Potpisom na Sporazum između Ministarstva sigurnosti BiH i povjerenika Evropske unije za upravljanje krizama, Bosna i Hercegovina postala je punopravnom članicom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, čime civilna zaštita u zemlji postaje još jednim segmentom državnog sigurnosnog sistema koji ulazi u evropske saveze.

Cilj Mehanizma jest unapređenje saradnje članica EU-a i država koje učestvuju u tom procesu na planu sprječavanja odnosno preventivnog djelovanja i jačanja pripravnosti u odgovoru na katastrofe. Osim država članica EU-a, u Mehanizam su, uz BiH, uključeni i Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Potpisivanje predmetnog sporazuma ishod je dugogodišnjeg niza aktivnosti i održanih sastanaka sa nadležnim kontrolno-inspekcijskim organima u kojima je i Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK aktivno učestvovala i  ispunila sve svoje pristupne obaveze. Naime, još 2018. u prostorijama Uprave održan je sastanak sa stručnjacima Evropske unije za civilnu zaštitu koji su tom prilikom upoznati sa stanjem i aktivnostima Uprave  po pitanju organizacije i  opremljenosti  sistema Civilne zaštite u HNK. Važan događaj u nizu priprema pristupanja BiH Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) bila je i splitska Konferencija o temi ''Mehanizam Unije za civilnu zaštitu'' iz iste godine, održana u organizaciji eurozastupnice Željane Zovko, a u čijem su radu učestvovali i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela.

Mehanizam evropske civilne zaštite simbol je solidarnosti i uzajamne pomoći između država učesnica. Njime se, na nivou EU-a, koordinira odgovor na prirodne katastrofe i one prouzročene ljudskim djelovanjem. Cilj Mehanizma jest poticati saradnju među nacionalnim organima civilne zaštite, povećati nivo javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih te omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom stanovništvu.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) operativni je centar Mehanizma za civilnu zaštitu gdje se neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a u pogledu odgovora na katastrofe. Operacije civilne zaštite podržava se i satelitskim kartama koje se izrađuju u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa ''Copernicus''. Pravovremene i precizne geoprostorne informacije iz tog programa korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uključuje evropska udružena sredstva za civilnu zaštitu, a riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za hitno razmještanje u EU ili van nje. Godine 2019. uspostavljena je pričuva sistema ''rescEU'' koja obuhvata: flotu aviona i helikoptera za gašenje požara, avione za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za hitne slučajeve i poljske bolnice, zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete, kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće, privremena skloništa, prevoz i logistiku. Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, u maju 2021. donesena je Uredba o jačanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kojom su osigurani dodatni kapaciteti u sistemu ''rescEU''.

Stjecanjem statusa punopravne članice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, BiH su dostupni svi benefiti članica EU, između ostalih i da prima podršku i pomoć u smislu edukacije, opremanja i školovanja, ali i otklanjanja posljedica elementarnih i drugih nepogoda i katastrofa, uključujući i obavezu da pomaže drugima u potrebi.