Službena stranica Vlade HNŽ/K
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je predsjednicima Sindikata učitelja u HNK-u i Sindikata srednjih škola u HNK-u, Goranu Miličeviću i Josipu Miliću, uputila odgovore na njihove prijedloge za mirnim rješavanjem kolektivnog radnog spora, zaprimljene 26. juna 2024. godine.
Kopije odgovora koje zajednički potpisuju premijerka HNK-a Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić objavljujemo u prilogu:
Nastavljajući uspostavljenu praksu podrške mladim porodicama, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 22. redovnoj sjednici usvojila Odluku o odobravanju utroška od 35.229,00 KM za šest novih podnositelja zahtjeva po osnovu ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i renta''. Podsjećamo, Kabinet predsjednice Vlade objavio je Javni poziv za ostvarivanje prava na refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente) i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine/građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na području HNK-a iz sredstava Budžeta HNK-a za 2024. godinu. Poziv ostaje otvoren do utroška sredstava odobrenih za tu namjenu, a najkasnije do kraja tekuće godine, dok će isplate biti odobravane u skladu sa redoslijedom zaprimljenih zahtjeva.
Razriješivši dosadašnjeg zamjenika komesara policije Ramiza Hasića zbog odlaska u penziju, Vlada je donijela Rješenje o imenovanju Mirsada Subašića na mjesto zamjenika komesara policije HNK-na period od četiri godine.
Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, danas je usvojena Odluka o provođenju postupka javne nabavke i zaključivanju ugovora za izvedbu radova redovnog (ljetnog i zimskog) održavanja regionalnih i priključnih cesta na području HNK-a za period od 2025. do 2029. godine, za što je predviđeno povećanje ukupnog planiranog iznosa za dodatnih milion KM. Razlog donošenja te odluke jest činjenica da važeći okvirni sporazumi i godišnji ugovori za izvedbu predmetnih radova ističu s istekom tekuće godine. Donošenjem ove odluke ispunjene su pretpostavke za pokretanje postupka i odabir izvođača, a njom je regulisano i povećanje ukupnog iznosa predviđenog za navedene poslove. Okvirni će sporazumi biti zaključeni u ukupnom iznosu od 9.200.000,00 KM odnosno planirani su iznosi od po 2.300.000,00 KM za svaku obuhvaćenu godinu pojedinačno.
Vlada je prihvatila i Odluku o unutrašnjoj preraspodijeli novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za Ministarstvo za pitanja boraca HNK-a na poziciji ''Izdatci na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica'', u iznosu od 50.000,00 KM.
Usvojena je i Odluka o dopuni Odluke o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima koje je Kantonalno javno pravobranilaštvo pripremilo na osnovu zaprimljenih prijava.
Na današnjoj je sjednici usvojen Program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici u HNK-u za period od 2024. do 2026. godine. HNK ima kontinuitet rada na prevenciji i postupanju u slučajevima nasilja u porodici i razvoju multisektorskog djelovanja. Potpisan je i Protokol o postupanju nadležnih institucija i ustanova te nevladinog sektora u pružanju pomoći, zaštiti i zbrinjavanju žrtava, kao i radu na prevenciji nasilja. Godine 2019. formirano je i Koordinacijsko tijelo te Vlada u kontinuitetu usvaja, provodi i prihvaća izvještaje o primjeni programa mjera za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici. Danas je prihvaćen i Izvještaj o radu tog koordinacijskog tijela.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, članovi Vlade prihvatili su podnesene izvještaje o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač odnosno suosnivač HNK za 2023. godinu te Izvještaj o radu privremenog Upravnog vijeća Odgojnog centra HNK-a.
Vlada je, pripadajućom odlukom, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a odobrila utrošak 200.000,00 KM za provođenje Strategije ruralnog razvoja HNK-a. Prihvaćen je i Izvještaj o planu i realizaciji proljetne sjetve za 2024. godinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a, kao i Izvještaj o stanju u Upravi za šumarstvo tog ministarstva za 2023. godinu.
Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija o obavljanju elektroprivredne djelatnosti proizvodnje i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata fotonaponskih elektrana na području Mostara.
Na današnjoj je sjednici prihvaćen i Izvještaj o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNK-a te Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana Fonda za 2023. godinu. Data je saglasnost i na Program utroška sredstava za vatrogastvo utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač dala je intervju za radio stanicu Mostarska panorama. S glavnom urednicom Ana-Marijom Dedić razgovarala je o nizu aktuelnih tema vezanih za HNK, a razgovor je emitiran u radijskom programu 7. jula 2024. godine.
Audio je dostupan u prilogu:
U zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona održana je konstituirajuća sjednica Zdravstvenog vijeća Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a u novom sastavu koji čine predstavnici pacijenata, udruženja, Ljekarske komore HNK-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a.
Poslovi Zdravstvenog vijeća definisani su članom 71. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, a u okviru svoje nadležnosti Vijeće je ovlašteno da donosi odgovarajuće preporuke i zaključke u svrhu poboljšanja prava pacijenata na području Kantona. Na konstituirajućoj sjednici razmatran je Poslovnik o radu Zdravstvenog vijeća, a članovi su donijeli zaključak da se zatraže izvještaji zdravstvenih vijeća jedinica lokalne samouprave kao i izvještaji zdravstvenih ustanova o zaprimljenim i riješenim prigovorima pacijenata, te izvještaji vezani za pokrenute sudske postupke protiv zdravstvenih ustanova.
Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u organizaciji Intera Tehnološkog parka u Mostaru, danas je otvorena sedma po redu ''Connecto 2024.'' konferencija čiji je osnovni cilj povezati poslovne ljude i ulagače iz iseljeništva s lokalnim preduzetnicima i svima onima koji imaju ideju za napredak i unapređenje poslovnog okruženja u BiH.
Program ove već tradicionalne konferencije otpočeo je snažnom panel diskusijom premijera tri kantona u FBiH. Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, premijer Zapadnohercegovačkog kantona Predrag Čović i premijer Herceg-bosanskog kantona Ivan Vukadin govorili su danas o prednostima privrede u svojim kantonima, s naglaskom na snaženje malog i srednjeg preduzetništva u saradnji sa dijasporom. Argumentirano su predstavili komparativne prednosti svojih administrativnih prostora, predstavivši ih poželjnim prostorima za ulaganje naših uspješnih pojedinaca i firmi koji danas žive izvan granica BiH, a žele investirati u svoj rodni kraj.
- Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona za svoj strateški cilj postavila je stvaranje optimalnijeg i boljeg okvira za razvoj privrede. U tom kontekstu, turizam vidimo kao izuzetno bitnu granu jer smo svjesni kako naš kanton ima iznimne potencijale koje trebamo dodatno staviti u funkciju ukupnog razvoja - rekla je, između ostaloga, premijerka Buhač na panel diskusiji konferencije.
- Uz već spomenuti turizam, mala i srednja preduzeća u HNK-a su nositelji privrede. Radi toga, Vlada putem Ministarstva privrede provodi različite poticajne programe za njihov razvoj. Posebno želim istaknuti podršku Vlade HNK-a programima samoupošljavanja mladih ljudi kroz provođenje vladinih programa podrške koji omogućavaju otvaranje obrta ili malih preduzeća. Činjenica je da svi mi na ovom području uglavnom dijelimo iste ili slične probleme. Jedan od njih je nedostatak radne snage ali i ujednačavanje uslova rada u privatnomu i javnom sektoru. Kako bi izišli u susret privrednicima ova Vlada je promijenila paradigmu i način upošljavanja pripravnika. Naime, do sada su mladi ljudi nakon završetka studija uglavnom svoj pripravnički staž odrađivali u javnom sektoru. Mi želimo to promijeniti te smo uputili Javni poziv svim privrednim subjektima da iskažu interes o potrebnom kadru kako bismo na tim temeljima raspisali konkurs za prijem pripravnika. Vlada za te ljude u cijelosti preuzima sve finansijske obaveze za njihov jednogodišnji pripravnički rad. Na žalost, na naš poziv javilo se vrlo malo privrednika, uglavnom je interes za pripravnike iskazao javni sektor. Želim vjerovati kako će se omjer iskazanoga interesa u vremenu pred nama promijeniti u korist privatnoga sektora. Uz navedeno moramo hitno raditi i na digitalizaciji javne uprave kako bi privrednici u što kraćemu roku mogli realizirati svoje ideje. Pred nama je i zadaća graditi institucionalni okvir, a ljudske kapacitete dodatno osposobiti za pisanje projekata kako bi povukli sredstva koja su nam na raspolaganju iz raznih fondova EU. Tu smo u određenom zaostatku uspoređujući se s drugim kantonima ali intenzivno radimo na tome kako bismo uspješno odgovorili na izazove koji stoje pred nama - zaključila je premijerka Buhač.
Inače, u dvodnevnom programu konferencije učestvovaće više od 200 učesnika uživo te još toliko preduzetnika iz BiH i dijaspore, kao i predstavnika prosvjetnih i vladinih institucija, direktnim online uključenjem. U planu je održavanje velikog broja poslovnih sastanaka koji će, ističu organizatori, da pokrenu nove poslove, potaknu stvaranje novih radnih mjesta i poboljšaju opću poslovnu klimu u BiH. Konferencija nudi nove vizije u granama proizvodnje i usluga koje mogu biti konkurentne na evropskom, pa i svjetskom tržištu.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.
-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.
Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica privredne krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve nivoe vlasti - od federalnog do lokalnog.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na budžete kantona, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obaveza Federacije da preuzme subvencionisanje samo doprinosa u fondove obaveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi kantoni i jedinice lokalne samouprave trebali na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plate.
- Na godišnjem nivou realno je očekivati smanjenje budžetskih prihoda u HNK za više od 20 posto, odnosno više od 40 miliona KM i to bez ukalkuliranih efekata federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u vezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za budžetske prihode kantona, to budžetsko smanjenje u našem kantonu premašilo bi 60 miliona KM. Ako se zna da HNK direktno ili indirektno finansira desetak hiljada plata te brojne institucije u zdravstvu, obrazovanju, nauci, sportu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnom nivou prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava premijer Herceg ističući, takođe, kako se od početka krize zalaže za sistemske, koordinisane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plata.
Kako navodi, samo konkretne, usaglašene i provedive mjere sa realno raspodijeljenim teretom na sva tri nivoa vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana naše privrede, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalni nivo vlasti i sve one koji učestvuju u pripremi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće kantonima nadvladavanje ove krize - zaključuje premijer Herceg.
