Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, dao je veliki intervju za današnje izdanje Večernjeg lista. Prenosimo ga u cjelosti:

Pandemija koronavirusa donijela je brojne probleme, osim za zdravlje stanovništva, različiti nivoi vlasti brinu se i o privredi, pomoći u prevladavanju krize. Kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa kojim problemima se susreću i koja su rješenja pripremili razgovarali smo s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom.

Prateći broj novozaraženih i hospitaliziranih, mogli bismo reći kako se epidemiološka slika u HNK pogoršava. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju? Postoji li potreba za dodatnim, strožim mjerama?

Kada je u pitanju COVID-19, situacija u našem kantonu je složena ali još uvijek pod nadzorom. Broj oboljelih, hospitaliziranih, nažalost i broj preminulih je u porastu. Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su izuzetni. Zahvaljujući njihovoj predanosti i požrtvovanosti, mogu kazati kako se zdravstveni sistem u HNK-a još uvijek uspješno nosi sa izazovima. Zbog ukupne situacije, a u nastojanju da ovu veliku zdravstvenu krizu prebrodimo, na testu je odgovornost svakoga pojedinca, djelatnika i dužnosnika. Stoga, ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi jer o svakom od nas zavisi hoće li biti potrebno donositi i neke radikalnije mjere kojima svjedočimo i u našem okruženju.

HNK je dobila tzv. koronazakon. Koji su njegovi konkretni efekti?

Nakon provođenja Javnoga poziva, u skladu sa ''koronazakonom'', a u cilju pomoći privredi i očuvanju radnih mjesta, dodijeljeno je gotovo dvije hiljade podrški privrednim subjektima u kantonu. Direktno smo pomogli više od 80 posto subjekata koji su se prijavili i time smo dali podršku očuvanju radnih mjesta u privredi i očuvanju krajnje potrošnje. Nažalost, postoji i određeni broj poslovnih subjekata koji nisu ispunili uslove po Javnom pozivu, u većini slučajeva jer im, u skladu sa naredbama štaba civilne zaštite, nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili su, pak, otpuštali zaposlenike. Sve odluke Vlade donesene su jednoglasno, na prijedlog naše osmočlane  Međuresorne komisije koja je, uistinu na visini zadatka, odradila ovaj zahtjevan posao.

Napravili ste iskorak osiguranjem Covid kreditne linije kod Razvojne banke, što je takođe izazvalo pozitivnu reakciju?

To je jako važno! U saradnji s Razvojnom bankom FBiH osigurali smo kreditnu liniju za likvidnost privrednicima  i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih ovom pandemijom. Raspisali smo Javni poziv za pojedinačne kredite u iznosu do pola miliona KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNK-a, dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita. Podnesene prijave su već obrađene i napravljen je preliminarni spisak potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci Federacije.

Nedavno ste na sastanku kod federalnog premijera Fadila Novalića naglasili kako su mogućnosti kantona u velikoj mjeri iscrpljene i kako očekujete podršku viših nivoa vlasti?

Tačno. U odgovoru na prethodno pitanje spomenuo sam što smo učinili i koliko je to finansijski zahtjevno. Očekujem, stoga, da napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i ponovno ću zatražiti od viših nivoa vlasti da značajnije pomognu, prije svega, očuvati zdravstveni sistem kako bi mogao nastaviti spašavati ljudske živote, a zatim očuvati privredu, time i radna mjesta. Očekujem i konkretnu pomoć za Budžet HNK-a do kraja ove godine, osobito kada su u pitanju dvanaest domova zdravlja i tri bolnice u našem kantonu te važne zajedničke kulturne, obrazovne, naučne, sportske, medijske i druge ustanove i udruge kojima dosad nismo mogli dovoljno pomoći.

Više ste puta isticali kako vam takva podrška i ne bi bila potrebna kada bi se donio pravedan Zakon o raspodjeli javnih prihoda?

U više navrata govorio sam o nepravednom pa i diskriminirajućem Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i o tome kako raspodjela prihoda na osnovu tog Zakona nije pravična, kako je produkt centralističke politike i favorizira Sarajevo nauštrb drugih područja. Ponovio sam to i na nedavnom sastanku kod Novalića, a ponovit ću i sada da je potrebno čim prije izmijeniti taj Zakon i eliminirati nepravednu raspodjelu te zaustaviti dalje finansijske gubitke na štetu kantonalnih budžeta, a osobito u ovoj krizi. Krajnje je vrijeme da se završi politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više nego stanovnici drugih krajeva. HNK zbog tog zakona trpi godišnju štetu od vrtoglavih 26 miliona maraka, a Zakon je na snazi od 2006. godine. Lako je izračunati koliko je miliona HNK u ovih 15 godina izgubila na osnovu tog diskriminirajućeg Zakona. Da nam je taj novac, koji nam pripada, dodijeljen mogli smo daleko više pomoći svim segmentima društva, povećati plate, davanja, poticaje, podići životni standard i kupovnu moć građana.

Budući da smo na samom kraju godine, vrijeme je kada treba usvojiti ključne finansijske dokumente za završetak ove i rad u narednoj godini. U kojoj je etapi donošenje tih dokumenata?

Vlada preduzima velike napore kako bi, unatoč teškoj privrednoj i finansijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najvažnije kantonalne finansijske dokumente, kao što je to radila zadnjih pet godina  odnosno svake godine svog mandata. Suočeni s pandemijskom krizom i padom javnih prihoda, preduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovno finansiranje svih obaveza. Usvajanjem tih dokumenata priveli bismo kraju ovu tešku godinu obilježenu pandemijom te osigurali sredstva za finansiranje redovnih potreba, kao i za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, sportu, medijima, sigurnosti i obrazovanju i pomoć realnom sektoru odnosno privredi. Uzimajući u obzir složenost našega sistema, donošenje tih dokumenata zahtjevan je proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i privredna situacija koja se reflektuje na sva područja društva, a osobito na privredni i javni sektor. No, unatoč činjenici da je Nacrt budžeta, predložen od ministra finansija, manji za cca 17 miliona KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo podržali sve segmente života u HNK-a, očuvali javni i pomogli realni sektor.

Koliko te projekcije mogu biti realne u odnosu na sveukupnu krizu?

Istina je da prvi put imamo mišljenje s rezervom Federalnog ministarstva finansija i na ovakvu projekciju, što može značiti da ta projekcija budžetskog manjka može biti čak i veća. Svjestan sam koliki je izazov premostiti tu ''budžetsku rupu'' odnosno ni jednog trenutka ne gubim iz vida činjenicu koliki je to teret i obaveza za ovu Vladu i kolika je to odgovornost pred korisnicima budžeta, s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo.

U svjetlu Vaše konstatacije kako su javni prihodi umanjeni, hoće li se to odraziti na plate djelatnika koji su direktno ili indirektno vezani za Budžet HNK-a?

Vaše pitanje je logično. Sa ovako umanjenim prihodima i svim drugim izazovima s kojima smo suočeni potrebno je jako puno napora, ali i razumijevanja svih učesnika vlasti da osiguramo pretpostavke kako se dostignuti nivo prava i primanja budžetskih korisnika, i svih dugih koji su na bilo koji način naslonjeni na Budžet, ne umanjuju. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da tako ostane i u vremenu pred nama. Naime, smatramo da poticanjem privrede, što posebno činimo provođenjem ''koronazakona'' i povećanjem drugih poticaja, stvaramo novu vrijednost čiji se efekti direktno održavaju na Budžet i javne finansije.

Tema koja u najvećoj mjeri ovih dana zaokuplja javnost jest najavljeni štrajk dijela zdravstvenih djelatnika?

Ova Vlada ima vrlo korektan odnos sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvom odnosu, 2018. su potpisani svi granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plata svim budžetskim korisnicima za ukupno 15 posto kroz tri godine. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34 posto, čime smo vratili dostojanstvo toj jako važnoj i odgovornoj struci. S obzirom na to da su u toku pregovori sa sindikatom policije, potom sindikatom državnih službenika, a razmatraju se i zahtjevi sindikata u prosvjeti, i svi teku u korektnoj atmosferi i pokazuju razumijevanje socijalnih partnera za situaciju prouzrokovanu pandemijom, vjerujem kako će pregovarački tim koji je imenovan za pregovore sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, na čelu sa resornim ministrom Opsenicom, onako kako su bili uspješni 2018. godine u pregovaranju sa sindikatom liječnika i stomatologa, naći način da relaksira trenutnu situaciju i nađe kompromisno rješenje koje će dovesti do zaključenja kolektivnog ugovora.

S obzirom na sve što ste u prethodnim odgovorima kazali, kakva je uopće sudbina bilo kakvih razvojnih  projekata u HNK-a?

S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, u najvećoj smo mjeri posvećeni borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa. Konkretnim potezima pokazali smo kako brinemo o našoj privredi, ali istovremeno promišljamo i vrijeme dolazi. Osnažili smo rad na donošenju nove Strategije razvoja u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi HNK-a do 2027. godine: dinamičan privredni razvoj uz održivo korištenje resursa te podizanje kvalitete i savremenog razvoja društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosistema u skladu sa postojećim kapacitetima okoliša predstavljaju osnovu čije ostvarenje garantira prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu. Takođe, naglašavam naše strateške fokuse koji su bitno drugačiji od ranije strategije, a to su: digitalizacija, privredni razvoj poticanjem malog i srednjeg preduzetništva, izvoz, razvoj poljoprivrede i turizma, razvoj savremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice te očuvan okoliš, razvijena kružna privreda i mobilnost.  

Upoznali ste javnost i sa presjekom višemilionskih ulaganja u energetsku efikasnost?

Unatoč svim izazovima, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima svakako je Projekat energetske efikasnosti u koji ulažemo značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. Izvještaj o implementaciji Projekta energetske efikasnosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstrukciji javnih objekata u HNK-a (2015. – 2020.) predočili smo našim građanima putem medija, a dostupno je i na stranici Vlade, dok ćemo ovih dana u javnost pustiti i prigodnu prateću publikaciju koja čini kvalitetan presjek najznačajnijih projekata koje je ova Vlada ostvarila na tom planu. To ulaganje nije naša obaveza nego teret koji smo preuzeli sa leđa naših općina i gradova, a dosad smo energetski obnovili više od 40 objekata u svim našim jedinicama lokalne samouprave. Naš je konačan cilj obnova svih javnih objekata u kantonu.

S obzirom na pandemiju, kakvo je stanje u oblasti turizma i poljoprivrede u HNK-a?

Nažalost, turizam i ugostiteljstvo kao jedna od najsnažnijih privrednih grana po kojima je naš kanton prepoznatljiv, trpi možda najveće posljedice krize. To smo prepoznali kroz naš ''koronazakon'' čijom smo primjenom pomogli tu oblast. Svjesni smo kako to nije niti izbliza dovoljno, stoga sam bezbroj puta dosad kazao kako se u ovu pomoć moraju uključiti i drugi nivoi vlasti. Očekujem kako će veći dio od ovih 30 miliona KM koje FBiH sada raspoređuje putem entitetskog ministarstva turizma doći u ove naše turistički razvijene kantone. Kada je u pitanju poljoprivreda, svjesni smo kako je potražnja i za njihovim proizvodima dosta umanjena i kako naši poljoprivredni proizvođačima imaju ozbiljnih teškoća u plasmanu odnosno skladištenju proizvoda. Stoga smo poticaje, unatoč krizi, u ovoj godini udvostručili u odnosu na plan, a dio je namijenjen upravo proširenju kapaciteta vezanih za skladištenje. Prije par dana smo poljoprivrednim proizvođačima, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, isplatili 1,2 miliona KM poticaja koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja. Ostatak odnosno ukupno dva miliona isplatit ćemo do kraja godine.

Iako niste direktno uključeni u izborni proces u Mostaru, javnost bi od Vas kao prvog čovjeka izvršne vlasti u HNK-a, ali i dugogodišnjeg istaknutog člana HDZ-a BiH i nositelja niza odgovornih dužnosti, sigurno cijenila mišljenje o tome što očekujete od skorašnjih izbora?

Jasno je da nisam direktno uključen u izborni proces kada govorimo o aktuelnim općinskim izborima, posebno ovim predstojećim u Gradu Mostaru. No, itekako svjestan što ovi izbori znače za sve građane Mostara, ali osobito za posebno osjetljivo pitanje nacionalne opstojnosti i budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, kao Hrvat i član HDZ-a BiH, želim i ovom prilikom poslati vrlo jasnu poruku: Izađimo masovno 20. decembra na ove važne izbore i dajmo glas za HDZ BiH i njezine kandidate, predvođene dr. Marijom Kordićem. Taj izbor garantira kvalitetu života i sigurnost!