Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je danas Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode za koje nisu potrebna dodatna financijska sredstva. Cilj je otklanjanje različnoga postupanja po primjeni istog zakona te će u predstojećem razdoblju u ovim pitanjima biti primjenjivani federalni propisi.

Vlada je dala suglasnost za zaključivanje Ugovora o poslovnoj suradnji između Ministarstva prometa i veza HNŽ-a i županijskoga MUP-a kako bi dva resora razmijenila cjelovite podatke o prometnim nezgodama koje su se zbile na regionalnim prometnicama, što će biti osnovom za pristupanje saniranjima oštećenja na prometnoj infrastrukturi te za izradbu studije o crnim točkama te izradbu projektne dokumentacije za njihovo rješavanje.

Na današnjoj su sjednici usvojene i odluke o davanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata više fotonaponskih elektrana na području Pologa kod Mostara.

Usvojena je i Informacija Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-a o dosadanjemu tijeku pregovora za potpisivanje Kolektivnoga ugovora za službenike tijela uprave i sudbene vlasti u FBiH. Vlada HNŽ-a dužna je razmotriti predloženi dokument i donijeti Odluku o pristupu Kolektivnom ugovoru, kao i davanju ovlasti za njegovo potpisivanje te eventualno potpisivanje i Aneksa na taj ugovor. U konačnici, bit će potpisan jedinstveni kolektivni ugovor za službenike tijela uprave i sudbene vlasti za sve općine i gradove, županije i Federaciju BiH.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Izvješća privremenoga Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a za 2022. godinu. U Izvješću je istaknuto kako se najveći broj projekata u izvještajnom razdoblju odnosi na povećanje energetske učinkovitosti zdanja te je preporuka financirati saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada kao jednoga od najvećih rizika za okoliš u Županiji. Usvojene su i odluke o imenovanju privremenoga Upravnog odbora Fonda, kao i o pristupanju raspisivanja javnih oglasa za imenovanje članova Upravnoga i Nadzornoga odbora Fonda.

Vlada je usvojila i Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a o ostvarenju županijskih novčanih potpora za 2023. godinu. Izvješće je obuhvatilo provedene aktivnosti donošenja provedbenih propisa, programa i naputaka, tijek zaprimanja i obradbe zahtjeva, odobrene zahtjeve po vrstama potpora, broj klijenata i odobrena sredstva. Pravo na novčane potpore ostvarilo je 4630 klijenata prema modelu poticanja biljne i animalne proizvodnje, 277 klijenata prema modelu kapitalnih/investicijskih ulaganja i njih devet prema modelu potpore otkupu voća, povrća i grožđa iz domaće proizvodnje. Tako je lani za poticaje u poljoprivredi dodijeljeno 4.590.313,00 KM.

Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a, Vlada je usvojila Izvješće o ostvarenim ishodima razminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava u protekloj godini.

Usvojena je i Odluka o usvajanju Procjene ugroženosti od požara Županije koja svojim zemljopisnim položajem i reljefom, veličinom urbanih sredina, brojem stanovnika, površinom šumskih predjela, položajem industrijskih građevina i objekata, položajem elektroenergetskih postrojenja i drugim aspektima zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spada među najugroženije prostore na području BiH. S ciljem poboljšanja organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, potrebno je donijeti podzakonske propise u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu u HNŽ-u, riješiti organizaciju i status službi za zaštitu od požara u skladu sa propisima, osigurati izvor financijskih sredstava potrebnih za nabavu opreme i materijalno-tehničkih sredstava, utvrditi pravne osobe koje su obvezne donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite od požara.

Između ostaloga, kao nužno navodi se: u poslovnim i javnim zdanjima osigurati propisan broj ispravnih aparata za početno gašenje požara, a u zdanjima s izvedenom hidrantskom mrežom osigurati njezinu ispravnost i potrebnu opremu u zidnim ormarićima unutarnje hidrantske mreže; žurno donijeti propise s polja šumarstva s ciljem utvrđivanja i provedbe preventivnih mjera te izraditi procjenu stupnja ugroženosti šuma i šumskoga zemljišta od požara; urediti odlagališta otpada u skladu sa zakonskim aktima, a protuzakonita odlagališta sanirati; mjerodavna tijela trebaju izraditi planove za zaštitu od požara zaštićenih područja; sudionici u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara moraju stalno upozoravati javnost na opasnosti od nastajanja požara, a posebna pozornost treba biti posvećena izobrazbi djece predškolskoga i školskoga uzrasta; s obzirom na veliki problem gašenja požara na otvorenomu prostoru odnosno na postojeći način angažiranja zračnih snaga (helikoptera i zrakoplova), potrebno je razmotriti mogućnost pojednostavljivanja propisanih postupaka; s obzirom na nezadovoljavajuće stanje hidrantske mreže (neispravni, nedostatan broj, nedostatak opreme, protočni kapacitet…), potrebno je propisati načine i nositelje aktivnosti za otklanjanje tih nedostataka.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović, zajedno s načelnikom Općine Ravno Andrijom Šimunovićem i EU koordinatoricom Vlade HNŽ-a Kristinom Crnjac, boravili su danas u radnomu posjetu Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Općinskomu poglavarstvu Konavala. S dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i konavoskim načelnikom Božom Lasićem, te njihovim suradnicima, otvoreno je niz tema, s naglaskom na prekograničnu suradnju i mogućnosti boljega iskorištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova za tu namjenu.

Naime, u tijeku je nekoliko zajedničkih vitalnih infrastrukturnih projekata uz dugi granični i pogranični pojas naših dvaju županija. To je prostor općine Ravno, kao druge najveće općine u FBiH, gdje su u tijeku projekti izgradnje, obnove i proširenja prometnica i pristupa međudržavnim graničnim prijelazima glede bolje i sigurnije prometne povezanosti, te izgradnje vodoopskrbnih i odvodnih sustava, osobito na prostoru Ivanice koja će i vodoopskrbno i u mreži odvodnje biti povezana s Dubrovnikom, uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske.

- Ovom smo prigodom posebno otvorili teme unaprjeđenja iskorištenja IPA prekograničnih projekata te modaliteta zajedničkoga razvijanja turističkih potencijala. Zajednička nam je opredijeljenost nastaviti razvijati našu jako dobru suradnju, sve na tragu održivoga gospodarskog razvitka i daljnjega napretka naših sredina te unaprjeđenja kakvoće življenja našega pučanstva – komentirala je Buhač, naglasivši važnost razmjene iskustava s ovom hrvatskom županijom, osobito na tragu planova HNŽ-a za osnivanje Ureda za EU integracije i EU fondove odnosno u svjetlu činjenice da i županije čekaju iznimno velike i složene zadaće po otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

- Imamo desetak projekata prekogranične suradnje koje dvije županije, kroz svoja tijela ili jedinice lokalne samouprave, zajednički prijavljuju. To je način na koji ćemo nastaviti raditi, očekujući uspjeh prijavljenih projekata koji će osjetno doprinijeti rastu kakvoće života s obje strane granice – poručio je župan dubrovačko-neretvanski naglasivši snažne prijateljske i partnerske poveznice HNŽ-a i DNŽ-a.

Konavoski načelnik podsjetio je na uspješnu suradnju Konavala, Mostara i Ravnoga na projektu revitalizacije negdanje uskotračne pruge Ćiro, istaknuvši kako Konavle i Ravno imaju i potpisani sporazum o prijateljstvu. Izrazio je punu pripravnost za pomoć HNŽ-u u osnivanju ureda koji bi radio na iskorištenju sredstava iz fondova Europske unije, a kao predsjednik Hrvatske zajednice općina, obećao je i konkretnu pomoć u obogaćenju knjižnoga fonda Narodne knjižnice HNŽ-a.

Podsjećamo, Hercegovačko-neretvanska i Dubrovačko-neretvanska županija suosnivačicama su i stalnim članicama Jadransko-jonske euroregije, zahvaljujući kojoj je dosad ostvareno nekoliko značajnih prekograničnih projekata u više područja, od infrastrukture, gospodarstva i poljoprivrede, do obrazovanja, turizma i zaštite okoliša.

- Tu suradnju želimo produbiti i podići na novu razinu – dodala je predsjednica Vlade, zahvalivši kolegama Dobroslaviću i Lasiću na gostoprimstvu i nedvojbenoj pripravnosti za daljnjim jačanjem prijateljskih veza dvaju županija, kao i njihovih pojedinačnih gradova i općina.