Ustav HNK

U S T A V

Hercegovačko-neretvanskog kantona

 

I. USPOSTAVLJANJE KANTONA

Član 1.

Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima ostvarujući svoja suverena prava uspostavljaju Hercegovačko-neretvanski kanton (u daljem tekstu: «Kanton»).

Član 2.

Kanton je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: «Federacija») sa posebnim režimom.
Teritorij i granice Kantona utvrdiće se posebnim propisom.

Član 3.

Ovim Ustavom uspostavljaju se organi kantonalne vlasti, osigurava zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije i ovim Ustavom.

Član 4.

Sastav svih tijela vlasti u Kantonu i u općinama mora održavati nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drugačije utvrđeno.

Član 5.

Službeni naziv kantona je: Hercegovačko-neretvanski kanton.

Član 6.

Sjedište Kantona je u Mostaru.

Član 7.

Kanton ima grb, zastavu i pečat, kao i druge simbole o kojima odlučuje Skupština Kantona.
Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u Skupštini Kantona, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika.
Simboli Kantona upotrebljavat će se u skladu sa zakonom.

Član 8.

Službeni jezici Kantona su bosanski i hrvatski jezik.
Službeno pismo je latinica.
Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave, u skladu sa zakonom.
 

II. LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE

Član 9.

U izvršavanju svojih nadležnosti Kanton:

  1. poduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih i nacionalnih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije i predviđenim instrumentima Ustava Federacije i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom.
  2. izvršava svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj općini.
     

Član 10.

Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnog povratka u prebivališta iz kojih su prognani.
Sve osobe imaju pravo, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom, da im se vrati sva imovine oduzeta u toku etničkog progona, kao i na nadoknadu sve imovine koja im ne može biti vraćena.
Sve izjave i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno one koje se tiču odricanja od prava na zemlju i drugu imovinu, smatraju se ništavnim.

Član 11.

Sudovi i drugi organi kantonalne vlasti primjenjuju i poštuju prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Ustavu i Aneksu na Ustav Federacije.

Član 12.

Sva tijela Kantona će, u okviru saradnje koju ostvaruju organi Federacije, ostvarivati saradnju sa međunarodnim promatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu na Ustav Federacije.
 

III. SARADNJA SA OMBUDSMANIMA

Član 13.

Organi Kantona i općina osiguravaju saradnju sa ombudsmanima.

Član 14.

Organi Kantona i općina će ombudsmanima, na njihov zahtjev, omogućiti ispitivanje djelatnosti bilo koje institucije Kantona ili općine, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanja njegovih posljedica, omogućiti istraživanja svih službenih dokumenata uključujući tajne, kao i sudske i upravne spise i omogućiti saradnju svake osobe uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa.
Kanton će ombudsmanima u izvršavanju njihovih funkcija omogućiti prisustvo sudskim i upravnim postupcima ko i sastancima drugih organa, te pristup i kontrolu svih mjesta gdje su osobe lišene slobode, zatvorene ili gdje rade.
Organi Kantona i općina su obavezni razmotriti izvještaj ombudsmana i odgovoriti u roku koji on odredi.
 

IV. NADLEŽNOSTI KANTONALNE VLASTI

Član 15.

Kanton ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvrđene kao zajedničke nadležnosti Federacije i Kantona a posebno za:

  1. uspostavu i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama,
  2. utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja,
  3. utvrđivanje i provedba kulturne politike,
  4. utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata,
  5. utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguranja javnih službi,
  6. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje,
  7. donošenje propisa o unaprijeđenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti,
  8. donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti,
  9. utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući i donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji,
  10. provedbu socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite,
  11. stvaranje i provođenje politike kantonalnog turizma: razvoj turističkih resursa,
  12. finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih organa oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Član 16.

U skladu sa Ustavu Federacije, Kanton i Federacija odgovorni su za:

  1. garanciju i provođenje ljudskih prava;
  2. zdravstvo;
  3. politiku zaštite čovjekove okokline;
  4. komunikacijsku i transportnu infrastrukturu;
  5. socijalnu politiku;
  6. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu;
  7. imigraciju i azil;
  8. turizam;
  9. korištenje prirodnih bogatstava.

Član 17.

Nadležnosti iz člana 16. Ustava mogu se ostvarivati zajednički ili odvojeno, ili od strane Kantona uz koordnaciju sa federalnom vlašću, u skladu sa odredbama Ustava Federacije i zakona.
Način ostvarivanja nadležnosti iz stava 1. ovog člana Kanton će s Federacijom uređivati na trajnoj osnovi.

Član 18.

Kanton može, u skladu sa zakonom Kantona, delegirati na federalnu vlast određene nadležnosti.
Zakon iz prethodnog stava donosi se dvotrećinskom većinom glasova, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika.

Član 19.

Kanton može prenijeti svoje nadležnosti na općine na svom teritoriju.
Kanton će prenijeti na općinu na svom teritoriju nadležnosti iz člana V.2.(2.) Ustava Federacije, ako to pćina zahtijeva.
Kanton će utvrditi izvore i način finansiranja za prenesene nadležnosti.
Kantonalna vlast će, u okviru prenesenih nadležnosti, obavljati upravni nadzor nad radom općinskih tijela vlasti.

Član 20.

Prilikom donošenja propisa koji se odnose na lokalnu samoupravu, Kanton je dužan na odgovarajući način konsultovati općinske vlasti.
 

V. STRUKTURA KANTONALNE VLASTI

A) ZAKONODAVNA VLAST KANTONA
SKUPŠTINA KANTONA
1. Opće odredbe


Član 21.

Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština Kantona (u daljem tekstu: «Skupština») koja je jednodomna.

Član 22.

Skupština Kantona sastoji se od 50 poslanika.

Član 23.

Nacionalna struktura poslanika u Skupštini odražava nacionalnu strukturu stanovništva u Kantonai u skladu sa izbornim zakonom.

Član 24.

Poslanici u Skupštini Kantona imaju dvogodišnji mandat.

Član 25.

Poslanike za Skupštinu Kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijelom teritoriju Kantona u skladu sa Ustavu i zakonu.

 

Član 26.

Prije svakih izbora, svaka registirana stranka koja sudjeluje na izborima objavljuje izbornu listu kandidata.
Poslanici u Skupštini Kantona bit će birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova.
Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede sa ostatka vrha liste.

Član 27.

Svaka osoba s pravom glasa može biti birana za poslanika u Skupštini.
Nespojive su funkcije poslanika u Skupštini s funkcijom predsjednika Kantona, zamjenika predsjednika Kantona, članova Vlade i zamjenika ministra, te sudija sudova Kantona kao i drugih funkcija određenih zakonom.

Član 28.

Skupština Kantona prvi put bit će sazvana najkasnije 10 dana nakon objave rezultata izbora.

Član 29.

Skupština donosi poslovnik o svom radu.

Član 30.

Skupština ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju između poslanika Skupštine.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Skupštine ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Član 31.

Skupština Kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njenim poslovnikom. Skupština Kantona objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama.

Član 32.

Kantonalni propisi stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali po pravilu ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Kantona.
Kantonalni propisi mogu se objavljivati i u službenom glasilu Federacije.

Član 33.

Poslanici u Skupštini imaju pravo na naknadu

Član 34.

Poslanici u Skupštini neće biti krivično gonjeni ni odgovorni u građanskom postupku za djela učinjena u vršenju svoje dužnosti.
Nijedan poslanik ne može biti pritvoren ili lišen slobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji, bez odobrenja Skupštine Kantona.

2. ODLUČIVANJE U SKUPŠTINI KANTONA

Član 35.

Skupština Kantona može zasjedati ako njoj prisustvuje većina poslanika.
Odluke u Skupštini donose se natpolovičnom većinom prisutnih na sjednici Skupštine, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Ustavom ili Poslovnikom Skupštine.

Član 36.

Skupština dvotrećinskom većinom:

  1. priprema i usvaja ustav Kantona,
  2. donosi zakon o prenošenju nadležnosti Kantona na općinsku ili federalnu vlast,
  3. smjenjuje guvernera i zamjenika guvernera Kantona, uključujući većinu bošnjačkih poslanika i većinu hrvatskih poslanika.

Član 37.

Odluke koje se tiču vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih naroda u Kantonu, zahtijevaju saglasnost većine poslanika u Skupštini, uključujući većinu hrvatskih i većinu bošnjačkih poslanika.
Primjena odredbe iz stava 1. ovog člana može se zahtijevati većinom glasova hrvatskih ili bošnjačkih poslanika prisutnih sjednici.
Ukoliko je većina preostalih poslanika protiv primjene odredbe iz stava 1. ovog člana osnovat će se zajednička komisija bošnjačkih i hrvatskih poslanika radi razrješenja tog pitanja.
Ako komisija nije u mogućnosti to pitanje razriješiti u roku od sedam dana od pozivanja na odredbu iz stava 1. ovog člana, pitanje će po hitnom postupku riješiti najviši sud Kantona, ukoliko je to pitanje u isključivoj nadležnosti Kantona.
Ako to pitanje nije u isključivoj nadležnosti Kantona odluku donosi najviši sud Kantona uz mogućnost žalbe Ustavnom sudu Federacije.
Postupak pred sudom iz stava 3. i 4. ovog člana uredit će se posebnim zakonom.

Član 38.

Kada guverner Kantona, u saglasnosti sa zamjenikom guvernera Kantona utvrdi da Skupština nije u mogućnosti donijeti propis po postupku iz člana 37. ovog Ustava, utvrđuje uz saglasnost sa zamjenikom guvernera Kantona, prijedlog tog propisa, i upućuje ga Vladi Kantona da ga donese u roku od 7 dana.
Ovaj propis ostaje na snazi najduže 60 dana.
Ako Vlada u roku od 7 dana ne donese propis iz stava 1. ovog člana, guverner i zamjenik guvernera će ovaj prijedlog proglasiti važećim.
Ukoliko Skupština u roku od 60 dana od dana proglašenja propisa iz stava 1. ovog člana ne usvoji ovaj propis, guverner uz saglasnost zamjenika guvernera može raspustiti Skupštinu, s tim da se Skupština ne može raspustiti u razdoblju od šest mjeseci od prvog saziva.
Guverner uz suglasnost zamjenika guvernera raspušta Skupštinu kad ona ne usvoji Budžet Kantona najkasnije 90 dana od početka budžetske godine.
 

3. NADLEŽNOST SKUPŠTINE

Član 39.

Skupština:

  1. priprema i usvaja Ustav Kantona;
  2. bira i smjenjuje guvernera i zamjenika guvernera;
  3. potvrđuje imenovanje Vlade Kantona;
  4. bira suce kantonalnih sudova;
  5. utvrđuje nadležnost kantona i općinskih sudova;
  6. donosi zakone i ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti;
  7. usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebito finansiranje;
  8. provodi istrage i u tu svrhu može zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka, ne ulazeći u nadležnosti sudova;
  9. donosi Poslovnik Skupštine;
  10. bira poslanike Kantona u Dom naroda Parlamenta Federacije iz reda poslanika Skupštine, u skladu sa Ustavu Federacije;
  11. vrši druge poslove iz svog djelokruga kao i one koje su joj povjerene;
  12. odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma s državama i međunarodnim organzacijama, uz saglasnost Parlamenta Federacije.
     

B. IZVRŠNA VLAST KANTONA

 

Član 40.

Izvršnu vlast Kantona čine guverner, zamjenik guvernera i Vlada Kantona.

1. Guverner i zamjenik guvernera Kantona

Član 41.

U izboru guvernera i zamjenika guvernera Kantona, Klub hrvatskih poslanika i Klub bošnjačkih poslanika odvojeno kandidiraju po jednu osobu.
Izbor guvernera i zamjenika guvernera zahtijeva prihvaćanje oba kandidata zajednički većinom glasova bošnjačkih poslanika i većinom glasova hrvatskih poslanika.
Ukoliko zajednička kandidatura ne dobije potrebitu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu za guvernera i zamjenika guvernera Kantona.

Član 42.

Izabrane osobe će naizmjenično, po jednu godinu, biti guverner, a zatim zamjenik guvernera Kantona u razdoblju od dvije godine.
Guverner i zamjenik guvernera ne mogu vršiti tu funkciju više od dva uzastopna dvogodišnja mandata.
Guverner Kantona, predsjednik Skupštine Kantona i predsjednik Vlade Kantona ne mogu biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda.

 

Član 43.

Ukoliko guverner ili zamjenik guvernera umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja, postupak predviđen u članu 41. ovog Ustava provest će u roku od trideset dana Klub poslanika koji je kandidirao osobu koja se zamjenjuje da bi se popunilo upražnjeno mjesto do kraja započetog mandata.
Guverner ili zamjenik guvernera obavljat će obje funkcije tokom perioda predviđenog u stavu 1. ovog člana ako prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, ovaj drugi određeno vrijeme nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti.
Ukoliko oba mjesta ostanu upražnjena, predsjednik Skupštine Kantona obavljat će obje funkcije za potrebni period.

Član 44.

Guverner i zamjenik guvernera predstavljaju Kanton u okviru Ustavom i zakonom utvrđenih nadležnosti.

Član 45.

Guverner je odgovoran za:

  1. imenovanje Vlade Kantona,
  2. predlaganje sudija kantonalnih sudova,
  3. proglašenje zakona koje donosi Skupština,
  4. davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida,
  5. podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije, u skladu sa članom IV.C.10.(2) (b) i Ustava Federacije,
  6. razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje saradnje organa Kantona s ombudsmenima,
  7. provedbu politike i izvršavanje propisa Kantona uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije,
  8. davanje preporuka i inicijativa iz oblasti kantonalnog zakonodavstva,
  9. staranje o ostvarivanju saradnje s tijelima Federacije,
  10. potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona,
  11. druga pitanja utvrđena ovim Ustavom i zakonom Kantona, kao i poslove koje mu povjeri Skupština.
     

Član 46.

Guverner u saglasnosti sa zamjenikom guvernera imenuje i smjenjuje Vladu, predlaže sudije kantonalnog suda, te predlaže amandmane na Ustav Kantona.

Član 47.

Zamjenik guvernera Kantona je odgovoran za:

  1. zamjenjivanje guvernera Kantona u slučajevima navedenim u članu 45. ovog Ustava,
  2. djeluje sa guvernerom Kantona u skladu sa članom 46. ovog Ustava,
  3. izvršavanje ovlaštenja povjerenih od guvernera Kantona ili Skupštine Kantona,
  4. pomaganje guverneru Kantona u provođenju i politike izvršavanja kantonalnih propisa.

     

3. VLADA KANTONA

Član 48.

Vlada Kantona sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika i ministara.
Predsjednik i zamjenik predsjednika, te resorni ministri i njihovi zamjenici ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Vladu čine jednak broj članova iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda kao i određeni broj članova koje čine ostali.

Član 49.

Vladu Kantona i zamjenike ministara imenuje guverner Kantona, uz saglasnost zamjenika guvernera Kantona, a potvrđuje Skupština dvotrećinskom većinom glasova.
Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

Član 50.

Vlada Kantona se može smijeniti odlukom guvernera uz saglasnost zamjenika guvernera ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi dvotrećinskom većinom glasova u Skupštini Kantona.
Guverner smjenuje ministra i zamjenike ministara na prijedlog predsjednika uz saglasnost zamjenika predsjednika Vlade.

Član 51.

Vlada Kantona odgovorna je za:

  1. provedbu kantonalne politike, predlaganje i izvršavanje kantonalnih zakona i drugih propisa,
  2. izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti,
  3. pripremu prijedloga budžeta,
  4. osiguranje saradnje Vlade Kantona i ombudsmana,
  5. nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u vezi sa kršenjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonalnom policijom,
  6. osiguranje da nacionalna struktura policije održava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva te općine,
  7. vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom ili drugim propisima.
     

Član 52.

Vlada je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u vanrednim okolnostima kad Skupština nije u stanju djelovati.
Propis donesen u skladu sa stavom1. ovog člana prestaje važiti čim prestanu uslovi zbog kojih Skupština nije bila u mogućnosti djelovati, a najkasnije 30 dana od njegovog donošenja.
Uredbama iz prethodnog stava ne mogu se derogirati prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i ovim Ustavom.
Uredbe iz stava 1. ovog člana Vlada donosi dvotrećinskom većinom uključujući većinu glasova članova Vlade iz reda bošnjačkog naroda i većinu glasova članova Vlade iz reda hrvatskog naroda.
Član 53.

Guverner i zamjenik guvernera, predsjednik i zamjenik predsjednika Skupštine, predsjednik i zamjenik predsjednika Vlade, ministri i njihovi zamjenici ne mogu biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u obavljanju svoje funkcije bez prethodnog odobrenja Skupštine Kantona.
 

C. SUDSKA VLAST KANTONA

 

Član 54.

Sudsku funkciju u Kantonu vrše kantonalni i općinski sudovi.

Član 55.

Kantonalni sudovi odgovorni su za:

  1. da odlučuju o žalbama na odluke općinskih sudova,
  2. da rješavaju u prvom stupnju u krivičnim i građanskim stvarima utvrđenim zakonom Kantona,
  3. da odlučuju o slučajevima utvrđenim ovim Ustavom,
  4. da vrše druge nadležnosti u skladu sa zakonima Kantona.
     

Član 56.

Odluke kantonalnih sudova donesene o žalbama na odluke općinskih sudova su pravomoćne i izvršne osim kada se radi o pitanjima koja se tiču Ustava Federacije, zakona i drugih propisa Federacije.
Član 57.

Kad sud rješava po hitnom postupku po odredbama člana 37. ovog Ustava, dužan je odluku donijeti u roku od 7 dana.

Član 58.

Sudska vlast u Kantonu je samostalna i neovisna i vrši se na osnovu Ustava i zakona.

Član 59.

Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak položaj svim strankama u sudskim postupcima.

Član 60.

Sudski postupci su javni ukoliko za određene izuzetne situacije zakonom nije drugačije određeno.
Sve presude javno se objavljuju.

 

Član 61.

Skupština Kantona može, u skladu sa zakonom Federacije, propisati dopunska pravila kojima će se osigurati jedinstvenost postupka i osnovnih načela pravičnosti u sudovima u Kantona.
U skladu sa pravilima iz prethodnog stava, svaki sud utvrđuje svoju unutrašnju organizaciju.
Broj sudaca se utvrđuje posebnim propisima.

Član 62.

Sudije kantonalnih sudova predlaže guverner Kantona u saglasnosti sa zamjenikom guvernera, iz redova uglednih pravnika, a bira ih Skupština Kantona većinom glasova, s tim da nacionalna struktura kantonalnih sudija sudstva u cjelini odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona.

Član 63.

Sudije kantonalnih sudova biće u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni iz razloga propisanih zakonom, konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije, odnosno većinom glasova bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Skupštini Kantona.
Uslovi i prestanak službe biće određeni posebnim zakonom Kantona.
Plaće i druge naknade sudija na mogu biti umanjene tokom njihove službe na sudu Kantona.
Član 64.

Sudije kantonalnih sudova biraju predsjednika suda iz reda sudija tog suda u skladu sa zakonu.
 

VI. OPĆINSKE VLASTI

1. Opće odredbe

Član 65.

U općinama se ostvaruju lokalna samouprava u skladu sa Ustavom, zakonom i statutima općina.

Član 66.

Općine imaju statut.
Statut općina i drugi propisi moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.

Član 67.

Općina je nadležna za vršenje poslova lokalne samouprave i vršenje poslova koje na njih delegiraju Kanton ili Federacija.
U vršenju svoje nadležnosti općine:

  1. preduzimaju sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i u instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije
  2. vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva općine.
     

2. OPĆINSKO VIJEĆA

Član 68.

Svaka općina ima općinsko vijeće.

Član 69.

Broj vijećnika se utvrđuje statutom općine s tim da ih ne može biti više od 30.

Član 70.

Općinske vijećnike na demokratski način biraju glasači na izravnim izborima na cijelom području općine.
Svaki punopravni glasač mogući je kandidat za vršenje dužnosti općinskog vijećnika.
Mandat članova općinskih i gradskih vijeća je dvije godine.

Član 71.

Općinsko vijeće:

  1. priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine,
  2. organizuje izbor predsjednika općinskog vijeća,
  3. bira i smjenjuje općinskog načelnika,
  4. usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast,
  5. donosi poslovnik o svom radu,
  6. donosi druge propise o izvršavanju općinskih nadležnosti,
  7. vrši druge poslove u skladu sa zakonom.

Član 72.

Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim uslovima predviđenim poslovnikom i vodi zapisnike o raspravama i donesenim odlukama.

Član 73.

Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu općine.

Član 74.

Statutom općine se utvrđuje postupak i način izbora predsjednika općinskog vijeća.

 

 

3. OPĆINSKI NAČELNIK

Član 75.

Svaka općina ima općinskog načelnika.

Član 76.

Općinskog načelnika bira Općinsko vijeće.
Bliže odredbe o izboru općinskog načelnika se propisuje Statutom općine.

Član 77.

Nespojive su funkcije općinskog načelnika i općinskog vijećnika.

Član 78.

Općinski načelnik odgovoran je za:

  1. provođenje politike izvršavanje općinskih propisa i prenesenih ili delegiranih nadležnosti od kantonalne ili federalne vlasti,
  2. osiguranje sradnje općinskih službenika sa ombudsmanima,
  3. podnošenje izvješća općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima,
  4. staranje o organizaciji općinske uprave i njenom radu,
  5. rukovođenje radom općinskih službi i funkcionera,
  6. imenovanje i smjenjivanje općinskih funkcionera,
  7. konsultacije za izbor sudija općinskog suda,
  8. pripremanje prijedloga koje razmatra općinsko vijeće,
  9. vrši druge nadležnosti utvrđene zakonom i statutom općine.

 

4. OPĆINSKI SUDOVI

Član 79.

Općinski sudovi osnivaju se zakonom Kantona.
Općinski sudovi finansiraju se iz budžeta Kantona.

Član 80.

Općinski sud se osniva za područje općine. Za dvije ili više općina se može osnovati jedan općinski sud.

Član 81.

Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom Federacije, ovim Ustavom, zakonom Federacije ili Kantona dio izvorne nadležnosti nije prenesen na neki drugi sud.

 

Član 82.

Sudije općinskih sudova imenuje predsjednik suda Kantona, nakon konsultacije sa općinskim načelnikom, vodeći računa o srazmjernoj nacionalnoj zastupljenosti, uz potvrdu Skupštine Kantona.

Član 83.

Općinske sudije biće u službi do dobi od 70 godina života, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu u skladu sa zakonom smijenjeni kosenzusom sudija suda Kantona.
Izbori, uslovi i prestanak službe sudija općinskih sudova biće određeni kantonalnim zakonom.

Član 84.

Plaće i ostale naknade sudija ne mogu biti umanjene tokom službe u općinskim sudovima.
 

VII. AMANDMANI NA USTAV

Član 85.

Amandmane na Ustav može predlagati guverner u saglasnosti sa zamjenikom guvernera, Vlada Kantona, većina poslanika u Skupštini ili većina bošjačkih ili hrvatskih poslanika u Skupštini Kantona.
Predloženi amandman na Ustav neće se konačno razmatrati u Skupštini Kantona prije isteka roka od dvije sedmice nakon što je prvi put bio podnesen.
Predloženi amandman usvaja se dvotrećinskom većinom glasova poslanika u Skupštini Kantona.

Član 86.

Nijednim amandmanom na Ustav ne može se ukinuti niti umanjiti nijedno pravo i sloboda utvrđeni u članu II.A.1.-7 Ustava Federacije, niti promijeniti ovaj član Ustava.
 

VIII. USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I

PRELAZNA RJEŠENJA

Član 87.

Odbornici u svakoj Skupštini općine izabrani 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći u najkraćem roku će izabrati općinske organe vlasti u prelaznom periodu u skladu sa Ustavu Federacije i ovom Ustavu.
Tijela vlasti iz stava 1. ovog člana vršiće funkcije do prvih općinskih izbora.

Član 88.

Nijedna osoba, koja služi kaznu određenu od strane Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se ne pojavi pred sudom, po njegovom pozivu ne može se kandidovati ili vršiti ni jednu javnu funkciju na teritoriju Kantona.

Član 89.

Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine koristiće se u proračunima koji zahtijevaju podatke o stanovništvu.

Član 90.

Ustav Kantona usvojiće i proglasiti Skupština Kantona.
Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu poslanika u Skupštini Kantona.
Ovaj Ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Skupština Kantona.

 

 

Broj: III-01-027-01/96 Predsjednik Skupštine

Mostar, 23. decembra 1996. godine Ivan Bender, v.r.