„Kada smo preuzeli odgovornost za upravljanje Hercegovačko-neretvanskim kantonom zatekli smo tužbe i presude u vrijednosti više od 36 miliona KM. U želji da započnemo proces rješavanja tog golemog problema, ali i da očuvamo finansijsku stabilnost Kantona, svima smo kroz institut vansudske nagodbe ponudili rješenje. S posebnim zadovoljstvom ističem kako smo  u tom procesu postigli zavidan rezultat  i gotovo prepolovili vrijednost zatečenih tužbi - u protekle tri godine u tu smo svrhu isplatili više od 15 miliona KM“, rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade HNK pozdravljajući prisutne na Skupštini Udruženja pravobranilaca F BiH koja se danas održava u Mostaru. 

„Lično sam veliki optimist i vjerujem u to kako zajedničkim naporima možemo zaustaviti uzlazni trend „čerupanja" naših budžeta. Na tom tragu, neka moja prisutnost na ovom skupu bude potvrda zajedničke opredijeljenosti i obostrane privrženosti zalaganju za zaštitu i očuvanje državne imovine, pri čemu je iznimno važna Vaša odgovornost i uloga u zaštiti državne imovine, bez obzira na to djelujete li na općinskom, kantonalnom ili entitetskom nivou – problemi su svugdje isti ili slični,“ zaključio je premijer Herceg.

Prisutne je pozdravio i Suad Balić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK, istaknuvši kako su ovakvi skupovi i okupljanja od velikog značaja za razmjenu iskustava u radu pravobranilaca. 

„Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK nastavit će podržavati rad Pravobranilaštva i usko sarađivati s njegovim predstavnicima,“ rekao je ministar Balić poželjevši prisutnima uspješan rad Skupštine.

Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman i doc. dr. sc. Marijo Šiljeg, koautori su knjige „Čovjek i okoliš“ koja je, u okviru Dana otvorenih vrata studija biologije, predstavljena  javnosti.

„Čovjek je ovisniji o svom okolišu nego okoliš o njemu. Pa ipak, iz svoje nepokolebljive vjere u tehnološki, naučni i industrijski napredak, često je nekritički prihvaćao, a to još i danas čini, brojne izume prije ozbiljnih studija i testiranja njihovih učinaka na čovjeka i njegov okoliš. Ta je vjera, posljedično, iznjedrila tehnokratski mentalitet koji potpiruje prometejsku viziju neograničene ljudske moći i u kojem se tehnologija smatra glavnim ključem ljudske egzistencije.

Kao logična posljedica ovoga tehnokratskog mentaliteta, pojavila se globalna ekološka kriza. Već od sredine prošloga vijeka svjedočimo brojnim promjenama Zemljina sistema. Neka mi ovdje bude dopušteno navesti samo neke: značajni porast brzine erozije i sedimentacije, promjene velikih razmjera u biogeokemijskim ciklusima odnosno kruženju ugljika, dušika, fosfora i drugih elemenata, početak značajnijih globalnih promjena klime i promjena u nivou mora, te biotičke alternacije u morskim i kopnenim ekosistemima; zatim, sve je više plastike i drugih tzv. tehnofosila, umjetnih radionuklida povezanih s nuklearnim testiranjima i čestica ugljika koji potječu od industrije.

Naša osnovna teza glasi da čovjekovi izumi nisu i ne smiju biti važniji  za njegovu vlastitu budućnost i održivost života na Zemlji, od najsitnijih čestica i najmanjih živih bića. Stoga je zaštita okoliša „integralni dio razvojnoga procesa i ne može se smatrati izoliranim“, rekao je dr. Herceg.

Knjigu su, uz koautore, predstavili akademik Ferdo Bašić i dr. sc. Davor Lučić, koji su istaknuli vrijednost djela koje će zasigurno biti od velike koristi studentima, ali i široj javnosti zainteresiranoj za zaštitu okoliša i odnos čovjeka prema okolišu.