2026. godine, s ukupnim proračunom u iznosu od 2.420.503,00 eura. - Ovaj projekt držimo iznimno bitnim unutar zaštite našega jedinstvenog prirodnoga dobra, doline rijeke Neretve, njenih pritoka, neretvanske delte i našega obalnoga područja. Mnoštvo je pitanja koja nas muče kada govorimo o tim zemljopisnim pojasevima HNŽ-a, od opasnosti prodiranja saliniteta duboko u unutrašnjost, pitanja Gornjih horizonata, zbrinjavanja otpada i smanjenja zagađenja naše životne okoline, zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, zaštite zdravlja ljudi, preko održivoga pristupa u rješavanju okolišnih i infrastrukturnih problema, do održivoga gospodarenja morskom obalom i izgradnje neumskoga prostora kao globalno prepoznatog cjelogodišnjega turističkog odredišta. COASTRUST odgovara tek na dio tih pitanja, ali se savršeno uklapa u našu dugoročnu viziju skrbi za okoliš i životnu sredinu, poticanje gospodarskoga rasta i poboljšanje kakvoće života naših žitelja. Ovaj projekt jednim je od nužnih mehanizama koji će nam pomoći nastaviti djelovati u željenomu smjeru, na putu ostvarenja postavljenih ciljeva – zaključila je predsjednica Vlade. Inače, COASTRUST bavi se potrebom održiva korištenja, upravljanja, zaštite ili obnove vrsta, staništa ili ekosustava uz uključivanje dionika iz povezanih gospodarskih sektora i građana, a sve u skladu s europskim političkim okvirom koji promiče participativne pristupe poticanju očuvanja bioraznolikosti. Usredotočuje se na upravljanje okolišem kao oblikom upravljanja koji djeluje na lokalnoj razini i razini zajednice te odražava sve veći utjecaj ekoloških načela na različne gospodarske sektore. Projekt primjenjuje upravljanje okolišem u obalnim područjima izloženim utjecaju antropogenih pritisaka, što će ishoditi uspostavom višedioničnih mehanizama upravljanja s ciljem poboljšanja upravljanja prirodnim resursima na kopnu i moru. Osim Ureda predsjednice Vlade HNŽ-a, partnerima projekta su i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), Odjel za arhitekturu sveučilišta Roma Tre, Andaluzijska federacija gradova i pokrajina (FAMP), Institut za zaštitu prirode u Albaniji, Zaklada za održivi razvitak SUBMON i Nature Trust Malta, dok su pridruženim partnerima: Sveučilište u Patrasu, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima DNŽ-a, Planinska zajednica Lepini Ausoni, Općina Nijar, Prefektura Shkoder, Općina Neum, Općina Domus De Maria i MUV d.o.o.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 40. redovitoj sjednici, na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, usvojila Prijedlog zakona o kulturi, uputivši ga u daljnji skupštinski postupak. Naglašeno je kako su u ovoj etapi izradbe Zakona ostvarene konzultacije kroz rad Radne skupine za izradbu toga zakona, u čijemu su sastavu djelatnici resornoga ministarstva i stručnjaci iz područja kulture. Vlada je usvojila Izvješće o izvršenju Proračuna HNŽ-a, kao i Izvješće o izvršenju Tekuće pričuve za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine. Odobrena su i sredstva iz Proračuna HNŽ-a na ime subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente u iznosu od 133.957,94 KM za 21 novog podnositelja zahtjeva. Na sjednici je usvojena Odluka o načinu utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu za Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, s pozicije Šport, u iznosu od 620.000,00 KM za nogometne klubove Zrinjski i Velež, kao i za Županijski nogometni savez. Prihvaćeno je i Tromjesečno izvješće o provedbi Programa financijskoga konsolidiranja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za treće tromjesečje 2024. godine, u kojemu je iskazan pozitivni financijski rezultat u iznosu od 595.896,18 KM. Budući da je Zakon o studentskomu radu u HNŽ-u donesen 20. siječnja ove godine i na snagu stupio 28. siječnja, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, danas usvojila Odluku o visini minimalne satnice za rad studenata u HNŽ-u, u iznosu od 5,75 KM, što je usklađeno s Odlukom Vlade FBiH o minimalnoj plaći u većemu bh. entitetu. Vlada je usvojila Odluku o utvrđivanju Plana i programa mjera zdravstvene zaštite  iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za područje HNŽ-a za 2025. godinu. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijevaju se standardni medicinski i drugi postupci koji se poduzimaju s ciljem postavljanja dijagnoze zdravstvenoga stanja i / ili prepoznavanja zdravstvenih potreba te zdravstvene intervencije kojima se modificira tijek bolesti i zdravstvene procese. Također, iz resora Ministarstva zdravstva, Vlada je prihvatila Informaciju o provedbi Županijskoga programa ranoga otkrivanja raka dojke za 2024. godinu. Istaknuto je kako je u tomu razdoblju poslano ukupno 6460 pozivnica za preventivno mamografsko snimanje ciljanoj skupini žena, od 45 do 69 godina starosti. Ukupan odziv osiguranica bio je 20,2 %, a otkriveno je 13 pozitivnih mamografskih nalaza. Uzimajući u obzir činjenicu da otkrivanje promjena u ranoj fazi bolesti ima višestruku korist u smislu pozitivnoga ishoda liječenja, kao i drastičnoga smanjenja troškova, potvrđuje se ekonomska opravdanost Programa, o čijemu su se nastavku pozitivno izjasnile sve zdravstvene ustanove na području Županije. Vlada je danas zadužila Povjerenstvo za provedbu ovoga programa za žurno osmišljavanje i realiziranje aktivne medijske kampanje promocije važnosti preventivnih pregleda i ranoga otkrivanja raka dojke kako bi postojeći postotak odziva osiguranica bio povećan odnosno kako bi što više žena s prostora HNŽ-a bilo obuhvaćeno ovim životno bitnim pregledima. Usvojena je i Odluka o načinu utroška novčanih sredstava planiranih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu za Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša za izradbu Strategije razvitka turizma za razdoblje od 2024. do 2030. te reviziju Plana upravljanja otpadom i izradbu registra. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je prihvatila Informaciju o izvršenju Programa utroška novčanih sredstva za to ministarstvo, utvrđenoga Proračunom HNŽ-a za 2024. godinu, s pozicije ''namjenska sredstva vodnih naknada'', kao i Izvješće o ostvarenju županijskih novčanih potpora za 2024. godinu. Vlada je usvojila Informaciju Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove HNŽ-a o provedbi Zakona o načinu označavanja i evidenciji naseljenih mjesta, ulica, trgova i kućnih brojeva. Istaknuta je potpora za nastavkom aktivnosti s ciljem uspostave adresnoga registra na području cijele Županije. Ujedno je upućen i poziv za gradska / općinska vijeća i gradonačelnike / načelnike u jedinicama lokalne samouprave u kojima još nije uspostavljen cjelovit adresni registar, da poduzmu mjere iz svoje mjerodavnosti s ciljem njegove uspostave.