Službena stranica Vlade HNŽ/K
Direkcija za evropske integracije i Zajednički sekretarijat Programa međuregionalne saradnje ''Interreg Evropa 2021. – 2027.'' pozivaju potencijalne aplikante u BiH da učestvuju u informativnoj sesiji o programu i mogućnostima koje nude u skorom periodu. Sesija će se održati 16. januara 2024. godine u online formatu, u trajanju od 10 do 11:30.
Naime, BiH je u septembru ove godine potpisala Pismo saglasnosti o implementaciji Programa ''Interreg Evropa'' i time stekla pravo na učestvovanje u njemu, zajedno sa ostalih šest IPA i NDICI zemalja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji. Riječ je o programu teritorijalne saradnje čijim je osnovnim fokusom regionalni razvoj i izrada relevantnih politika u cilju smanjenja nejednakosti u smislu razvoja, rasta i kvalitete života na svim evropskim prostorima. Program trenutno raspolaže sa budžetom od 397 miliona eura, a očekuju se dodatna povećanja u cilju finansiranja učestvovanja sedam novih članica. Više informacija o samom programu dostupno je na zvaničnoj web stranici (https://www.interregeurope.eu/).
Obzirom da su prva dva poziva za podnošenje projektnih aplikacija u sklopu Programa provedena prije uključivanja novih zemalja članica, za početak marta 2024. godine planirano je da bude raspisan ograničeni poziv za uključivanje partnera iz novih zemalja u već odobrene projekte, što je prilika i za BiH.
Zainteresirani mogu, najkasnije do 12. januara 2024. godine, aplicirati za učestvovanje popunjavanjem e-formulara (https://docs.google.com/forms/d/15Xo95wRRstwJhHSlDxrCXNNEtS2yUseM3DrDkxS...). Sama će se sesija odvijati na engleskom jeziku, a najavljena je na zvaničnoj web stranici Programa (https://www.interregeurope.eu/news-and-events/news/information-events-in...).
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom finansija Adilom Šutom, ministrom unutrašnjih poslova Marijom Marićem, ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnanom Velagićem i ministrom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Goranom Karanovićem održala je danas sastanak sa čelnicima šest sindikalnih organizacija, korisnika budžeta HNK-a. Sastanku su prisustvovali čelnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika: Goran Miličević, Edina Čomić, Josip Milić, Edin Sarajlić, Nail Balić, Dalibor Alilović i Miron Torlo.
Predstavnici kantonalne vlade podsjetili su na to da su još uvijek na snazi potpisani kolektivni ugovori odnosno izmjene i dopune kolektivnih ugovora sa svim granama čiji su predstavnici prisustvovali sastanku te istaknuli da Vlada u cjelini poštuje sve odredbe tih ugovora, uključujući i one o povećanju primanja korisnika kantonalnog budžeta. Naglasili su da zagarantirana osnovica za obračun plata nikad neće biti upitna, a svi eventualni razgovori o povećanjima primanja moraju biti u skladu sa realnom procjenom prihoda u Budžetu.
Govoreći o problematici pravomoćnih sudskih presuda, Vlada će o toj temi obaviti razgovor sa kantonalnim javnim pravobraniocem, na osnovu čega će izraditi program rješavanja i tog pitanja. Premijerka Buhač predstavnicima sindikalnih organizacija predočila je činjenice kada je u pitanju zatečeno stanje s Budžetom, ističući kako su određene špekulacije u javnosti dovele do različitih interpretacija stvarnog stanja, o čemu je govorila i na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon sastanka. Osim premijerke, javnosti su se obratili i ministar finansija Adil Šuta, kao i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić.
Audio zapise izjava premijerke i dva ministra poslušajte u privitku:
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je čestitku povodom Hanuke koja počinje večeras, paljenjem prve od devet svijeća koliko će ih biti upaljeno svakog dana trajanja ovog velikog jevrejskog praznika.
- Našim sugrađanima jevrejske vjere od srca želim da ovaj praznik svjetlosti i posvećenja donese mir i zdravlje, te svu radost vjerničkog i porodičnog zajedništva. Sretna Hanuka – stoji u čestitci.
Poslanici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj su sjednici usvojili Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK-a za 2023. godinu u iznosu od 369.243.240,00 KM, kao i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2023. godinu. Prije skupštinske rasprave, uvodne riječi imali su premijerka HNK-a Marija Buhač i ministar finansija HNK-a Adil Šuta. Premijerka Buhač ovom je prilikom istaknula da je rebalans Budžeta koji je pred skupštinskim poslanicima zapravo preraspodjela unutar stanja koje je Vlada zatekla preuzimajući dužnost.
- Za Rebalans je bilo više razloga i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Kada govorimo o prihodima, imamo povećanje poreznih prihoda, povećanje i namjenskih prihoda, kao i transfer iz FBiH u iznosu od 19,4 miliona KM, a Budžetom za 2023. on je bio ukalkulisan u iznosu od 4,5 miliona KM. Želim da naglasim kako je iznos prihoda od poreza 15 miliona KM, a neporeznih prihoda 13,2 miliona KM. Imamo i korekcija na naplati različitih naknada i tarifa, te kreditno zaduženje kod Razvojne banke za finansiranje Pedijatrije SKB-a Mostar što je bilo potrebno uračunati. Naravno, taj kredit istovremeno ide i u rashode kao izdatak odnosno transfer, a morao je da bude uvršten u ovaj dokumenat jer će sredstva ići preko Vlade. Paralelno s ovim, imamo povećanje i na rashodovnoj strani koje je, prije svega, rezultat izmjena kolektivnih ugovora tokom ove godine, potom Sporazuma između Vlade i Grada Mostara za plaćanje rente – rekla je, između ostalog, premijerka dodavši i to kako su u Rebalansu Budžeta vidljiva i povećanja sredstava za Aerodrom Mostar, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Veterinarski zavod, pripravnike, itd.
Na Skupštini je danas usvojen i Dokumenat okvirnog budžeta HNK-a za period od 2024. do 2026. godine. Pri izradi tog dokumenta, Vlada HNK-a koristila se ranije usvojenim smjernicama ekonomske i fiskalne politike za isti period, u kojima su sadržani mikroekonomski pokazatelji i realni prihodi, kao i okvir za nadolazeći srednjoročni period.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u intervjuu za današnje izdanje Večernjeg lista poručila je kako slijedi zaokret u pristupu upravljanja javnim finansijama, iznijevši podatak kako će HNK tekuću godinu, izgledno, zaključiti sa devet miliona KM u minusu. Razgovor sa novinarom Zoranom Krešićem, objavljen je na naslovnici novine pod nazivom ''Ne želim da ičije dijete, pa tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti BiH'', prenosimo u potpunosti:
Nedavno je izabrana nova Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na njezino čelo došla je prvi put u historiji žena. Marija Buhač, premijerka HNK-a, u intervjuu govori o počecima rada Vlade, planu za naredni period, stanju u Kantonu, državi…, potrebi političkog dogovora i konsenzusa, ali i donošenju mjera kako bi se otvarala nova radna mjesta, a mladi ostajali u ovom kantonu, državi.
''Ništa nije nemoguće za onoga ko ima volju pokušati!'' Tim ste riječima završili obraćanje pred poslanicima u Skupštini kada ste od njih zatražili povjerenje koje Vam je i iskazano. Čini mi se kako ste te riječi konkretnim potezom već na prvoj stepenici opravdali, uspješnim završetkom općeg štrajka zdravstvenih radnika u HNK-a?
To sam, citirajući jednog velikog državnika, izrekla preuzimajući mandat premijerke. U toj poruci vidim motiv i vjeru da uistinu ništa nije nemoguće, samo treba pokušati. Štrajk zdravstvenih radnika zatekao nas je kao gorući problem, ali smo odmah pristupili njegovom rješavanju. Javnosti je poznato koje smo poteze povukli i kako smo došli do završetka štrajka. No, rješavanje tog pitanja bila je prilika za resornog ministra dr. Milenka Bevandu i mene uputiti na nužnost potrebe ozbiljnih reformi našeg zdravstvenog sistema. Ovakvo je stanje krajnje neodrživo i dovodi do ozbiljne destabilizacije. Kao što sam prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora i rekla, završetak štrajka ne vidim kao kraj priče o zdravstvu. Dapače, vidim ga kao početak iznimno velikog posla koji čeka i nas, u Vladi i sve zdravstvene ustanove, ali i ostale dionike zdravstvenog sistema po zakonskoj vertikali. Želimo nadležnosti u zdravstvu vratiti u zakonom utvrđene okvire, gdje, a prije svega mislim na finansiranje zdravstvenih ustanova, odnosno plaćanje usluga zdravstvene zaštite na jednoj strani, a investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja na drugoj. Svjesna sam kako će tema zdravstva u velikoj mjeri dominirati tokom našega mandata, ali zaista se ne bojim, zajedno sa svojim saradnicima, članovima Vlade, poduzimati konkretne poteze kako ne bismo ponovno došli u situaciju kakvu smo imali u proteklih mjesec dana. Možda, kako je zaključio i ministar Bevanda, budemo promotori ideje kreiranja novog modela finansiranja na nivou Federacije BiH koji bi garantovao održivost cjelovitog zdravstvenog sistema u entitetu.
Prva ste žena na mjestu premijerke HNK-a. Kako doživljavate tu činjenicu?
Bila bih sretnija da je na sličnim pozicijama puno više žena. Naravno da ovu dužnost doživljavam kao veliku čast, ali i kao još veću odgovornost te obavezu prema našoj društvenoj zajednici, prema sugrađanima. Nisam od velikih obećanja, pogotovo kada njihova realizacija ovisi o nizu faktora osim o meni samoj, ali mogu bez zadrške obećati kako ću uložiti svoj lični maksimum kako bih konkretnim radom doprinjela pomaku nabolje u svim segmentima za koje smo mi u Vladi nadležni, ujedno i promjeni trenutnog shvatanja položaja i uloge žene u našem društvu. Nastojat ću svojim radom dodatno ohrabriti žene za aktivnije uključivanje u općedruštveni život pa i u politiku jer iskreno želim da žena na najodgovornijim položajima više ne bude iznenađenje.
Postoje brojna nagađanja o tome kakvo ste zapravo stanje zatekli u Kantonu? Spominjan je u medijima veliki suficit, a sa druge strane, na zajedničkoj ste konferenciji za novinare ministar finansija i Vi naglasili kako ste naslijedili velike obaveze?
Prije odgovora, zahvaljujem prethodnom sazivu Vlade na njegovom radu jer ne smijemo gubiti iz vida da je djelovao u zahtjevnim vremenima i ostavio određeni doprinos u smislu napretka u odnosu na stanje u kojem je preuzeo svoju dužnost. Vezano uz stanje u kojem smo mi zatekli kantonalni budžet o tome ove prve tri sedmice nisam konkretno govorila dok nismo završili detaljne finansijske analize. Sada, nakon što smo usvojili Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta za tekuću i Prednacrt Budžeta za iduću godinu, stvari su jasne, a daleko su od sjajnih. Ministar finansija, kolega Adil Šuta, na jednoj je od prvih sjednica istaknuo kako je HNK finansijski stabilan u smislu isplate ličnih dohodaka i drugih primanja budžetskih korisnika, ali je i istaknuo činjenicu da smo naslijedili vrlo ozbiljna kreditna zaduženja, sudske presude koje nose značajne finansijske iznose, kao i niz drugih finansijskih obaveza na koje moramo dati odgovor. Nije zahvalno sada iznijeti podatak da će HNK tekuću godinu, izgledno, zaključiti sa devet miliona KM u minusu, ali dužna sam i pred skupštinske poslanike i pred našu javnost, sugrađane transparentno izaći sa preciznim podacima, nezavisno o tome kakvi su. Uostalom, tu sam transparentnost obećala već prvi dan. Činjenica je da smo ostavljeni potpuno bez manevarskog prostora za intervencije u Izmjene i dopune Budžeta za tekuću godinu i toga smo svjesni. Međutim, kroz Prijedlog Budžeta za 2024. godinu jasno ćemo pokazati novu viziju i drugačiji pristup u upravljanju javnim finansijama, isključivo prema načelu trošenja samo onoga što smo uprihodili. To je jasan zaokret koji slijedi. Cilj nam je, unatoč svim poteškoćama i brojnim obavezama koje su nas dočekale i pred kojima nećemo zatvoriti oči, ovaj kanton ipak graditi po mjeri svakog čovjeka, ali i kanton jednakih mogućnosti za sve.
Vaše riječi lijepo zvuče, ali stvarnost nije idilična. Finansijski pokazatelji su, očito, nezahvalni, ali je i demografska situacija jako loša, značajan broj mladih odlazi, a ni privredni pokazatelji nisu optimistični. Kako to komentirate?
Da, nažalost sve što ste naveli surova je istina. Sa tom je problematikom suočena cijela BiH, kao i države u okruženju pa i šire. No, to ne smije biti alibi nego izazov i zadatak na koji moramo odgovoriti. Na tom ćemo tragu naše djelovanje zasnivati na nekoliko ključnih strateških dokumenata u okviru kojih su već utvrđene prednosti koje HNK ima i koje trebamo staviti u funkciju privrednog razvoja. To smo jasno postavili u Programskim smjernicama rada Vlade. Konkretno, ojačat ćemo mjere koje će ohrabriti mlade ljude da se ne boje zasnovati porodicu i imati djecu, a na osobit ih način moramo ohrabriti u vjeri kako se isplati učiti i ulagati u znanje. Država, u ovom slučaju Kanton, mora učiniti sve kako bi osigurala takve zakonske okvire koji ne će tjerati ulagače sa ovih prostora nego ih, naprotiv, olakšicama i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta privlačiti da ovdje ulažu svoj kapital, stvaraju nova radna mjesta i nove vrijednosti, što vodi boljem životnom standardu i oporavku demografskih kretanja.
U javnosti se često može čuti kako je HNK jedan od najljepših, najbogatijih i turistički najprivlačnijih kantona u BiH, no koristimo li te resurse dovoljno dobro?
Zaista je puno učinjeno na promociji HNK-a širom svijeta. Sigurna sam kako danas nema puno krajeva u kojima se nije čulo za Međugorje, Stari most, Vjetrenicu, Hutovo blato, neumsku obalu, itd… Također je činjenica kako je turizam u našem ukupnom bruto-društvenom proizvodu ključna karika. Na nama je taj potencijal dodatno ojačati i u punini iskoristiti. Za to su nam potrebni jak Aerodrom Mostar, visoko razvijena cestovna infrastruktura, reorganizacija turističkog sektora, a iznad svega kvalitetni ljudi. Ako uspijemo sve navedeno pretočiti u konkretnu ponudu, a vjerujem da hoćemo, ovaj će prostor ostvariti svoj bogomdani potencijal izrastanja u mjesto ugodnoga življenja.
Za odgovoriti na sve izazove koji stoje pred Vama potrebna je politička stabilnost i konsenzus. Polazeći od činjenice da je HNK u političkom smislu vrlo složen prostor, vjerujete li kako će političke snage koje podržavaju ovu vladu biti stvarni vjetar u leđa Vašim zamislima i energiji?
Nijedne ozbiljne reforme, nijednog radikalnijeg poteza u smislu privrednih ili drugih mjera u ovom kantonu nema i ne može biti bez konsenzusa ključnih faktora Vlade. Tako je to zapravo svugdje, s tim da je HNK i po tom pitanju specifična. U ovom kantonu konsenzus oko svih pitanja moraju postići predstavnici političkih stranaka, ali i predstavnici naroda i građana koji ovdje žive. Bez obzira na te posebnosti, vjerujem kako svi imamo jednak cilj i zato ne sumnjam u jaku podršku, jer smo prije potvrđivanja Vlade zajednički utvrdili naše strateške ciljeve i na tim osnovama te na tom programu zatražili povjerenje skupštinskih poslanika. Saradnja sa ministrima koje, zajedno sa sobom, vidim kao jedan maleni tim koji je pred velikim zadatkom, počela je korektno i koherentno, i to se osjeti već s prvim pokazateljima. Očekujem da ćemo tako i nastaviti, a to od nas očekuju i naši sugrađani.
Puno je zadataka i obaveza koje ste stavili pred sebe i novu vladu. S obzirom na činjenicu da radni dan traje samo 24 sata, kako uskladite porodične potrebe sa obavezama koje nosi dužnost premijerke?
Bez podrške i razumijevanja porodice bilo bi, dakako, puno teže. Rekla sam već kako na ovaj posao gledam kao na iznimnu čast, ali i kao veliki izazov i još veću odgovornost. Zato je u borbi za bolje sutra svakog čovjeka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sadržana i borba za bolje sutra i moje porodice. Ne želim da ičije dijete, tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti ovu zemlju. Da parafraziram onu misao s početka, ništa nije nemoguće za onoga ko ima snage pokušati.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je primio Ivana Klepića, evropskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Evropskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu.
Premijer Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg sportskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih sportaša na međunarodnim takmičenjima.
„Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Sportaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvanski kanton. Stoga Vlada, u skladu sa mogućnostima, podržava i podržavat će vaš rad, ali i rad drugih sportaša i sportskih klubova u HNK“, rekao je premijer Herceg.
„ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Evropsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati sport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, rekao je evropski prvak Klepić.
„Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju evropske medalje i evo uspjela sam u tomu“, rekla je brončana Ćavar.
Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su premijera Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je čestitku Hrvatskom sportskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:
Hrvatski sportski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu istoriju Bosne i Hercegovine.
Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.
Stoga, svim fudbalerima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HSK ''Zrinjski'', lično i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, od svega srca čestitam!
Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!
U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvanski kanton i BiH - želim Vam puni uspjeh, te puno sportske sreće i svakoga dobra.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4