Povodom globalnog obilježavanja sredine Međunarodne decenije djelovanja ''Voda za održivi razvoj'', danas je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna naučno-stručna konferencija naziva ''Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodosnabdijevanju i odvodnji'', u cilju poticanja održivog razvoja i integriranog upravljanja vodama.

Zajednički su je organizovali Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru, Centar za održivi i uključivi razvoj te Međunarodno udruženje naučnika i stručnjaka za zaštitu okoliša.

Otvarajući Konferenciju, premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg u pozdravnom je govoru poručio kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojem ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.

''Značaj vode, kao životno važnog resursa, osobito je izražen posljednjih decenija. Voda je resurs o kojem ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime doprinosi općem društvenom blagostanju i privrednom rastu. Istovremeno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Premda smo duboko u 21. vijeku, čak je 40 posto ljudi širom svijeta danas pogođeno nedostatkom vode. Evropska agencija za okoliš procjenjuje kako će, do 2050. godine, ta brojka porasti na 55 posto. Stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u centru međunarodnih i evropskih politika održivog razvoja, obuhvaćeni Agendom 2030 odnosno Globalnim ciljevima održivog razvoja. Voda je, konkretno, obuhvaćena ciljem br. 6: Čista voda i sanitarni uslovi te istaknuta kao ključni faktor za održivi razvoj odnosno za postizanje ostalih ciljeva Agende.

Podsjećam kako je Opća skupština UN-a, Rezolucijom 71/222, period od 2018. do 2028. proglasila Međunarodnom decenijom djelovanja Voda za održivi razvoj. Obilježavajući polovicu tog perioda, širom svijeta se organizuju različiti događaji u cilju poticanja održivog razvoja i integriranog upravljanja vodama. Potičući navedene aktivnosti i u HNK, okupljeni smo danas na ovoj konferenciji, u cilju širenja znanja i razmjene iskustava, umrežavanja i poticanja saradnje za efikasnije provođenje ciljeva održivog razvoja i integriranog upravljanja vodnim resursima na ovim našim prostorima.

Žalosti me što često imam dojam kako nismo svjesni činjenice da živimo na području koje obiluje vodnim resursima. HNK raspolaže sa čak 21,4 posto ukupne raspoložive pitke vode u FBiH, što znači da svaki stanovnik našeg kantona dnevno na raspolaganju ima oko 2550 l vode, što je oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnu količinu. Sa druge strane, suočavamo se sa značajnim gubicima u vodosnabdijevnim sistemima koji dosežu i 70 posto. Osim toga, ne smijemo gubiti iz vida ni činjenicu da živimo na vrlo osjetljivom krškom području, uslijed čega su naše vode iznimno osjetljive na negativne vanjske uticaje. Precizno rečeno, svako površinsko onečišćenje vrlo se brzo širi i dospijeva u podzemlje, gdje može onečistiti izvore pitke vode. Zato je zaštita voda u kršu višestruko složenija u odnosu na područja drugačijih litoloških i hidrogeoloških obilježja.

Jasno je, iz ovoga, kako je potrebno provoditi mjere koje se odnose na povećanje stepena  obuhvaćenosti sistemima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osobito ukoliko se ima u vidu globalno izražene trendove izrazito uznapredovanih procesa eutrofikacije koji neće zaobići ni nas. Svjesni tih negativnih trendova, u svim smo našim strateškim dokumentima, osobito onim novijeg datuma, predvidjeli konkretne aktivnosti koje se odnose na integrirano upravljanje vodama, posebno obuhvaćajući očuvanje i zaštitu tog prirodnog bogatstva. Smatram važnim istaknuti kako zaštita voda ne podrazumijeva konzerviranje i zabranu upotrebe, nego efikasnije korištenje, i to na održiv način, uz jednako uvažavanje sve tri dimenzije održivosti: privredne, društvene i okolišne, vodeći računa o našim potrebama, ali i potrebama same vode kao životno važnoga resursa, posebno za generacije koje dolaze'', zaključio je premijer Herceg.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona  prihvatila je, na nastavku 195. redovne sjednice, Program utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu za Ministarstvo za pitanja boraca, u iznosu od 4.830.000,00 KM. Sredstva će biti utrošena u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK, važećim podzakonskim aktima i programima koje će provoditi resorno ministarstvo.

Program utvrđuje način utroška sredstava sa sljedećih pozicija: Grantovi udruženjima; Transfer fondaciji za stambeno zbrinjavanje ratnih vojnih invalida i boračke populacije; Izdaci na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica; Zdravstveno osiguranje; Medicinska prevencija i rehabilitacija; Ortopedska i druga pomagala; Pomoć programima zapošljavanja i samozapošljavanja; Subvencioniranje obaveze plaćanja naknade za građevinsko zemljište; Stambeno zbrinjavanje; Jednokratne novčane pomoći; Naknade za podizanje i održavanje nadgrobnih spomenika; Naknade troškova sahrane; Pomoć na osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja; Obilježavanje značajnih datuma; Subvencioniranje zapošljavanja djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida; Sufinansiranje plaćanja naknade upisa u obrazovne ustanove; Subvencioniranje doškolovanja, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija; Novčana egzistencijalna naknada razvojačenim borcima te Sufinansiranje smještaja u staračke centre.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, na sjednici je usvojen Izvještaj o realizaciji kantonalnih novčanih podrški za 2022. godinu. Izvještaj je obuhvatio provedene aktivnosti donošenja provedbenih propisa, programa i uputstava, tok zaprimanja i obrade zahtjeva, odobrene zahtjeve po vrstama podrški, broju klijenata i odobrenim sredstvima. Sredstva za realizaciju kantonalnih novčanih podrški osigurana su Budžetom HNK za 2022. godinu u iznosu od 2.500.000,00 KM, dok su Izmjenama i dopunama Budžeta za prošlu godinu utvrđena u ukupnom iznosu od 3.475.000,00 KM. Na sjednici je iznesen podatak kako je, kao ishod kantonalnih poticaja kroz proteklih pet godina, HNK bogatiji za čak 400 hektara novih nasadnih površina.

Vezano za resor zdravstva, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojila Odluku o obimu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koja se može propisivati u sklopu obaveznog osiguranja. Ključna izmjena u odnosu na prethodno stanje jest da je odsad svakom liječniku specijalisti/subspecijalisti odnosno specijalisti ortodontu /  protetičaru ili stručnom konziliju bolničkih zdravstvenih ustanova u HNK omogućeno, na osnovu medicinskih indikacija, pacijentima preporučivati ortopedska i druga pomagala, što je ranije mogao činiti samo ovlašteni liječnik. Predmetna odluka značajno unapređuje procedure i skraćuje put ovoj kategoriji pacijenata do nužnih ortopedskih i drugih pomagala.

Na sjednici je usvojena i Odluka o odobravanju i utrošku novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite za provođenje Kantonalnog programa ranoga otkrivanja raka dojke za period 2023. – 2026.,  u iznosu od 200.000,00 KM. Istaknuto je kako se nastavkom provođenja tog programa značajno utiče na pozitivan ishod liječenja, smanjuje smrtnost te značajno utiče na kvalitetu života oboljelih od ove zloćudne bolesti.

Između ostaloga, Vlada je finansijski podržala i ovogodišnje nastupe Turističkog klastera Hercegovina na značajnim međunarodnim turističkim sajmovima koji će biti održani u Njemačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama. Usvojeno je i niz drugih odluka, rješenja i zaključaka.