Hercegovačko-neretvanski kanton prostire se na oko 4.500 četvornih kilometara od Makljena do Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika na jugu.
Kanton je organizovan u osam opština: Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor-Rama, Ravno i Stolac i Grad Mostar, a u njemu živi oko 270.000 stanovnika.
Posebnost je područja HNK u tome što je ovaj Kanton istodobno i planinski i nizinski i primorski i kontinentalni. Tu raznolikost povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko područje uz rijeku Neretvu sa svojim pritokama (Ramom, Trebižatom, Krupom, Bregavom), primorski pojas i Jadransko more.
U središnjem dijelu Kantona nalazi se grad Mostar, koji se prostire na 1.227 četvornih kilometara, a predstavlja političko, gospodarsko, znanstveno i kulturno središte cijele regije. Smješten je podno obronaka planina Veleža, Huma i Čabulje, u dolini rijeke Neretve, na nadmorskoj visini 60-80 metara.
Mostar je vjekovima na raskrsnici različitih civilizacija i svaka od njih je u njega utkala dio svoje posebnosti. Od mora je udaljen 60 km, a u njemu i njegovoj neposrednoj nalaze se poznati kulturno-historijski spomenici: stari dio grada u kojem je Stari most, te brojni spomenici burne mostarske prošlosti.
Mostar posjeduje kompletnu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički saobraćaj koji ide od sjevera prema jugu, te modernu zračnu luku.Mostar je i gospodarsko središte cijele Hercegovine, a u novijoj historiji najznačajniji gospodarski subjekt u mostarskoj regiji je poduzeće Aluminij, koji sistemno napreduje u svojoj proizvodnji.
Od 1981. godine Međugorje je postalo značajno mjesto svjetskog vjerskog turizma u katoličkom svijetu. Prateći interes hodočasnika iz cijelog svijeta za dolazak u Međugorje izgrađeni su veliki turistički sadržaji koji odgovaraju potrebama savremenog čovjeka.
Sjeverno područje Kantona, opštine Prozor-Rama, Konjic i Jablanica, prostire se na 1948 četvornih kilometara s nadmorskom visinom od 200 do 1.500 metara. Ovo područje bogato je poljoprivrednim zemljištem (73.791 ha) od čega se čak 81% nalazi pod livadama i pašnjacima.
Također, ovaj kraj raspolaže s dvije hidroakumulacije - Ramsko i Jablaničko jezero, te brojnim rijekama: Rama Doljanka, Krupić i druge rječice, što predstavlja ogroman vodeni kapacitet koji se za sada samo djelomično koristi za uzgoj konzumne ribe.
Južni dio Kantona obuhvata opštine Čapljina, Čitluk, Stolac, Ravno i Neum, a prostire se na površini od 1648 četvornih kilometara.
Ovaj je dio Kantona posebno pogodan za uzgoj zdrave hrane, jer svojim prirodnim bogatstvima omogućava razvitak ove djelatnosti, danas vrlo tražene u svijetu.
Posebno je nadaleko poznato vino koje se proizvodi na škrtim poljima mediteranskog krša. Prema drevnim zapisima prvi spomen hercegovačkog vina nađen je u srednjem vijeku u čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka, izdanoj 1354. godine. Francuski i mletački putopisci 16. i 17. vijeka također pišu o skupim ali dobrim vinima s Neretve.
Danas na ovom području imamo registrirano 40 vinarija koje se na tržištu pojavljuju uglavnom s tri proizvoda: bijelo vino - žilavka, crno vino - blatina i rakija - loza.
Hercegovačko-neretvanski kanton ima dva parka prirode -Hutovo blato i Blidinje, čuvena po svojoj ljepoti.
U sastav Hutova blata ulaze četiri jezera: Deransko, Jelinsko, Svitavsko i Škrkino koje povezuje rijeka Krupa. Krupa je jedina rijeka na svijetu koja teče dvosmjerno. U netaknutoj prirodi živi oko 240 vrsta ptica, te druga krupna i sitna divljač.
U sjevernom području Kantona nalazi se Park prirode Blidinje čija površina iznosi 600 četvornih kilometara. Proteže se na području tri kantona: Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog i Hercegbosanskog, a poznat je po endemskim vrstama šumskog drveća i cvijeća.
Neum je bosanskohercegovački jedini izlaz na more sa 24 km prelijepo razuđene morske obale i turistički je grad koji ima velike kapacitete u hotelskom i privatnom smještaju.