Službena stranica Vlade HNŽ/K
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona u izjavi za FENU uputio je iskreno saučešće porodici smrtno stradale Elmire Sefo, ustvrdivši kako će Vlada učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne u saniranju šteta koje su nastale u potresima koji su sinoć pogodili Hercegovinu.
"Iako se život, nažalost, ne može nadoknaditi, uputio sam saučešće porodici Sefo i mi ćemo koliko god možemo, pomoći toj porodici“, rekao je premijer Herceg.
Ponovio je kako će se materijalne štete nadoknaditi, no, nažalost, jedan mladi život se ne može nadoknaditi.
„Ja sam izrazio spremnost i Vlade i naših kantonalnih službi da se uključimo u saniranje materijalne štete i pomoći ćemo nastradale porodoce“ naveo je predsjednik kantonalne Vlade koji je razgovarao sa svim načelnicima i gradonačelnicima u kantonu.
„Više puta sam razgovarao sa stolačkim gradonačelnikom Stjepanom Boškovćem jer su u Stocu počinjene najveće materijalne štete na području kantona, prije svega, na porodičnim objektima, javnim objektima i prometnicama i gdje je, nažalost, stradala mlada osoba, djevojka Elmira“, naglasio je Herceg.
Spomenuo je i velike štete koje su nastale na porodičnim i javnim objektima u Čapljini.
Premijer je, također, pohvalio i rad svih kantonalnih službi čiji su djelatnici, kako kaže, bili budni i na terenu od pojave potresa pa sve do sada.
Premijer Herceg rekao je da je, prema informacijama koje on ima, sinoćnji potres bio jedan od pet najjačih potresa u BiH u posljednjih 50 godina.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, povodom Uskrsa po julijanskom kalendaru građanima Hercegovačko-neretvanskog kantona koji proslavljaju taj praznik, uputio je, lično i u ime Vlade HNK, čestitku u kojoj stoji:
"U lično i u ime Vlade HNK vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom nadolazećeg praznika pravoslavnog Uskrsa.
Neka Vam ovaj veliki vjerski praznik protekne u miru, radosti, blagostanju i neka nas uvijek i iznova potiče na još snažnije međusobno razumijevanje, toleranciju i saradnju.
Hristos vaskrse!''
Na današnjoj, 172. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, Vlada je razmotrila i usvojila Program utroška sredstva za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu sa pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada“ u iznosu od 7.368.199,52 KM. Sredstva će biti utrošena za sufinansiranje izgradnje i održavanja vodnih infrastrukturnih objekata u jedinicama lokalne samouprave HNK.
Vlada je usvojila Program utroška sredstava za novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu u iznosu od 2.500.000,00 KM. Svrha Programa je oživjeti i unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju na području HNK kroz različite vrste podrški kako bi se poljoprivredna proizvodnja učinila što konkurentnijom na tržištu. Cilj donošenja Programa je podizanje nivoa proizvodnje na nivo samoodrživosti, povećanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje, zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i razvoj poljoprivrede koja je od značaja za turizmu i ekologiju.
Razmotrena je i usvojena Odluka kojom se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odobrava 94.802,05 KM za nabavku potrebne opreme Upravi za šume.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, usvojena je Odluka o utvrđivanju visine uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika prava iz socijalne zaštite, djece od rođenja do polaska u osnovnu školu, trudnica i osoba nakon navršenih 65 godina, te osoba sa smetnjama u tjelesnom ili psihičkom razvoju za koje je izvršena kategorizacija, koje nisu zdravstveno osigurane po drugom osnovu, te postupku priznavanja statusa osigurane osobe.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i načinu utroška 110.000,00 KM za finansiranje DDD mjera.
Također, izdvojeno je po 50.000,00 KM za podršku Sigurnoj kući u Mostaru, Projekat zaštite porodice-Caritas i Dobrovoljno društvo „Merhamet“
Na današnjoj sjednici usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirivanje troškova sahrane u iznosu od 60.000,00 KM.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i utrošku novčanih sredstava za sufinansiranje jačanja rada higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja kojom su osigurana sredstva u iznosu od 50.000,00 KM.
Nastavljajući provođenje preventivnih programa u zdravstvu, Vlada je danas razmotrila Informaciju Ministarstva zdravstva, rada i socijale zaštite vezanu za provođenje Programa prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. Ponovno je istaknuta opredijeljenost Vlade i Ministarstva da ovakvim i sličnim programima omoguće sistem zdravstva koji će se zasnivati na ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju čime se spašavaju životi i uvelike doprinosi smanjenju troškova liječenja, kako bi se ta sredstva mogla usmjeriti na dalje preventivne programe i proširenje prava osiguranika.
Nastavljajući dalje materijalno-tehničko opremanje policije, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu s pozicije „Rekonstrukcija i investicijsko održavanje“ u iznosu od 450.000,00 KM od čega će se najznačajniji dio sredstava izdvojiti za izgradnju prostorija u PU Čapljina namijenjenih za izdavanje ličnih dokumenata, a preostali dio za infrastrukturne radove na objektima MUP-a u Mostaru i Konjicu. Također, usvojen je Program kojim se omogućava nabavka policijskih uniformi u iznosu od 517.400,00 KM, nabavka uređaja za nadzor i kontrolu vozila u saobraćaju i druge potrebne opreme u iznosu 395.500,00 KM, te nabavka policijskih vozila u iznosu od 200.000,00 KM.
Vlada je usvojila Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Agencije za privatizaciju u HNK za 2022. godinu, te dala saglasnost na Finansijski plan u iznosu od 842.624,00 KM. Program predstavlja sistemski prikaz instrumenata i mjera kojim će se nastaviti započete aktivnosti u cilju postizanja djelotvornog i racionalnog provođenja iz djelokruga ovlasti Agencije. Također, Programom se planiraju aktivnosti vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNK kroz postupak velike i male privatizacije.
Vlada je usvojila Odluku kojom je izdvojeno 120.000,00 KM za prevoz učenika osnovnih škola iz Stoca i Jablanice.
Data je saglasnost Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta za raspisivanje dva javna poziva: za predlaganje projekata iz područja kulture i projekata iz područja sporta radi sufinansiranja iz sredstava utvrđenih Budžetom za 2022. godinu.
Na prijedlog Uprave za prognanike i izbjeglice, Vlada je odobrila utrošak sredstava u ukupnom iznosu od 410.000,00 KM za podršku raseljenim licima i povratnicima, zaštitu raseljenih lica i povratnika i podršku održivom povratku. Usvojena je i Odluka o plaćanju troškova održavanja 4 kolektivna centra u HNK u iznosu od 31.800,00 KM, Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih lica i povratnika i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova sahrane raseljenih lica i povratnika za 2022. godinu.
Razmotrene su i prihvaćene informacije Ministarstva privrede o realizaciji elektroenergetske bilanse i prometa naftnih derivata za 2021. godinu, te Plan proizvodnje i potrošnje električne energije i Plan prometa naftnih derivata za 2022. godinu, kao i Izvještaj o realizaciji Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2021. godinu.
Uz navedene, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer, Adnan Faladžić, ministar finansija, Željko Laketić, ministar privrede, Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Marko Arapović, šef Kabineta predsjednika Vlade i Damir Jerković, predsjednik Komisije za nadzor kreditnih sredstava Hercegovačko-neretvanskog kantona susreli su se danas u sjedištu Vlade HNK sa predstavnicima Razvojne banke F BiH Mersihom Slipičević, v.d. predsjednice Uprave, Lukom Čelanom, v.d. potpredsjednika Uprave i Daliborom Milinkovićem, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj.
Tokom sastanka istaknuta je dosadašnja uspješna saradnja, te je razgovarano o budućim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na podršku privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
„Hercegovačko-neretvanski kanton je bio prvi Kanton u F BiH koji je sklopio Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom F BiH u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusnog oboljenja COVID-19. Tim Protokolom omogućili smo pojedinačne kredite u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace period do 12 mjeseci za što se Vlada HNK obavezala plaćati fiksnu kamatu od 2% godišnje dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Ovim Protokolom smo nastojali da privrednicima pomognemo da prežive COVID krizu koju niko nije mogao predvidjeti. Također, na sjednici Vlade razmotrili smo Izvještaj o radu Komisije za nadzor kreditnih sredstava u kome je istaknuto kako je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje njih 24 za koje će Vlada u cijelosti subvencionirati kamate“, rekao je premijer Herceg naglasivši i to kako je zanimanje privrednika za takve vrlo povoljne aranžmane bilo iznimno.
''Kao rezultat dobre saradnje, Vlada HNK sa Razvojnom bankom F BiH želi usaglasiti nove modele pomoći koji će potaknuti privredne aktivnosti u HNK, posebno u sektorima turizma, poljoprivrede, izvozno orijentiranim preduzećima te potaknuti nova zapošljavanja, a što su strateške odrednice Vlade HNK u skladu sa usvojenim strateškim dokumentima, odnosno integralnoj Strategiji razvoja HNK i Strategiji ruralnog razvoja HNK koje traju do 2027. godine. U tu svrhu, Vlada HNK je zadužila Komisiju za nadzor kreditnih sredstava da preduzmu aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola sa Razvojnom bankom F BiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije u cilju podrški poslovnim subjektima s područja HNK'', zaključio je premijer Herceg.
''Mi smo već obavili razgovore s vašom Komisijom i dali smo svoj prijedlog za novi Protokol o saradnji s operativnim kreditnim linijama i uvjetima kreditiranja. Naime, radi se o 14 operativnih kreditnih linija Razvojne banke F BiH koje su na raspolaganju privredi'', rekla je v.d. predsjednice Uprave Mersiha Slipičević.
U tom kontekstu, izražena je obostrana spremnost da se nastave potrebne aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kako bi se što većem broju poslovnih subjekata omogućilo kreditiranje po povoljnim uslovima.
Na danas održanoj osamnaestoj sjednici, Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona razmatrala je Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
Izvještaj o radu i Program rada Vlade skupštinskim poslanicima prezentovao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Obrazlažući Izvještaj o radu, premijer Herceg je rekao:
''Ispred vas je Izvještaj o radu Vlade u 2021. godini – godini koja je bila, rekao bih, vrlo zahtjevna. Rad Vlade i u protekloj godini obilježila je pandemija koronavirusa, ali unatoč nedaćama i izazovima Vlada je efikasno i primjereno odgovorila na krizu.
U prilog tome govori činjenica da smo u traženju odgovora i odgovornom odnosu prema svim izazovima, sjednice Vlade održavali gotovo na sedmičnoj osnovi. Utvrđeno je, između ostaloga, pet prijedloga zakona, a usvojeni su i zaključci u vezi sa predloženim federalnim propisima iz podijeljene nadležnosti Federacije BiH i kantona.
U okviru analitičko-informativne aktivnosti, Vlada je tokom 2021. godine razmotrila i usvojila više izvještaja, informacija i analiza o stanju na područjima iz svoje nadležnosti te donijela niz odluka, rješenja i zaključaka.
Na osobit način naša pozornost bila je usmjerena na opravak privrede.
Podsjetit ću na sve aktivnosti koje smo preduzimali u okviru Korona zakona, ali i druge mjere kojima smo na najadekvatniji način odgovarali na krizu koja je zadesila cijeli svijet.
U tom kontekstu, važno je naglasiti kako smo bili prvi kanton u Federaciji BiH koji je potpisao Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom FBiH u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Tim su Protokolom omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Za subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima odobreno je 1.300.000,00 KM kao bespovratna sredstva i kao pomoć u saniranju posljedica pandemije COVID-19.
Za poticanje održivog razvoja poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja u 2021. godini isplaćeno je 2.850.000,00 KM.
Također, za podizanje kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda HNK, odobreno je 1.400.000,00 KM. Sredstva su usmjerena za podršku poslovnim subjektima iz djelatnosti smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i pića čija je privredna aktivnost u 2021. godini narušena zbog pandemije korona virusa.
Tokom 2021. realizovano je niz mjera u cilju poboljšanja kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja kroz projekte obnove javnih objekata u HNK (osnovnih i srednjih škola i drugih javnih objekata). Nastavili smo i „Projekat energetske efikasnosti“ i napravili veliki iskorak ka ostvarenju zacrtanog cilja, obnove svih javnih objekata u Kantonu.
Ukupno smo izdvojili 2.396.000,00 KM na ime podrške razvoju sportske infrastrukture i kulture sporta, dok je na ime podrške razvoju kulture odobreno 1.466.000,00 KM.
Radili smo na tome da još više unaprijedimo saobraćajnu infrastrukturu, te smo na ime rekonstrukcije i investicijskog održavanja putnih komunikacija izdvojili 1.563.308,40 KM.
Nastavljajući strateško promišljanje, nakon usvojene Strategije razvoja, donijeli smo Strategiju ruralnoga razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021. – 2027. godina. Svrha donošenja dokumenta je promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja.
Nastavljajući proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskoga standarda, svim studentima koji su aplicirali na javni poziv, a imali su urednu dokumentaciju, dodijeljena je stipendija ili subvencija smještaja u studentski dom. Vlada ukupno stipendira 2.663 studenata mjesečnim iznosom od 120 KM, dok se za potrebe smještaja u studentske domove isplaćuje mjesečna subvencija za njih 90 u mjesečnom iznosu od 189 KM.
Ulaganje u nauku u vrhu je prioriteta Vlade te je prvi put objavljen i proveden Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima na području HNK za što je odobreno 337.000,00 KM kao pomoć u radu i napredovanju za 92 naučnika-doktoranta.
Nastavljen je i projekat zapošljavanja pripravnika u okviru kojega je, u ovomu mandatu Vlade primljeno više od 600 mladih visokoobrazovanih osoba.
U dijalogu sa socijalnim partnerima doneseni su kolektivni ugovori za djelatnost srednjega obrazovanja i djelatnost osnovnoga odgoja i obrazovanja.
Konstruktivan dijalog Vlade sa sindikatima osnovnoga odgoja i obrazovanja rezultovao je i rješavanjem dugogodišnjega problema neujednačenosti primanja zaposlenika sa visokom stručnom spremom u osnovnim i srednjim školama. Koeficijenti zaposlenih u osnovnim školama su od 1.1.2022. godine uvećani za 50 %, a od 1.1.2023. će se oni potpuno izjednačiti sa koeficijentima zaposlenih u srednjim školama.
U duhu socijalnoga dijaloga sa sindikatima sa područja zdravstva, Vlada je zaključila i granski Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika s polja zdravstva na području HNK.
Rješavanje problema izvršnih sudskih rješenja po tužbama budžetskih korisnika, zbog kršenja odredbi radnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora, bilo je među ključnim aktivnostima koje je Vlada nastavila i prošle godine u cilju fiskalne konsolidacije i smanjenja budžetskog duga. Do sada smo za tu namjenu izdvojili oko 25 miliona KM.
Želio bih istaknuti kako je Vlada svoje aktivnosti u 2021. godini provodila timski, koordinirano i u saradnji sa socijalnim partnerima, promovišući kulturu međusobnoga uvažavanja i dijaloga.
Cijeneći vaše vrijeme, a budući da cjelovite materijale imate, istaknuo sam samo jedan mali dio rada Vlade HNK u 2021. godini. Naše aktivnosti su bile daleko veće i opsežnije. O njima možemo, ukoliko imate pitanja dodatno govoriti ministri i ja'', zaključio je premijer Herceg.
Poslanici u Skupštini su razmotrili Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini o kojem je također uvodno govorio premijer Herceg:
''Pred Vama je Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini u kojem su sažete osnovne smjernice i ciljevi rada svih kantonalnih organa uprave.
Program se, uz ostalo, zasniva na nizu strateških dokumenata koje smo u proteklom periodu donijeli i koji su ključni preduslov bilo kakvog razmišljanja razvoja. Osobito su nam značajna dva strateška dokumenta: Strategija razvoja HNK za period 2021. – 2027. te Strategija ruralnog razvoja HNK za isti period.
U protekloj godini, HNK je, kao i cijela Evropa i svijet, prošao kroz izrazito zahtjevan period koji se odnosio na nastavak provođenja epidemioloških mjera sa vrlo nepovoljnim uticajem na privrednu aktivnost koja je bila obustavljena ili smanjena u gotovo svim područjima.
U tom kontekstu, a budući da borba s koronavirusom nije u cijelosti okončana, kao ključne izazove u 2022. godini identificirali smo: dalje jačanje zdravstvenog sistema, socijalne sigurnosti i oporavak privredne aktivnosti uz očuvanje radnih mjesta.
Također, u Programu koji je pred vama, utvrdili smo prioritetne ciljeve kako bismo nastavili naš zacrtani put ka viziji Hercegovačko-neretvanskog kantona kao privredno i društveno najrazvijenije regije u BiH – regije ugodnog življenja i visokog životnog standarda, s jakim preduzetništvom koje se zasniva na malim i srednjim preduzećima, poljoprivredi i turizmu.
Jedan od najvažnijih prioriteta jeste održivost javnih finansija, u cilju realizacije naših planiranih aktivnosti u vezi sa podrškom privredi, obrazovanju, mladima, sportu, kulturi i projektima od značaja za lokalne sredine.
Vezano za poboljšanje kvalitete života građana, uz niz aktivnosti koje se odnose na djelotvoran sistem zdravstva i efikasnu socijalnu zaštitu, osobito ističem kako smo odlučni nastaviti sa aktivnostima na poboljšanju materijalnog položaja korisnika boračko-invalidske zaštite na osnovu novoga Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, ali i podrškom njihove reintegracije na tržište rada kroz programe doškolovanja, prekvalifikacije i samozapošljavanja.
Ovdje je važno istaknuti kako nastavljamo i s podrškom mladima kroz obavljanje pripravničkog staža u institucijama HNK, dodjelu stipendija i subvencija, podršku mladim naučnicima i dr.
Kada su u pitanju javne finansije, držim važnim istaknuti da su konačno naša dugogodišnja inzistiranja i napori urodili plodom, te je početkom godine usvojen Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, čime se stvaraju bolji finansijski preduslovi za snažniju podršku brojnim segmentima našega društva.
U ovom složenom i izazovnom vremenu od nas se očekuje da adekvatno odgovorimo i na sigurnosne izazove. Stoga moramo voditi računa o podizanju nivoa lične i imovinske sigurnosti građana u čemu je jako važna uloga Ministarstva unutrašnjih poslova. Činjenica je kako u MUP-u nedostaje značajan broj policijskih službenika, te je naša obaveza da učinimo sve kako bi se osigurala njegova kadrovska popunjenost i materijalno-tehnička opremljenost što je preduslov održavanja javnog reda i mira te sigurnosti građana i imovine.
Naravno, uz sigurnost, našu pozornost posvetit ćemo unapređenju poslovnoga okruženja, održivom privrednom rastu i razvoju, energetskoj efikasnosti i razvijanju okolišne infrastrukture.
Također, preduzet ćemo sve raspoložive mjere kako bi se stvorio povoljan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća te uslova za privlačenje investicija, u cilju poboljšanja sposobnosti privrede Kantona da odgovori potrebama tržišta.
Na tom tragu, podsjetit ću na saradnju sa Razvojnom bankom FBiH kroz koju smo izradili uspješan model subvencionisanja kamata na kreditne plasmane, što planiramo nastaviti i dalje.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim institucijama osobito uspješnom smatram našu saradnju sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, u okviru Projekta Energetska efikasnost u BiH, kojega finansira Svjetska banka, a vezano za obnovu i utopljavanje javnih objekata u Kantonu. Do sada smo, kreditnim i vlastitim budžetskim sredstvima, obnovili brojne objekte u obrazovanju, zdravstvu i drugim područjima u svim našim jedinicama lokalne samouprave.
Također, Vlada će i u 2022. godini nastaviti aktivno učestvovati u radu regionalnih organizacija čija je članica osobito Jadransko-jonske euroregije u cilju poboljšanja privrednih aktivnosti i promocije potencijala Kantona. Ujedno, nastavit ćemo i sa aktivnostima na jačanju institucionalnih kapaciteta te stvaranju uslova za kvalitetno apliciranje na različite, osobito IPA fondove.
U Programu rada Vlade detaljno su navedene i pobrojane sve aktivnosti koje planiramo u ovoj godini. Premda smo objektivno suočeni sa brojnim izazovima, učinit ćemo sve da zacrtani plan u cijelosti ostvarimo i odgovorimo postavljenim zadaćama, sve u cilju boljitka našeg Kantona i njegovih građana'', rekao je premijer Herceg.
Nakon rasprave, poslanici u Skupštini usvojili su Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je primio Ivana Klepića, evropskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Evropskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu.
Premijer Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg sportskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih sportaša na međunarodnim takmičenjima.
„Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Sportaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvanski kanton. Stoga Vlada, u skladu sa mogućnostima, podržava i podržavat će vaš rad, ali i rad drugih sportaša i sportskih klubova u HNK“, rekao je premijer Herceg.
„ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Evropsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati sport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, rekao je evropski prvak Klepić.
„Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju evropske medalje i evo uspjela sam u tomu“, rekla je brončana Ćavar.
Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su premijera Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je čestitku Hrvatskom sportskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:
Hrvatski sportski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu istoriju Bosne i Hercegovine.
Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.
Stoga, svim fudbalerima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HSK ''Zrinjski'', lično i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, od svega srca čestitam!
Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!
U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvanski kanton i BiH - želim Vam puni uspjeh, te puno sportske sreće i svakoga dobra.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
