Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona uključila se, kao partner, u suorganizaciju velike naučno-stručne konferencije o dobrom upravljanju i pametnom gospodarenju otpadom koja je, pod nazivom ''4ADA'' odnosno ''Za ADU'', održana danas u čapljinskom hotelu ''President''.

Udruženje ''Life'', zajedno sa Vladom HNK, Gradom Čapljinom i ''Cleantech HUB'' znanja Sveučilišta u Mostaru, organizovalo je ovaj događaj koji, u prvom redu, tematizira neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na hercegovačkom kršu, s akcentom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ''ADA'', smještene u samom centru Grada još od 1950. godine.

''Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelom svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ''ADA'' jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i nadležne instance vlasti na svim nivoima, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju pa i za južni prostor Republike Hrvatske'', istaknuli su organizatori.

Pozdravne riječi uputili su predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je kao visoki pokrovitelj otvorio Konferenciju, te državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Mario Šiljeg i čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić.

Premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je u radu centralnog panela ''Zdravlje i okoliš''.

''Otpad, kao jedan od najvećih okolišnih izazova današnjice, dovodi do smanjenja upotrebljivosti resursa i tako direktno utiče na mogućnosti privrednog razvoja društva. Uzimajući u obzir negativne uticaje neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada po okoliš i ljudsko zdravlje, jasno je da su samoodrživi integralni sistemi upravljanja otpadom osnovna strateška odrednica razvoja svakog društva. Upravo je otpad centralna tema novog strateškog smjera razvoja privrede 21. vijeka, tzv. kružne privrede. Taj koncept predstavlja održivu alternativu ustaljenom modelu linearne privrede koji se oslanja isključivo na korištenje resursa i stvaranje otpada, a koji je doveo do toga da čak 90 % sirovina u proizvodnji postaje otpadom i prije negoli proizvod napusti proizvodni pogon, a 80 % gotovih proizvoda postaje otpadom u prvih šest mjeseci od nastanka. Primjena modela kružne privrede predviđa smanjenje količine otpada na minimum, ponovnom upotrebom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postojećih materijala i proizvoda. Nažalost, prema Izvještaju o kružnoj privredi iz 2021. godine, svjetska je privreda tek 8,6 % kružna, a čak 91,4 % svega što koristimo odlazi u otpad'', rekao je, između ostalog, dr. Herceg, govoreći i kao sveučilišni profesor upravo na katedri zaštite okoliša i održivog razvoja.

''Postupanje s otpadom prema načelima kružne privrede zasniva se na načelima hijerarhijskog gospodarenja otpadom, što je ugrađeno i u zakonska rješenja kao i u strateško-planske dokumente na svim nivoima vlasti u BiH. Jedno od osnovnih načela jest upravljanje otpadom na regionalnom nivou. Razvijanje regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, sanacija „crnih točaka“ u okolišu i zatvaranje otvorenih odlagališta utvrđeni su kao prioriteti Strategije upravljanja čvrstim otpadom BiH. Izgradnjom tih centara rješava se problematika brojnih nesanitarnih odlagališta, ali i pitanje samoodrživosti izgrađenih objekata'', dodao je Herceg u svom izlaganju, podsjetivši i na činjenicu da je važnost problematike sanitarnoga zbrinjavanja otpada i problematike otvorenih odlagališta istaknuta i u Strategiji razvoja HNK za period do 2027. godine, te nacrtu Plana gospodarenja otpadom u HNK za isti period.

Na Konferenciji su, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Finansijska rješenja), o uticaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnog rješavanja otpada, govorili vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različite oblike uporabe otpada, predstavnici akademske i lokalne zajednice koji su direktno učestvovali u oblikovanju efikasnih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i doktori.