Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, a u suorganizaciji Građevinskoga fakulteta Univerziteta Džemala Bijedića Mostar i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru te Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo - Interventna služba, danas su, u prostorijama Građevinskoga fakulteta, održani predavanje i radionica na temu ''Procjene šteta nakon elementarnih nepogoda''. Radionica je proistekla iz djelovanja Stožera za koordinaciju svih aktivnosti za procjenu šteta, saniranje šteta i pomoći jedinicama lokalne samouprave i stanovništvu pogođenih područja prouzrokovanih poplavama na području HNŽ-a.

Zahvalivši organizatorima i sudionicima skupa, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, koja je na čelu spomenutoga stožera, u obraćanju je istaknula kako očekuje konkretnu pomoć u rješavanju posljedica nesreće koja je 4. listopada pogodila sjeverne prostore HNŽ-a.

- Hercegovačko-neretvansku županiju pogodila je nezapamćena katastrofa koja je odnijela 24 života i na najgori mogući način pogodila na desetke naših žitelja, obitelji s područja Konjica, Jablanice i sjevernoga mostarskog prostora. Poplave, bujice, klizišta i odroni ostavile su za sobom pustoš. Smrtno stradali gubitak su koji nitko ne može nadoknaditi, ali naše su aktivnosti usmjerene pružanju konkretne pomoći unesrećenima koji su ostali bez svega. Unatoč razmjerima prirodne nepogode, Vlada HNŽ-a uspjela je u onomu kaosu reagirati brzo i pribrano. Prvih je dana ukupan fokus Stožera civilne zaštite i Vlade bio na spašavanju unesrećenih i pronalasku nestalih te ponovnomu uspostavljanju prekinute prometne komunikacije. Potraga za nestalima je okončana i organiziran je dostojanstven ispraćaj za sve naše poginule sugrađane, a sada moramo svu energiju usmjeriti na što je moguće bržu i potpuniju normalizaciju života nastradalih područja – poručila je Buhač, dodavši kako konačne razmjere štete, osobito novčanu procjenu, još nije moguće izračunati.

- Ipak, jasno je kako se mjeri u desecima milijuna KM, možda i znatno više. Razvidno je kako nijedna jedinica lokalne samouprave, ni županijska pa ni entitetska vlast nije niti u približnoj mogućnosti samostalno podnijeti teret saniranja posljedica ovakve katastrofe. To je razlog zbog kojega računamo na više razine vlasti, posebno na Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, zahvaljujući našim susjedima na konkretnim reakcijama, gdje posebno ističem Republiku Hrvatsku, ali ujedno i usmjeravajući naša očekivanja prema europskim fondovima solidarnosti bez kojih bi ova zemlja žiteljima Jablanice, Konjica i Mostara teško vratila život u normalne tokove – kazala je predsjednica Vlade.

Dodavši kako je potrebno, u najkraćim rokovima, obnoviti obiteljske domove i riješiti trajan smještaj unesrećenih, obnoviti ceste, mostove, željeznicu, ukupnu oštećenu elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu, riješiti pitanje stotina tona otpada, obnoviti oštećene javne objekte, prije svega škole, medicinske i druge ustanove, iskazala je očekivanje da će današnja radionica ponuditi vrijedne savjete i konkretnu potporu na terenu.

- Prije svega, kako bismo našim sugrađanima, također i članovima lokalnih i županijskih povjerenstava za procjenu šteta, olakšali korake u postizanju konačnoga cilja. Bez konačne procjene, nažalost i bez zakonom predviđenih administrativnih procedura, ne možemo aktivirati svu onu financijsku pomoć na koju računamo, a koja je našim pogođenim područjima prijeko potrebna – zaključila je Buhač.

Voditeljima predavanja i radionice bili su dr. sc. Josip Atalić, dr. sc. Boris Trogrlić, dr. sc. Mario Uroš i Mario Trogrlić, a uz pozdrave predstavnika dvaju fakulteta, sudionici su govorili o europskim standardima i sustavnomu pristupu procjeni šteta nakon elementarnih nepogoda, razmijenjena su terenska iskustva i predstavljeni praktični primjeri postupka procjena.