Današnji broj Večernjeg lista, izdanja za BiH, donosi opsežan razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao''. Tekst koji je smješten i na naslovnici novine i koji obrađuje nekoliko vitalnih tema za sadašnjost i budućnost HNK-a, prije svega pitanje donošenja i primjene seta novih zakona, u podnaslovu ističe poruku '' Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima''. Razgovor koji je vodio novinar Dario Pušić prenosimo u cjelini:

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u aktuelnom sazivu izašla je iz prve godine svog mandata koji je započeo preuzimanjem dužnosti 9. novembra 2023. Samim imenovanjem, preuzeli su vruć krompir štrajka zdravstvenih radnika koji su uspješno riješili, a kroz proteklih godinu i mjesec dana susreli su se s nizom izazova, od konačnog rješavanja gorućih pitanja popunjavanja nedostajućih upravljačkih i policijskih kadrova u MUP-u, uvođenja demografskih mjera za mlade, zatim nezahvalnih okolnosti u kojima je nužno očuvati stabilnost Budžeta i kantonalne likvidnosti, preko tragične prirodne katastrofe sa velikim brojem ljudskih žrtava iz oktobra prošle godine, do aktuelnog štrajka prosvjetnih radnika.

U svemu tome, godinu su uspjeli zaključiti isplatom jednokratne finansijske podrške svim budžetskim korisnicima te usvajanjem čak pet vitalnih zakona za budućnost Kantona.

Premijerko Buhač, kako biste sami ocijenili rad Vlade HNK-a u 2024. godini?

- O našem će radu konačnu ocjenu svakako dati stanovnici ovog prostora, kako to demokratski uređeno društvo i predviđa, ali budući da me pitate za mišljenje o protekloj godini i načinu na koji smo kolege ministri i ja odgovorili izazovima, a dominantno je riječ o naslijeđenim problemima koji tište našu sadašnjicu, kada podvučem crtu iskreno sam zadovoljna radom Vlade kao kolektivnog organa koji je preuzeo odgovornost za HNK u ne tako zahvalnom trenutku. Svakako, postoje neki segmenti kojima smo mogli posvetiti više pozornosti i vjerovatno učiniti i nešto više, ali često su ishodi suočavanja sa određenim pitanjima stvar spleta okolnosti koje na kraju i odrede uspješnost našeg rada, odluka koje donosimo i poteza koje povlačimo. Ono što je sigurno, ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti da crpimo snagu iz uspjeha, učimo iz pogrešaka i odgovorno radimo svoj posao.

Aktuelni štrajk prosvjetnih radnika ipak navlači sjenu na ukupan dojam o godini koja je iza nas?

- Ne mogu biti zadovoljna činjenicom da je u javnosti trenutno glavna tema štrajk prosvjetnih radnika koji je zasjenio i u drugi plan gurnuo sve druge aktivnosti Vlade, ali i sve druge pojave u našem društvu uopće. No, to je razumljivo kada uzmete u obzir činjenicu koliko sedmica su učenici u HNK-u bili van školskih klupa i koje je razmjere poprimilo medijsko razračunavanje unutar tih procesa.

Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih radnika nije završen dijalogom socijalnih partnera, nego je o njegovoj zakonitosti morao odlučivati odnosno odlučuje sud. Međutim, i unatoč tome i bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Da se ne vraćam na sve što je više puta ponovljeno, zaključit ću jasnom porukom da je stabilnost javnih finansija Vladin prvi prioritet, a možemo je održati samo ako finansijama upravljamo odgovorno. Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima. Zato i ovom prilikom pozivam socijalne partnere na razumnost i realno sagledavanje stvarnosti da bismo iz svega konačno izašli realnim i održivim dogovorom. K tome, tek nas čeka otvaranje pitanja kvalitete našeg obrazovnog sistema i iznimno loših međunarodnih pokazatelja ishoda učeničkih postignuća odnosno otvaranje pitanja reformi koje su nužno pred nama.

U ovom se trenutku ipak doima da će i ovu godinu obilježiti sindikalna nezadovoljstva?

- Upravo zato moramo donijeti zakone koji će sistemski riješiti trenutna otvorena pitanja i vrlo jasno utvrditi i pitanje plata, povećanja plata, naknada i ostalog. Sve to da bismo izjednačili  pojedina prava svih budžetskih korisnika odnosno utvrdili jasan sistem i okvir za utvrđivanje samog iznosa plata, njihovog porasta, ali i ulogu svih dionika tog sistema. Vlada mora upravljati sistemom da bi on bio stabilan, održiv i da bi se planski razvijao, a ne donositi ad hoc rješenja po određenim pojavama. Tu, prije svega, mislim na Zakon o platama, Zakon o državnim službenicima i sl.

Često ste isticali da je važno održati razvojnu budžetsku dimenziju, što u ovim okolnostima nije zahvalan zadatak. Međutim, uspjeli ste aktivirati značajnu demografsku mjeru za mlade bračne parove te na samom isteku godine odgovoriti i na inflatorni porast životnih troškova?

- Jednokratnu finansijsku pomoć svim budžetskim korisnicima u iznosu od 1000 KM isplatili smo na izričito traženje sindikalnih organizacija, a na tragu pripadajuće odluke Vlade FBiH o mogućnosti takvog načina ublažavanja porasta osnovnih životnih troškova. Iskreno, nisam sretna sa takvim pristupom, osobito pored penzionera i niza socijalno ugroženih kategorija našeg stanovništva sa kojima dijelimo svakodnevnicu.

Međutim, ispoštovali smo to traženje naših socijalnih partnera, unutar čitavog niza poteza koje smo povukli na tragu poboljšanja materijalnog statusa budžetskih korisnika iz svih sektora i resora, od obrazovanja, preko policije do zaposlenika u javnoj upravi.

Vezano za demografsku mjeru koju spominjete, Vlada je za proteklu godinu donijela Odluku o subvencijama poreza za mlade pri kupovini prve nekretnine ili građevinskog zemljišta i za tu namjenu smo osigurali 750.000 KM budžetskih sredstava.

Subvencije su isplaćene korisnicima koji su, po javnom pozivu, ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza, a raduje me što je prošle godine gotovo 80 mladih porodica dobilo sredstva po ovom osnovu. Ovu ćemo mjeru svakako nastaviti i u ovoj godini, uz razmatranje modela izmjene odluke da bi još veći broj mladih mogao koristiti ovo pravo.

Napravili ste iskorak po pitanju usvajanja novih zakona ili, pak, izmjena i dopuna postojećih. Nabrojite nam što to konkretno znači za stanovnike HNK-a odnosno koje ste promjene osigurali?

- Na tim smo zakonima, uz sve nevolje koje su se isprječavale na putu, uporno radili cijelu godinu i neki su u obliku nacrta, a neki su u obliku prijedloga prošli skupštinsku proceduru tako da ćemo ih uskoro imati na snazi u punom obimu. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, zatim Zakonu o socijalnoj zaštiti te o zakonima koje HNK dosad uopće nije imao: Zakon o kulturi, Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te Zakon o studentskom radu u HNK-u.

Osim toga, vrijedi podsjetiti i na činjenicu da smo, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojili i novu listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja HNK-a kojom su na tržište vraćeni i strani proizvođači, ali i uvršteno čak 135 novih zaštićenih naziva lijekova.

Idemo redom, što konkretno donose Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom?

- Najvažnija izmjena u tom je što smo propisali da pravo na dječiji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkog kućanstva, pripada svoj djeci bez jednog ili oba roditelja, kao i djeci oboljeloj od zloćudnih bolesti. Te smo izmjene radili vodeći se načelom socijalne pravednosti i osjetljivosti prema potrebama djece bez roditelja i teško oboljele djece i članova njihovih porodica.

Osim toga, utvrdili smo rok unutar kojeg poslodavci centrima za socijalnu zaštitu mogu podnijeti zahtjev za povrat novčanih sredstava isplaćenih umjesto plate majci u radnom odnosu za vrijeme izostanka sa posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta. Kada govorimo o fiskalnim efektima tih izmjena, u budžetu za 2025. planirali smo dodatna sredstva za njihovo provođenje. U skladu sa procjenama centara za socijalni rad prema kojima će opisana prava ostvarivati otprilike 500 djece bez jednog ili oba roditelja odnosno procjenama Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite prema kojima u pravo uvodimo 30 djece sa teškim zloćudnim oboljenjima.

Sa druge strane, govoreći o socijalno najugroženijoj kategoriji naših sugrađana, istog su dana na sjednici Skupštine usvojene i Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti HNK-a?

- Taj je zakon dugo na snazi, ali su njegove ranije odredbe obuhvaćate relativno mali broj korisnika koji su mogli ostvariti prava koja zakon propisuje. Zato smo odlučili ići s proširenjem prava i samih usluga unutar socijalne zaštite što povećava i sami broj korisnika. Prijedlog novog zakona preciznije utvrđuje korisnike, dopunjuje ih i revidira uslove za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihovog pružanja, propisuje postupak registracije udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih lica za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite te uvodi obavezni unutrašnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Najvažnije promjene su preciznije utvrđen i proširen krug korisnika prava i usluga u sistemu socijalne zaštite. Takođe, uveli smo i nove kategorije djece korisnika, i to dijete koje je u sukobu sa zakonom, riziku od razdvajanja, žrtva porodičnog ili drugoga nasilja, žrtva trgovine ljudima, žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti, dijete bez pratnje ili maloljetna trudnica. Uveli smo i nove kategorije punoljetnih osoba korisnika, a to su žrtve porodičnog ili drugog nasilja, žrtve trgovine ljudima, ovisnici o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti te beskućnici. Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sistemu socijalne skrbi, a riječ je o stalnoj novčanoj pomoći, zatim mjesečnoj naknadi djetetu kojem troškove usluge smještaja izmiruje kantonalni budžet te pravu na naknadu za redovno studiranje.

To zasigurno nosi izrazita povećanja na budžetskoj stavci za ovu oblast?

- Istina je kako Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti značajno povećavamo broj korisnika koji mogu ostvariti određena prava, ali to je i bila intencija kojom smo krenuli u taj postupak. Naravno, time uvećavamo i finansijske iznose koje korisnici tih prava ostvaruju. Važno je naglasiti da radimo na tome da centri za socijalnu zaštitu koji su ključni u provođenju ovih zakona, pojednostave postupke za ostvarivanje prava da bi naši sugrađani kojima ta prava pripadaju mogli, uz osjetno manje administrativnih koraka i prepreka, svoja prava i da ostvare. Naš cilj i želja su da obuhvatimo što više ljudi u stvarnoj potrebi i omogućimo im što lakšu dostupnost korištenja tih prava. Fiskalni efekti primjene Zakona o materijalnoj podršci  porodicama sa djecom i Zakona o socijalnoj zaštiti koji obuhvata i civilne žrtve rata, znače da ćemo u budžetu za 2025. za njihovo provođenje izdvojiti ukupno 21.202.000 KM.

Godinu ste zaključili i usvajanjem tri potpuno nova zakona koje Hercegovačko-neretvanski kanton dosad uopće nije imao, na primjer Zakona o kulturi…

- Mi smo prva Vlada koja je odlučna u tome da ovu iznimno važnu granu života naše zajednice zakonski uredimo. Resorno ministarstvo priredilo je nacrt zakona i on je, možemo reći, prošao prvo čitanje. S obzirom na činjenicu da je riječ o Zakonu koji prvi put donosimo, biće potrebna najšira moguća rasprava svih dionika na koje se njegove odredbe odnose i čije će djelovanje regulisati da bismo, kroz mišljenja i prijedloge ljudi i organizacija kojima je kultura osnovna djelatnost, na kraju iznjedrili najbolja rješenja.

Cijeneći činjenicu da želimo sistemski urediti javni interes u kulturi, ostvarivanje javnog interesa u kulturi, djelatnosti kulture i nositelje djelatnosti u kulturi, finansiranje i poticaj kulturnom razvoju, nadzor kao i druga pitanja od značaja za kulturu, razumjet ćete zašto smatram da je do usvajanja konačnog teksta tog zakona potrebno podrobno proći sve nužne korake.

Činjenica koju treba otvoreno reći jest da su brojne poteškoće u radu na području kulture proizlazile upravo iz nedovoljne zakonske regulative, šta nas je i ponukalo da se uhvatimo sa tim u koštac i konačno uredimo sva ključna pitanja od značaja za kulturu, štiteći pritom vitalne nacionalne interese svih konstitutivnih naroda unutar kojih kultura ima identitetsku ulogu.

Iz sličnih razloga manjka zakonske regulative i objektivnih problema na terenu, javila se i potreba za donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada?

- Tačno. Nužno je bilo da zakonski uredimo i tu oblast. Podsjetit ću na to da je taj zakon Skupština HNK-a donijela još 2005. godine. No, kako se u praksi uvidjelo niz propusta i nedostataka, a kako je spomenuti zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH iz 2013., bilo je bolje ne ići u izmjene postojećeg nego napraviti novi Zakon. Prednacrt je u dva navrata proslijeđen svim jedinicama lokalne samouprave, kao i svim upraviteljima zgrada na nivou HNK-a, da bi mogli dati primjedbe, sugestije i mišljenja.

Po dobivanju svih mišljenja Ministarstvo građenja i prostornog uređenja dio je primjedbi ugradilo u tekst Zakona, održali smo niz javnih rasprava te je zakon u obliku nacrta razmatran na Skupštini. Do njegovog konačnog usvajanja razmotrit ćemo sve prijedloge i primjedbe skupštinskih poslanika, a oni koji imaju tendenciju poboljšanja zakonskih rješenja biće ugrađeni u odredbe, o kojima će se Skupština na kraju i odrediti.

Javnost je pozitivno reagirala i na Zakon o studenskom radu u HNK-u?

- Riječ je o još jednom zakonu koji prvi put donosimo u našem kantonu, a svakako je među prvima i kada govorimo o cjelokupnoj FBiH. Činjenica je da svjedočimo brojnim djelatnostima u kojima učestvuju studenti i smatramo da se takvim zakonom na ispravan način uređuju prava i obaveze, kako samih studenata tako i izvođača i naručitelja posla te posrednika tokom studenskog rada, kao i sva ostala pitanja iz obavljanja studenskih poslova. Inicijativa za donošenje toga zakona potekla je iz Skupštine, a mi smo kao Vlada nedvojbeno zainteresovani za uređenje i tog segmenta našega društva, osobito u svjetlu činjenice da je Mostar univerzitetski grad. Uvjerena sam da ćemo Zakonom o studentskom radu pomoći i studentima i poslodavcima koji u svojim poslovima često angažuju mlade ljude.

Šta očekujete od 2025. godine?

- Kolegama u Vladi jasno sam rekla da prioritet naših aktivnosti u ovoj godini mora biti donošenje novih i izmjena postojećih zakona da bismo pojednostavili procedure u svim životnim oblastima. Vjerujem da ćemo vrlo skoro, zapravo odmah nakon usvajanja budžeta, usvojiti i program rada Vlade za 2025. u kojem će biti prepoznate aktivnosti u oblastima koje sam upravo spomenula. Svjesna sam izazova koji stoje pred nama. Imamo obavezu da nastavimo brinuti i pomagati područja našeg kantona koja su stradala u poplavama za koja smo u 2024. izdvojili više od 6,5 miliona KM. Takođe, i obavezu poticanja razvoja privrede i donositi nove mjere koje će biti razlog da ljudi, prije svega mladi, ostaju na ovim prostorima i budućnost svojih porodica planiraju upravo ovdje. Za to treba još puno rada i puno vidljivih pomaka a, kako sam rekla, nama volje i snage ne nedostaje, ali nam treba i potpora svih dionika tih procesa.