Službena stranica Vlade HNŽ/K
SVEČANOST URUČIVANJA UGOVORA O FINANSIRANJU U SKLOPU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE RH I BiH
U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske danas je u mostarskom hotelu Mepas održana svečanost uručivanja ugovora o finansiranju u okviru Programa prekogranične saradnje između RH i BiH za 2024. godinu. U prisustvu ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlića, poslanice u Poslaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović i gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića, prisutne je pozdravila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač. Uputila je zahvalu Vladi Republike Hrvatske, resornom ministarstvu i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH.
- Hvala im jer su još jednom dokazali da su uvijek uz nas, čuvajući našu neraskidivu povezanost kao jednog naroda koji dijeli zajedničke interese i iste ili slične dugoročne političke, društvene i ine ciljeve. Tu sam povezanost posebno osjetila proteklih mjeseci posjećujući neke od hrvatskih županija gdje sam, u formalnim i neformalnim susretima, osjetila iskrenu spremnost za svaki oblik podrške do nivoa koji zaista ohrabruje, bez obzira na izazove i probleme, one aktuelne i one koji su tek pred nama – rekla je Buhač, akcentujući i da su Hrvati u BiH i danas suočeni sa borbom za političku i nacionalnu ravnopravnost u državnom sistemu BiH.
- Sva složenost ove države na poseban se način manifestuje u ovom kantonu koji, u odnosu na sve druge, nosi svoje specifičnosti kojih uvijek moramo da budemo svjesni. Međutim, unatoč i uprkos svakom izazovu, duboko sam uvjerena da ćemo, držeći se u zajedništvu, prebroditi sve nevolje i uvijek iznova naći snagu za odbranu, jačanje i održanje našeg identiteta koji je srođen s ovim prostorom već vijekovima – dodala je premijerka HNK-a, ocijenivši današnji događaj činom od velikog značenja za unapređenje životnog, privrednog, kulturnog, vjerskog i uopće svakog boljitka Hrvata u BiH.
- Od iznimnog je značenja za nastavak razvoja prekogranične saradnje dvije države, kao i početka i dalje realizacije projekata koji će doći na dobro općim i javnim potrebama zajednice Hrvata u ovoj zemlji, ali i BiH odnosno svim njezinim građanima. Izdvojenim sredstvima iz Budžeta RH biće realizovano čak 88 projekata na prostoru BiH, sve u cilju pružanja podrške Vlade RH unapređenju rada zdravstvenih, obrazovnih, privrednih, kulturnih, sportskih i drugih ustanova, udruženja i društava koje rade na prostoru BiH sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Sve su to subjekti od vitalnog značenja za ukupnu brigu za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH koja je istorijska domovina i hrvatskog naroda. Nije to prvi put, nije to novost, to je kontinuitet rođen kako iz ustavne obaveze Republike Hrvatske tako i iz iskrene želje i predanosti hrvatske Vlade da nam uvijek bude podrška i oslonac, ma koliko složene političke okolnosti živjeli – zaključila je Buhač.
Cilj Programa prekogranične saradnje između RH i BiH jeste pružanje podrške Hrvatima u BiH, povezivanje sa Hrvatima u BiH, podrška njihovom povratku i ostanku, te očuvanje njihove pune ravnopravnosti kao i pridonošenje privrednoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji. Program je osmišljen kao odgovor na razvojne prioritete lokalnog i regionalnog nivoa i predstavlja podršku unapređenju kulturne, društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture.
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON IZDVAJA 4,2 MILIONA KM ZA LOKALNE SAOBRAĆAJNICE
- Prepoznajući značaj razvoja i izgradnje lokalnih i nekategoriziranih cesta, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, putem našeg resornog ministarstva i naše Uprave za ceste, osigurala doznačivanje ukupnog iznosa od 4.205.000,00 KM jedinicama lokalne samouprave odnosno gradovima i općinama na području HNK-a za projekte u cestogradnji, obnovi i uopće zahvatima na toj kategoriji saobraćajnica koje su, u većini slučajeva, žile kucavice za predmetne lokalne sredine – izjavio je danas ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda koji je, zajedno sa direktorom Uprave za ceste HNK-a Kemalom Šoljićem, potpisao pripadajuće ugovore sa gradonačelnicima i načelnicima odnosno predstavnicima sedam gradova i općina sa područja HNK-a.
Naime, na osnovu inicijative jedinica lokalne samouprave, u Budžetu HNK-a osigurana su grant sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM kojima će biti omogućeno provođenje projekata na lokalnim cestama. Sredstva su raspodijeljena na osnovu provedenog Javnog poziva i njime utvrđenih mjerila i načina utvrđivanja visine sredstava po korisnicima. Takođe, Vlada je donijela Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave na provođenje doznačeno i dodatnih 2.705.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne ceste, planirane Planom i programom Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a za 2024. godinu.
Uplata sredstava na račune gradova i općina uslijedit će nakon današnjeg potpisivanja ugovora kojima su regulisana međusobna prava i obaveze te osiguran nadzor nad utroškom sredstava. Obuhvaćeni su Grad Mostar, Grad Konjic, Grad Stolac, Općina Čitluk, Općina Neum, Općina Prozor-Rama i Općina Jablanica, dok će projekte koji se odnose na područja Grada Čapljine i Općine Ravno samostalno provesti resorno ministarstvo.
- Realizacijom planiranih projekata biće značajno unapređeno stanje na lokalnim i nekategoriziranim cestama, što će u velikoj mjeri doprinijeti boljim uslovima za život stanovnika svih područja našeg kantona – izjavio je ovom prilikom Kemal Šoljić.
ČELNICI KANTONA NAJAVILI RJEŠENJE PRONALAŽENJA NOVOGA PROSTORA VETERINARSKOGA ZAVODA HNK
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica boravili su danas u radnoj posjeti Veterinarskom zavodu HNK-a. Na radnom sastanku s direktoricom Zavoda Antonelom Bebek i njezinim saradnicima Lejlom Pobrić-Hadžihasanović, Robertom Bulićem i Lukom Laurom razgovarali su o aktivnostima i potrebama Veterinarskog zavoda za nastavak uspješnog rada.
- Zahvalna sam na vašoj spremnosti da se upoznate s našim svakodnevnim aktivnostima, uslovima u kojim radimo, stručnoj i kadrovskoj popunjenosti, opremljenosti, ali i problemima sa kojima se susrećemo. Naš je cilj da postignemo konkurentnost na tržištu kroz implementaciju novih dijagnostičkih metoda i zapošljavanje visokokvalificiranog kadra. Ipak, imperativ je prelazak u adekvatniji prostor koji bi nam omogućio širenje laboratorijskih kapaciteta, a time i spektra naših usluga, sve da bi osigurali kvalitet namirnica životinjskog porijekla i kontrolu nad zaraznim bolestima životinja. To je od izuzetne važnosti kako i za veterinarsku medicinu, tako i za javno zdravstvo – rekla je direktorica Bebek, dodavši da im je za odgovor zahtjevima tržišta potrebna nabavka dodatne laboratorijske opreme i namjenskog vozila te da na tom tragu očekuju podršku zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu.
- Skupština HNK-a odavno je prepoznala ulogu i značaj Veterinarskog zavoda ne samo za ovaj kanton nego i šire i to je bio jedan od motiva kada smo preuzimali osnivačka prava nad Zavodom. Naša je želja da postanu samoodrživa ustanova u kojoj će korisnici usluga, u najkraćem mogućem roku i u skladu sa najvišim evropskim standardima, dobiti rezultate svih pretraga i analiza za koje je Zavod ovlašten. Posebno raduje spremnost ovih mladih ljudi da odgovore na sve izazove koji su pred njima i stoga je naša zadaća, u zakonodavnom smislu, osigurati pretpostavke za njihov uspješan rad, a na izvršnoj vlasti osigurati odgovarajuće prostorne uslove za njihov rad i razvoj – poručio je Tomislav Martinović.
- Naša je posjeta samo potvrda iskrene zainteresiranosti da zajedničkim naporima radimo na tome da bi ovoj ustanovi i njezinim radnicima osigurali ono što im u ovom trenutku prioritetno treba, a to su odgovarajući uslovi za njihov rad. Veterinarski je zavod privremeno smješten u prostorije u kojim se danas nalazi, ali je i njihovo daljnje certifikovanje uslovljeno boljim prostorom. Zato i jesam ovom prilikom jasno iskazala spremnost da se posvetim hitnom rješavanju tog pitanja, da bi pomogli stvoriti nužne preduslove da Veterinarski zavod HNK-a, koji je kroz istoriju bio i ostao nezaobilazni faktor kako u zaštiti životinja tako i u zaštiti zdravlja ljudi i okoline, izraste u respektabilnu i samoodrživu instituciju – riječi su premijerke Buhač.
Inače, Veterinarski zavod HNK-a osnovan je još 1951. i danas je jedini ovlašteni veterinarski laboratorij na području Hercegovine, a radi u službi javnog zdravstva kroz osiguravanje sigurnosti hrane životinjskog porijekla i kontrolu nad pojavom i širenjem zaraznih bolesti životinja. Njihove su usluge akreditirane u skladu s međunarodnim standardom za ispitne i kalibracijske laboratorije. Zavod učestvuje u godišnjim programima za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja i programima kontrole nad namirnicama životinjskog porijekla finansiranim od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i u monitoring programima bruceloze malih preživača i pregleda pčelinjih zajednica finansiranim od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a. Među zaposlenicima su četiri doktora veterinarske medicine, dva magistra prehrambenog inženjerstva, tri laboratorijska tehničara i pet radnika u Općem odjelu. Zavod ima dva dijagnostička odjela, Odjel za zarazne i nametničke bolesti, te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, u sklopu kojih su: Serološka laboratorija, Laboratorija za bolesti pčela, Laboratorija za mikrobiologiju hrane, hrane za životinje i vode, te Laboratorija za molekularnu dijagnostiku i Laboratorija za analitičku kemiju i rezidue koji su u pripremi.
VISOKA DELEGACIJA VLADE HNK-A NA KONFERENCIJI O PRISTUPNIM PREGOVORIMA SA EU
U Sarajevu je, u Velikoj dvorani Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u organizaciji Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i Uprave za evropske integracije BiH, u toku konferencija naziva ''Pristupni pregovori BiH sa Evropskom unijom''. Događaj je okupio visoke dužnosnike sa svih nivoa vlasti u BiH, potom predstavnike Evropske komisije i voditelje timova za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji iz zemalja okruženja.
Konferenciju je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, naglasivši da je cilj skupa informisati donositelje odluka sa svih nivoa vlasti u BiH te predstaviti obaveze koje predstoje u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Raspravi prisustvuje i visoka delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosno gotovo svi čelnici kantonalnih resora, predvođeni premijerkom Marijom Buhač. Premijerka je i ovom prilikom naglasila neupitnu opredijeljenost Vlade HNK-a da, u okviru svojih nadležnosti, pruži maksimalni doprinos procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, što je jedan od prioriteta i u programskim smjernicama djelovanja Vlade.
MARTINOVIĆ, VLAISAVLJEVIĆ I BUHAČ U KLIŠANSKOM KRAJU: PODRŠKA POVRATKU I OBNOVI, UKLJUČUJUĆI I KULTURNO-HISTORIJSKE SPOMENIKE
Delegacija hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu boravila je danas u posjeti katoličkim župama klišanskog kraja. Domaćini predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i sporta Sanji Vlaisavljević i premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić.
Za posjete im je predstavljena slika tog kraja, u kojem nažalost momentalno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi taj prirodnim resursima, historijom i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogat prostor, smješten u dolini Neretvice. Gosti su obišli župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva porodice Anđelić i presudnog uticaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu tog kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuti objekt, star više od dvjesto godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i mnogi drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg vijeka.
Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, saradnjom lokalnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različitim nivoima vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNK-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, akcentirano je ovom prilikom. Iskorak, dogovoren nakon današnjeg posjeta, obnova je i zaštita kulturno-historijskih spomenika u koju će se, po riječima federalne ministrice Vlaisavljević, uključiti i njeno ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene. Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su da je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskom kraju važan, uključujući i obnovu historijskih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskog katoličkog puka na tim prostorima.
ZAVRŠNA MANIFESTACIJA PROJEKTA KULTURNE RUTE IZ PERSPEKTIVE MLADIH
Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, u Centru za kulturu Mostar održana je završna manifestacija projekta ''Kulturne rute iz perspektive mladih'', u organizaciji Vijeća mladih Grada Mostara, Vijeća mladih Grada Konjica, Vijeće mladih Općine Čitluk i Vijeće mladih Općine Jablanica. Događaj je okupio učenike, nastavnike, predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova, kao i zakonodavne i izvršne vlasti HNK-a.
Cilj projekta je unapređenje položaja mladih u oblasti kulture, sporta, ekologije i društvene odgovornosti, a realizovan je uz podršku premijerke HNK-a Marije Buhač i ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnana Velagića. Mladi su učestvovali u nagradnom konkursu pod nazivom ''Kulturnu baštinu svoga grada opisujem i slikam cijelim svojim bićem'', a nagrađeni literarni i likovni radovi srednjoškolaca pokazali su izuzetnu kreativnost i posvećenost očuvanju kulturne baštine.
Jedna od ključnih aktivnosti bila su četiri turistička izleta gdje su mladi iz Mostara, Konjica, Čitluka i Jablanice bili gosti i domaćini jedni drugima, u cilju upoznavanja, razmjene iskustava i učenja o kulturno-historijskim znamenitostima njihovih gradova. Na manifestaciji su promovisani nagrađeni radovi, čitana literarna ostvarenja, prikazani prvoplasirani video radovi iz kategorije likovnih radova, dok su ostali radovi predstavljeni u štampanoj brošuri i izloženi na samom događaju.
PREMIJERKA OTVORILA DANE MEDITERANA U NEUMU
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svečano je sinoć u Neumu otvorenim proglasila 6. Dane Mediterana ''Neum 2024.'', sada već tradicionalnu dvodnevnu poljoprivredno-izložbenu međunarodnu sajamsku manifestaciju koja, u organizaciji Općinske uprave Neuma, okuplja mnoštvo posjetitelja na krajnjem hercegovačkom jugu.
U pozdravnom govoru akcentirala je da je Neum naša spona sa prelijepim Jadranom i istinski dragulj ne samo HNK-a nego i cijele BiH.
- Neum kroz protekle godine uspješno čini niz iskoraka, gradeći o sebi sliku ne samo ljetne destinacije nego mjesta koje nudi cjelogodišnji turizam i raznovrsnu ponudu u kojoj spaja svoje bogomdane prirodne ljepote sa jedinstvenim proizvodima predanog rada našeg čovjeka. Ovaj sajam je odlična platforma za promovisanje ukupnih turističkih potencijala Neuma i njegovog zaleđa. Mi, kao Vlada, prepoznajemo i jako podržavamo ovakve projekte i viziju vodećih ljudi ove općine, na čelu sa načelnikom Draganom Jurkovićem, i zato smo i ove godine sa vama – poručila je Buhač koja je, zajedno sa općinskom rukovodstvom, te kantonalnim ministrima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mariom Juricom i trgovine, turizma i zaštite okoliša Emilom Balavcem, prethodno obišla uspješne mjesne poljoprivrednike, vinare, maslinare, pčelare i neumsku uljaru, te održala sastanak s članovima udruženja hotelijera.
- Obilazak ovdašnjih privrednika i neumske uljare samo su mi potvrdili čvrsto uvjerenje da HNK ima izrazite potencijale u svojim prirodnim resursima, svojim ljudima, svojoj proizvodnji. To zaslužuje, ima i imaće konkretnu podršku kantonalne vlasti. Turizam, kao strateška privredna grana HNK-a, u Neumu nije samo posao, nego i način života koji stanovnike ovog grada povezuje sa cijelim svijetom, ali i koji u svijet šalje poruku o nama i ovom podneblju, a neumska poljoprivreda i agroturizam u toj priči imaju svoje važno mjesto – rekla je premijerka dodavši i to da kantonalna vlast u integrisanju turizma i poljoprivrede vidi održivi razvoj koji znači prosperitet i ovdašnjoj zajednici i HNK-u u cjelini.
- Zato sam zahvalna organizatorima ovog sajma i rukovodstvu Općine Neum na trudu i posvećenosti zajedničkom cilju, jednako kao i svima koji su uveličali ovaj događaj. Neka nam ovih par dana bude ispunjeno posebnom inspiracijom, upoznavanjem i uživanjem u svemu onom što nam Neum i Mediteran nude – zaključila je premijerka Buhač, proglasivši Dane Mediterana i službeno otvorenim.
POŽARI KOD JASENICE I KRIVODOLA ZASAD POD KONTROLOM, ALI OPASNOST NIJE PROŠLA
Vezano za požare većih razmjera koje su proteklih dana aktivni na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, iz Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a obavijestili su da je trenutno aktivan veći požar na prostoru grada Mostara, na brdu iznad naselja Jasenica, te u blizini Krivodola. Vatrogasci su na terenu, požari su zasad, zahvaljujući nadljudskim naporima pripadnika profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica i mještana koji su priskočili u pomoć, pod kontrolom i u trenutku pisanja izvještaja nisu ugroženi ni stanovništvo ni materijalna dobra.
- To i dalje ne znači da smo van opasnosti jer na situaciju sa požarom utječe niz faktora, posebno snaga i pravac vjetra. U dogovoru sa komandantom Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar upućen je zahtjev Oružanim snagama BiH za pomoć u gašenju požara iz zraka – rekao nam je šef Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a Marin Čović, dodavši da su u stalnom kontaktu sa svim gradovima i općinama, odnosno svim vatrogasnim jedinicama na prostoru Kantona.
Inače, od početka godine, na području HNK-a evidentirano je 1020 požara, a u većini slučajeva gorjeli su trava i nisko raslinje.
- Uslijed velike suše i visokih temperatura, broj požara u posljednjih petnaest dana je intenzivisan, te na dnevnom nivou imamo 30 do 40 požara i više. Samo u julu bilježimo 332 borbe s plamenom. Požarišta većih razmjera imalo smo, na žalost, na gotovo čitavom prostoru HNK-a, a najviše u Stocu, Čapljini, Čitluku i Mostar. Svi su uspješno ugašeni bez većih posljedica po stanovnike, te stambene i druge objekte – izjavio je Čović.
Zahvalivši vatrogascima na njihovoj po tko zna koliko puta posvjedočenoj požrtvovnosti kojom brane ljudske živote i sva naša dobra, premijerka HNK-a Marija Buhač i ovom prilikom je pozvala sve sugrađane na pojačan oprez i krajnje odgovorno ponašanje u smislu izbjegavanja bilo kakvih rizičnih radnji kada je u pitanju paljenje vatre.
Iz MUP-a HNK-a upozoravaju da u jednom dijelu požara ima indicija o ljudskom faktoru, bilo da je riječ o nemaru ili o namjeri, pa su pozvali sve građane koji primijete sumnjiva postupanja da ih obavezno i bez odgode prijave policiji na broj 122.
ZAHVALNICA SINDIKATA SIPA-E ZA PODRŠKU MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI POLICIJSKIH SINDIKATA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas se u svom kabinetu susrela sa rukovodiocima Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koji su joj, tom prilikom, uručili zahvalnicu za pruženu podršku organizaciji Međunarodne konferencije policijskih sindikata, održane u Neumu.
Naime, Sindikat radnika SIPA-e već sedmu godinu za redom, u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH, organizuje konferenciju policijskih sindikata pod nazivom ''Turistički potencijali Bosne i Hercegovine sa aspekta sigurnosti''. Ove godine u radu konferencije učestvovalo je 60 delegata više policijskih i drugih sindikalnih organizacija sigurnosnih organa iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, kao i delegata Alijanse sindikata policije EU-a i CESP-a.
Prateći program ove konferencije čije je značenje prepoznala i Vlada HNK-a bili su sindikalni sportski susreti sa oko 200 učesnika iz više međunarodnih policijskih organa.
