Na danas održanoj osamnaestoj sjednici, Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona razmatrala je Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.

Izvještaj o radu i Program rada Vlade skupštinskim poslanicima prezentovao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Obrazlažući Izvještaj o radu, premijer Herceg je rekao:

''Ispred vas je Izvještaj o radu Vlade u 2021. godini – godini koja je bila, rekao bih, vrlo zahtjevna. Rad Vlade i u protekloj godini obilježila je pandemija koronavirusa, ali unatoč nedaćama i izazovima Vlada je efikasno i primjereno odgovorila na krizu.

U prilog tome govori činjenica da smo u traženju odgovora i odgovornom odnosu prema svim izazovima, sjednice Vlade održavali gotovo na sedmičnoj osnovi. Utvrđeno je, između ostaloga, pet prijedloga zakona, a usvojeni su i zaključci u vezi sa predloženim federalnim propisima iz podijeljene nadležnosti Federacije BiH i kantona.

U okviru analitičko-informativne aktivnosti, Vlada je tokom 2021. godine razmotrila i usvojila više izvještaja, informacija i analiza o stanju na područjima iz svoje nadležnosti te donijela niz odluka, rješenja i zaključaka.

Na osobit način naša pozornost bila je usmjerena na opravak privrede.

Podsjetit ću na sve aktivnosti koje smo preduzimali u okviru Korona zakona, ali i druge mjere kojima smo na najadekvatniji način odgovarali na krizu koja je zadesila cijeli svijet.

U tom kontekstu, važno je naglasiti kako smo bili prvi kanton u Federaciji BiH koji je potpisao Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom FBiH u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Tim su Protokolom omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.

Za subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima odobreno je 1.300.000,00 KM kao bespovratna sredstva i kao pomoć u saniranju posljedica pandemije COVID-19.

Za poticanje održivog razvoja poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja u 2021. godini isplaćeno je 2.850.000,00 KM.

Također, za podizanje kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda HNK, odobreno je 1.400.000,00 KM. Sredstva su usmjerena za podršku poslovnim subjektima iz djelatnosti smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i pića čija je privredna aktivnost u 2021. godini narušena  zbog pandemije korona virusa. 

Tokom 2021. realizovano je niz mjera u cilju poboljšanja kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja kroz projekte obnove javnih objekata u HNK (osnovnih i srednjih škola i drugih javnih objekata). Nastavili smo i „Projekat energetske efikasnosti“ i napravili veliki iskorak ka ostvarenju zacrtanog cilja, obnove svih javnih objekata u Kantonu.

Ukupno smo izdvojili 2.396.000,00 KM na ime podrške razvoju sportske infrastrukture i kulture sporta, dok je na ime podrške razvoju kulture odobreno 1.466.000,00 KM.

Radili smo na tome da još više unaprijedimo saobraćajnu infrastrukturu, te smo na ime rekonstrukcije i investicijskog održavanja putnih komunikacija izdvojili 1.563.308,40 KM.

Nastavljajući strateško promišljanje, nakon usvojene Strategije razvoja, donijeli smo  Strategiju ruralnoga razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021. – 2027. godina. Svrha donošenja dokumenta je promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja.

Nastavljajući proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskoga standarda, svim studentima koji su aplicirali na javni poziv, a imali su urednu dokumentaciju, dodijeljena je stipendija ili subvencija smještaja u studentski dom. Vlada ukupno stipendira 2.663 studenata mjesečnim iznosom od 120 KM, dok se za potrebe smještaja u studentske domove isplaćuje mjesečna subvencija za njih 90 u mjesečnom iznosu od 189 KM.

Ulaganje u nauku u vrhu je prioriteta Vlade te je prvi put objavljen i proveden Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima na području HNK za što je odobreno 337.000,00 KM kao pomoć u radu i napredovanju za 92 naučnika-doktoranta.

Nastavljen je i projekat zapošljavanja pripravnika u okviru kojega je, u ovomu mandatu Vlade primljeno više od 600 mladih visokoobrazovanih osoba.

U dijalogu sa socijalnim partnerima doneseni su kolektivni ugovori za djelatnost srednjega obrazovanja i djelatnost osnovnoga odgoja i obrazovanja.

Konstruktivan dijalog Vlade sa sindikatima osnovnoga odgoja i obrazovanja rezultovao je i rješavanjem dugogodišnjega problema neujednačenosti primanja zaposlenika sa visokom stručnom spremom u osnovnim i srednjim školama. Koeficijenti zaposlenih u osnovnim školama su od 1.1.2022. godine uvećani za 50 %, a od 1.1.2023.  će se oni potpuno izjednačiti sa koeficijentima zaposlenih u srednjim školama.

U duhu socijalnoga dijaloga sa sindikatima sa područja zdravstva, Vlada je zaključila i granski Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika s polja zdravstva na području HNK.

Rješavanje problema izvršnih sudskih rješenja po tužbama budžetskih korisnika, zbog kršenja odredbi radnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora, bilo je među ključnim aktivnostima koje je Vlada nastavila i prošle godine u cilju fiskalne konsolidacije i smanjenja budžetskog duga. Do sada smo za tu namjenu izdvojili oko 25 miliona KM.

Želio bih istaknuti kako je Vlada svoje aktivnosti u 2021. godini provodila timski, koordinirano i u saradnji sa socijalnim partnerima, promovišući kulturu međusobnoga uvažavanja i dijaloga.

Cijeneći vaše vrijeme, a budući da cjelovite materijale imate, istaknuo sam samo jedan mali dio rada Vlade HNK u 2021. godini. Naše aktivnosti su bile daleko veće i opsežnije. O njima možemo, ukoliko imate pitanja dodatno govoriti ministri i ja'', zaključio je premijer Herceg.

Poslanici u Skupštini su razmotrili Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini o  kojem je također uvodno govorio premijer Herceg:

''Pred Vama je Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini u kojem su sažete osnovne smjernice i ciljevi rada svih kantonalnih organa uprave.

Program se, uz ostalo, zasniva na nizu strateških dokumenata koje smo u proteklom periodu donijeli i koji su ključni preduslov bilo kakvog razmišljanja razvoja. Osobito su nam značajna dva strateška dokumenta: Strategija razvoja HNK za period 2021. – 2027. te Strategija ruralnog razvoja HNK za isti period.

U protekloj godini, HNK je, kao i cijela Evropa i svijet, prošao kroz izrazito zahtjevan period koji se odnosio na nastavak provođenja epidemioloških mjera sa vrlo nepovoljnim uticajem na privrednu aktivnost koja je bila obustavljena ili smanjena u gotovo svim područjima.

U tom kontekstu, a budući da  borba s koronavirusom nije u cijelosti okončana, kao ključne izazove u 2022. godini identificirali smo: dalje jačanje zdravstvenog sistema, socijalne sigurnosti i oporavak privredne aktivnosti uz očuvanje radnih mjesta.

Također, u Programu koji je pred vama, utvrdili smo prioritetne ciljeve kako bismo nastavili naš zacrtani put ka viziji Hercegovačko-neretvanskog kantona kao privredno i društveno najrazvijenije regije u BiH – regije ugodnog življenja i visokog životnog standarda, s jakim preduzetništvom koje se zasniva na malim i srednjim preduzećima, poljoprivredi i turizmu.
Jedan od najvažnijih prioriteta jeste održivost javnih finansija, u cilju realizacije naših planiranih aktivnosti u vezi sa podrškom privredi, obrazovanju, mladima, sportu, kulturi i projektima od značaja za lokalne sredine.

Vezano za poboljšanje kvalitete života građana, uz niz aktivnosti koje se odnose na djelotvoran sistem zdravstva i efikasnu socijalnu zaštitu, osobito ističem kako smo odlučni nastaviti sa aktivnostima na poboljšanju materijalnog položaja korisnika boračko-invalidske zaštite na osnovu novoga Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, ali i podrškom njihove reintegracije na tržište rada kroz programe doškolovanja, prekvalifikacije i samozapošljavanja.  

Ovdje je važno istaknuti kako nastavljamo i s podrškom mladima kroz obavljanje pripravničkog staža u institucijama HNK, dodjelu stipendija i subvencija, podršku mladim naučnicima i dr.  

Kada su u pitanju javne finansije, držim važnim istaknuti da su konačno naša dugogodišnja inzistiranja i napori urodili plodom, te je početkom godine usvojen Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, čime se stvaraju bolji finansijski preduslovi za snažniju podršku brojnim segmentima našega društva.

U ovom složenom i izazovnom vremenu od nas se očekuje da adekvatno odgovorimo i na sigurnosne izazove. Stoga moramo voditi računa o  podizanju nivoa lične i imovinske sigurnosti građana u čemu je jako važna uloga Ministarstva unutrašnjih poslova. Činjenica je kako u MUP-u nedostaje značajan broj policijskih službenika, te je naša  obaveza da učinimo sve kako bi se osigurala njegova kadrovska popunjenost i materijalno-tehnička opremljenost što je preduslov održavanja javnog reda i mira te sigurnosti građana i imovine.

Naravno, uz sigurnost, našu pozornost posvetit ćemo unapređenju poslovnoga okruženja, održivom privrednom rastu i razvoju, energetskoj efikasnosti i razvijanju okolišne infrastrukture.

Također, preduzet ćemo sve raspoložive mjere kako bi se stvorio povoljan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća te uslova za privlačenje investicija, u cilju poboljšanja sposobnosti privrede Kantona da odgovori potrebama tržišta.

Na tom tragu, podsjetit ću na saradnju sa Razvojnom bankom FBiH kroz koju smo izradili uspješan model subvencionisanja kamata na kreditne plasmane, što planiramo nastaviti i dalje. 

Kada je u pitanju saradnja sa drugim institucijama osobito uspješnom smatram našu saradnju sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, u okviru Projekta Energetska efikasnost u BiH, kojega finansira Svjetska banka, a vezano za obnovu i utopljavanje javnih objekata u Kantonu. Do sada smo, kreditnim i vlastitim budžetskim sredstvima, obnovili brojne objekte u obrazovanju, zdravstvu i drugim područjima u svim našim jedinicama lokalne samouprave.

Također, Vlada će i u 2022. godini nastaviti aktivno učestvovati u radu regionalnih organizacija čija je članica osobito Jadransko-jonske euroregije u cilju poboljšanja privrednih aktivnosti i promocije potencijala Kantona. Ujedno, nastavit ćemo i sa aktivnostima na jačanju institucionalnih kapaciteta te stvaranju uslova za kvalitetno apliciranje na različite, osobito IPA fondove.

U Programu rada Vlade detaljno su navedene i pobrojane sve aktivnosti koje planiramo u ovoj godini. Premda smo objektivno suočeni sa brojnim izazovima, učinit ćemo sve da zacrtani plan u cijelosti ostvarimo i odgovorimo postavljenim zadaćama, sve u cilju boljitka našeg Kantona i njegovih građana'', rekao je premijer Herceg.

Nakon rasprave, poslanici u Skupštini usvojili su Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.