PREMIJER HERCEG NA LONDONSKOM SAJMU TURIZMA ''WTML 2022''

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Nevenko Herceg boravi u Londonu (Velika Britanija) u sklopu delegacije Turističkog klastera Hercegovine čiji su nastup na prestižnom međunarodnom sajmu turizma i putovanja ''World Travel Market London 2022'' zajednički pomogle vlade Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegbosanskog kantona. Herceg je jučer učestvovao u činu potpisivanja partnerstva između USAID-ova odjela za razvoj održivoga turizma u BiH i britanske firme ''Online Travel Training'' (OTT) kojim je najavljeno pokretanje dva nova tečaja na ''Online Travel Agent Academy'' (OTAA), i to Vinske ceste Hercegovine i Penjački sportovi BiH. Partnerstvo su potpisali direktor ''USAID Turizam'' Ibrahim Osta i direktorica OTT-a Julia Feuell.

Istaknuto je kako je cilj doprijeti do hiljada međunarodnih turoperatora i putničkih agenata na ključnim izvornim tržištima širom svijeta i prenijeti im informacije o ''zapanjujućoj, bogatoj i raznolikoj turističkoj ponudi BiH''. Inače, od pokretanja programa, međunarodni putnički agenti završili su ukupno 1853 OTAA tečaja te stekli zvanje certificiranoga stručnjaka za BiH.

''Raduje podatak da je riječ o drugom najvećem broju završenih tečajeva unutar jednog programa na OTAA-i, što je jučer službeno potvrđeno i na londonskom sajmu. OTT se smatra jednom od vodećih firmi koje pružaju tu vrstu specijalizirane obuke i obrazovanja profesionalnim putničkim agentima širom svijeta, sa širokom mrežom od čak 62.000 uključenih profesionalaca. Nakon završetka tečajeva, međunarodni će putnički agenti moći efikasno globalno promovisati našu turističku ponudu sa širokim spektrom potencijala koje BiH ima što će nedvojbeno rezultirati većim dolascima, većom potrošnjom i dužim boravcima turista u našoj zemlji'', rekao je ovom prilikom premijer Herceg.

U saradnji sa ''USAID Turizam'', OTAA je razvio nove tečajeve posvećene dvama najatraktivnijim turističkim potencijalima u BiH, Vinskoj cesti Hercegovine i našim penjačkim sportovima, a turistički profesionalci koji se odluče prijaviti imat će pristup na 17 modula koji potanko opisuju raznovrsnu turističku ponudu Bosne i Hercegovine i pružaju dublji uvid u dostupna tematska iskustva koja mogu biti relevantna za različite profile putnika i njihova zanimanja.

Prvi je dan londonskog sajma zaključen svečanom večerom članova PATA organizacije (Pacific Asia Travel Association) na kojoj je učestvovao i premijer HNK-a dr. Herceg, a na kojoj su sinoć degustirana i birana hercegovačka vina te je visokim uzvanicima predstavljena i Vinska cesta Hercegovine, kao najnoviji član ''Iter Vitis'' kulturnih ruta Evrope.

HERCEG ZA VEČERNJI LIST: IZGRADILI SMO STABILAN I SIGURAN KANTON SA JASNIM RAZVOJNIM PUTEM

 

 

U današnjem broju Večernjeg lista objavljen je veliki intervju sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, pod naslovom ''Izgradili smo stabilan i siguran kanton sa jasnim razvojnim putem. Prenosimo ga u potpunosti:

Sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercego­vačko-neretvanskog kantona, razgovarali smo o nekoliko aktuel­nih tema, počevši od konačnog imenovanja policijskog komesara Ministarstva unutrašnjih po­slova HNK-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativ­nih tema, do pitanja recesijskih efekata i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji kantonalnih finansija.

Nakon gotovo čitave decenije burne trakavice oko dužnosti komesara policije u HNK-u, na posljednjoj je sjednici Vlade ko­načno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krom­pir'' koji je vas dočekao pri pre­uzimanju dužnosti?

- Ne krijem ponos što smo, prošlosedmičnim imenovanjem Roberta Perića za komesara te Ramiza Hasića za zamjenika komesara kantonalne policije, to doveli do kraja. Postupak je u potpunosti proveden po predviđeno­m novom zakonskom obrascu. Naime, Nezavisna je skupštinska komisija, nakon provedene konkursne procedure, MUP-u od­nosno Vladi dostavila prijedlog sa imenima dva najuspješnija kandidata za komesara i jednog za njegova zamjenika. Na sjed­nici u četvrtak predložio sam jednog za komesara, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja komesara policije ot­početka nam je bio jedno od prio­ritetnih pitanja, a njegovim rješa­vanjem značajno unapređujemo sigurnosno stanje u Kantonu, kao i funkcionisanje samog MUP-a te osiguravamo značajniju prisutnost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedo­stajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Uku­pan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u no­vom sazivu omogućiti rad uz zna­čajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.

Iz dokumenata budžeta za te­kuću godinu i svih njegovih iz­mjena i dopuna koji su uslijedili stiče se dojam kako ste, unatoč aktuelnoj finansijsko-energet­skoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati kantonalne finansije, ali i osigura­ti socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim orga­nizacijama?

- Naše su finansije uistinu sta­bilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obaveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim nasljeđenim problemima, u smislu vrlo opte­rećujućih potraživanja po sud­skim presudama i sl. Budžet je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obaveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, nasljeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovor­nim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo so­cijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu budžetsku dimenzi­ju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa sa našim socijalnim partnerima, sa jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih budžetskih korisnika, kako kroz po­većanje ličnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju se­kundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plate te osigurati i niz do­punskih prava po traženjima sin­dikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima budžeta poveća­nje plate, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-procentno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigi­rali i iznose toplih obroka, ispra­vili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponaj­više kada je riječ o sistemu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktuelnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-finan­sijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.

Uz kontinuiranu podršku stu­dentima, kroz stipendije i sub­vencije, te dinamičan pripravnički program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavkom besplatnih školskih udžbenika, podrškama porodiljama i nezapo­slenima, mladim naučnicima…

- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK-u, njih više od 16 hiljada u svih devet razreda osnovnoš­kolskoga sistema. Time, osim što smo potpomogli naše mlade porodice sa djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćeg pore­mećaja na tržištima, jednokratnu podršku nezaposlenima sa eviden­cije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta. Majkama-porodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu podršku isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvo­stručena je. Prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a poznato je kako na ''leđima'' ovog kantona počiva­ju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja pripravnika, osiguravajući mla­dim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktuelnim konkursom, u uredima Vlade i kantonalnih organa uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni pripravnički staž. Godinama već pružamo podršku studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za period od naredne akademske godine.

Stipendirate sve studente koji se jave na javni konkurs?

- To je tačno. Ovaj kanton, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uslove javnog konkursa, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studena­ta sa prostora cjelokupnog HNK-a, dakle, iz svih naših gradova i op­ćina, od Rame i Konjica, do Ne­uma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utičemo na podršku i razvoj visokog obrazovanja te poboljšavamo uslove studentskog i sveučilišnog standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalno­g poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.

Pružili ste jaku podršku zdravstvenom sistemu i broj­nim projektima, ali i potpunim finansiranjem višemilionskih kredita za izgradnju i oprema­nje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?

- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNK-a u potpunosti na sebe preuzela 32 mili­ona KM težak kredit Saudijskog fonda za razvoj, namijenjen je za izgradnju i obnovu sve tri bolnice u našem kantonu, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Ko­njic. Nedavno su nas direktori te tri bolničke ustanove, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informisali o rea­lizaciji projekata finansiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama sa kojima se su­sreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena. Na tom smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. oktobra, raspravljali o dodat­nom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 miliona KM, želeći osigurati uspješan završetak izgradnje i opremanja Klinike za dječje bo­lesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela druge dvije bolnice. Potpuno smo po­svećeni tome da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve stanovnike HNK-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitira­ju (ne zaboravimo da SKB-u Mo­star gravitiraju pacijenti iz tri susjedna kantona). Vlada je zato odlučila preduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 miliona KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jed­noj od narednih sjednica.

Nije to jedini način na koji pru­žate podršku i kantonalnom i zdravstvu jedinica lokalne sa­mouprave?

- Prošle smo sedmice raspore­dili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe do­mova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izra­di budžeta za 2023. godinu, u skladu sa mogućnostima i potre­bama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavku vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNK-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje život­nog standarda naših doktora i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem ličnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike podrške našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekun­darne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovno vozilima i opremom opskrbljujemo vatro­gasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem kantona… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje hitnih službi, u energetske ob­nove javnih objekata, u primanje većega broja pripravnika, stipen­diranje studenata, stimuliranje razvoja našeg obrazovanja i demografske obnove.

Spomenuli ste energetsku obno­vu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNK svojevrsni predvodnik na tom planu u cje­lokupnoj FBiH?

- Možemo se podičiti svime do­sad učinjenim u okviru projekta energetske efikasnosti. Prem­da smo se, našim dolaskom, da­kle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge kantone u FBiH, Vlada HNK-a zaista jest postala svojevr­snom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijelog kantona. Riječ je, dominantno, o zgradama osnov­nih i srednjih škola, potom domo­va zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNK i raduje me što mogu reći kako smo nadomak njegovom ostvarenju. Vlada u pro­jekat energetske efikasnosti ulaže značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva. Prošle smo sedmice, u nastavku njegove provedbe, pot­pisali ugovore za dovršetak za­početih radova na Domu zdrav­lja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obno­vu i ''utopljavanje'' Kantonalnog suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga perioda, što usložnjava sam pristup njego­voj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i kantonalnu Skupštinu, i zgrada Kantonalnog suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu Vlade HNK-a, za što smo osigurali po­četna sredstva i od Grada dobili urbanističku saglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo sa radovima.

Objekti koje obnavljate uglav­nom nisu u vlasništvu Kantona?

- Tako je. Dominantno su u vla­sništvu jedinica lokalne samou­prave, ali je Vlada HNK-a veliko­dušno preuzela tu obavezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu podršku našim gradovima i opći­nama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprjedili cjelokupan prostor HNK-a, ostvarili smo i uštede budžetskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna finansijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, ko­ordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u ener­getsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, eko­nomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način isti­čem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zašti­tu okoliša jer prostor u kojem živi­mo moramo čuvati i očuvati. Me­đutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i una­pređenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske sale i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakod­nevno funkcionisanje naših živo­ta. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, osobito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uslove za izvođenje nastavnog procesa, uslove za liječenje, uslove za obavljanje administrativ­no-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i nivo kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime direktno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unapređenju posto­jeće demografske slike HNK-a.

Dali ste veliki značaj i dono­šenju strateških dokumenata HNK-a?

- Na to smo stavili jak akcenat. Donijeli smo prvu mul­tidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvoja HNK-a, kao i prvi kantonalni prostorni plan koji je osnova za jače pri­vlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na konkurse finansirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirno­ga budžeta, budžeta i pro­grama naših javnih investicija… Osnovna strategijska načela su privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza sa ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalnom nivou do strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, plani­rane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, preduzetnog i pri­vlačnog kantona, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji pre­kograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jed­nu od najsnažnijih potvrda pre­danosti Vlade HNK-a evropskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNK-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvoj i prosperitet.